LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

19
LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA L’EVOLUZIONE DI UN SUCCESSO ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI PRIČA O USPEHU Ambasciata d’Italia Belgrado Con il contributo di / Uz podršku

Transcript of LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

Page 1: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIAL’EVOLUZIONE DI UN SUCCESSO

ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJIPRIČA O USPEHU

Ambasciata d’ItaliaBelgrado

Con il contributo di / Uz podršku

Page 2: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

Comitato di redazione / Uredili:dott. matthias Claivaz - Capo dell’Ufficio economico e Commerciale – ambasciata d’italia / matijas Kleva’ – Šef odeljenja za privredu i trgovinu – ambasada italijedott. Fabrizio Cosimi – addetto Commerciale – ambasciata d’italia / Fabricio Kozimi – trgovinski ataše – ambasada italijedott. Giorgio ambrogio marchegiani – Presidente della Camera di Commercio italo-Serba / Đorđo ambrođo markeđani – Predsednik Komore italijansko - srpskih privrednikadott.ssa mirjana Kojić – Segretario Generale della Camera di Commercio italo-Serba / mirjana Kojić – Generalni sekretar Komore italijansko - srpskih privrednikadott. tihon Cvijić - tirocinante presso la Camera di Commercio italo-Serba / tihon Cvijić – Stažista Komore italijansko - srpskih privrednika

Fonti biblioGraFiChe / biblioGraFija:- agenzia per il registro delle imprese della Serbia / agencija za privredne registre republike Srbije (aPr)- Si ringrazia per i dati / zahvaljujemo na podacima CUbe team d.o.o. – belgrado / beograd- Ufficio Statistico della repubblica di Serbia / zavod za statistiku republike Srbije http://www.stat.gov.rs- agenzia per lo Sviluppo della Serbia / razvojna agencija Srbije http://ras.gov.rs- national bank of Serbia / narodna banka Srbije http://www.nbs.rs/internet/english/index.html

editinG e GraFiCa / KoreKtUra i GraFiKa:“ddor novi Sad” a.d.o. novi Sad | deo Unipol Gruppo S.p.a.

Foto di CoPertina / naSlovna Strana: zoran mesarovićwww.zoranmesarovic.com

Page 3: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

PREFAZIONEle relazioni economiche rappresentano da sempre un pilastro dei rapporti tra italia e Serbia, essendosi sviluppate in parallelo alle relazioni diplomatiche bilaterali, stabilite oltre 140 anni fa. oggi i legami economico-commerciali sono ulteriormente rafforzati dall’esistenza del partenariato strategico tra roma e belgrado, il cui decimo anniversario abbiamo celebrato lo scorso anno.

l’idea di realizzare un “censimento” della presenza imprenditoriale italiana in Serbia nasce quindi dalla necessità di presentare e valorizzare l’apporto delle nostre aziende allo sviluppo dell’economia serba, oltreché naturalmente a quella italiana. Questa pubblicazione, realizzata grazie al fondamentale contributo della Camera di Camera di Commercio italo-serba, rappresenta una preziosa aggiunta alle guide già pubblicate dall’ambasciata d’italia e scaricabili gratuitamente dal nostro sito web.

la ricerca, effettuata dall’ambasciata e dalla Camera di Commercio, intende offrire un’analisi dei dati sulla presenza e sulle caratteristiche delle aziende a capitale italiano in Serbia, evidenziando anche aspetti relativi alle dinamiche occupazionali e alla distribuzione geografica sull’intero territorio serbo. il documento offre anche una panoramica del c.d. “Sistema italia”, con una breve introduzione delle sue componenti, che negli anni hanno contribuito a fare dell’italia uno tra i principali partner economici della Serbia.

dall’insieme dei dati raccolti emerge un quadro assai positivo, che conferma il ruolo di primo piano dell’italia nell’economia serba e dimostra che grazie alle nostre imprese portiamo investimenti e occupazione in tutto il Paese. l’apporto delle aziende italiane assume un valore ancora maggiore, alla luce del processo di adesione della Serbia all’Unione europea.

ringrazio tutti coloro che hanno contribuito alla realizzazione di questa pubblicazione che, insieme agli altri servizi messi a disposizione della comunità imprenditoriale dai numerosi enti italiani che operano nel settore economico-commerciale, intende fornire un utile strumento a quanti intendono affacciarsi sul mercato serbo.

Un particolare ringraziamento va a ddor (Gruppo Unipol Sai), che ha sostenuto sin dall’inizio il lavoro dell’ambasciata e della Camera di Commercio italo-serba.

vorrei infine rivolgere un incoraggiamento a tutti i nostri imprenditori che lavorano e operano in Serbia in un anno difficile per l’economia europea, a causa dell’epidemia da Covid-19. il vostro contributo è apprezzato e l’ambasciata d’italia vi è grata per quanto state facendo per lo sviluppo dei rapporti bilaterali.

Carlo Lo CascioAmbasciatore d’Italia

PREDGOVORPrivredna saradnja oduvek predstavlja stub odnosa između italije i Srbije. možemo slobodno reći da se ona razvijala uporedo sa bilateralnim diplomatskim odnosima, koji su uspostavljeni pre više od 140 godina. danas su trgovinske i ekonomske veze dodatno ojačane tekućim italijansko-srpskim sporazumom o strateškom partnerstvu, čija je deseta godišnjica obeležena prošle godine.

ideja da se napravi „popis“ italijanskih preduzeća u Srbiji rodila se, iz potrebe da se njihov doprinos razvoju srpske i, naravno, italijanske, privrede prepozna i zabeleži. ova publikacija, objavljena zahvaljujući nesebičnom angažovanju italijansko-srpske privredne komore, na odgovarajući način se nadovezuje na već izdate brošure koje možete preuzeti sa web stranice ambasade italije.

ambasada i Komora obavile su istraživanja usmerena na analizu podataka o prisustvu i profilu preduzeća sa italijanskim kapitalom u Srbiji, sa posebnim osvrtom na dinamiku otvaranja novih radnih mesta i geografsku rasprostranjenost na teritoriji Srbije. U brošuri ćete naći i pregled tzv. „Sistema italija“, sa kratkim prikazom njegovih osnovnih elemenata, koji su italiju učinili jednim od najvažnijih privrednih partnera Srbije.

U celini, prikupljeni podaci ukazuju na veoma pozitivne tendencije, sa italijom u prvim redovima srpske privrede i značajnim udelom u investicijama i zapošljavanju u Srbiji. Uloga italijanskih preduzeća postaje još važnija, kada se ima u vidu podrška Srbiji na njenom evropskom putu.

zahvaljujem svima koji su doprineli izdavanju ove brošure, uzdam se u to da će njihov trud, zajedno sa uslugama koje privrednici mogu dobiti od brojnih italijanskih privrednih i trgovinskih subjekata, biti od koristi onima koji nameravaju da se oprobaju na srpskom tržištu.

Posebno se zahvaljujem kompaniji ddor (deo Grupe Unipol Sai), koja je od početka podržala ambasadu italije i Komoru italijansko-srpskih privrednika u nastojanjima da ova publikacija bude objavljena.

na kraju, želim da ohrabrim sve naše privrednike koji rade i posluju u Srbiji u ovoj godini, koja teško pada celoj evropskoj privredi usled epidemije Covid-19. vaš trud ne prolazi nezapaženo i ambasada italije vam je zahvalna za sve ono čime doprinosite jačanju bilateralnih odnosa.

Karlo Lo KašoAmbasador Italije

Page 4: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

SINtESI DI uNA StORIA DI SuccESSO Sono molto orgoglioso di questa analisi prodotta insieme dalla Camera di Commercio italo Serba e dall’ambasciata d’italia a belgrado. l’abbiamo fortemente voluta, con l’ambasciatore lo Cascio, e l’ho seguita in prima persona, durante i difficili mesi della pandemia trascorsi in Serbia.

Già sapevamo che i rapporti economici tra Serbia e italia sono in ottima salute anche grazie alle molte aziende italiane presenti, ma finalmente abbiamo un quadro aggiornato ed un’articolazione granulare.

KRAtKA PRIčA O uSPEhu veoma sam ponosan na analizu koju su zajednički sprovele Komora italijansko-srpskih privrednika i ambasada italije u beogradu. ambasadoru lo Kašu i meni bilo je posebno stalo da ona bude objavljena, i njen nastanak sam pratio lično, u toku nekoliko mučnih meseci pandemije, koje sam proveo u Srbiji.

da su ekonomski odnosi između Srbije i italije izuzetno zdravi, to smo već znali zahvaljujući velikom broju italijanskih firmi koje ovde posluju, ali ovom publikacijom dobili smo ažuriranu sliku visoke definicije.

rezultati istraživanja ukazuju na faktore koji obećavaju. na prvom mestu, u Srbiji su podjednako prisutne italijanske firme različite po veličini (velika, srednja, mala i mikro preduzeća), delatnosti, geografskom položaju.

drugi faktor je grupisanje po sektorima delatnosti. italijansko iskustvo nas uči koliko je ovo važno, kako za povećanje obima proizvodnje uz smanjenje troškova za pojedinačni proizvod, tako i za inovaciju. U industriji 4.0 ovo grupisanje obuhvata ekosisteme, i u Srbiji se primećuje njihovo (ponovno) buđenje, zahvaljujući, između ostalog, i italijanskim preduzećima. navešću još nekoliko primera: proizvodnja komponenti za automobilsku industriju u Kragujevcu, tekstilna industrija u nišu i u vojvodini, ambalaže u šumadijskom okrugu, it u novom Sadu.

treći aspekt je razvoj baze preduzeća, koji je posebno naglašen u domenu srednjih i malih kompanija. Prevazišli smo eru gromoglasnih najava i radnih mesta „na kilo“; danas radimo u zemlji koja nudi kvalitet i uravnotežene izglede za razvoj. Sa stanovišta italijanskih firmi, Srbija više nije zemlja koja je „tu negde“, a raspolaže jeftinom radnom snagom već ravnopravan partner, privlačan za tercijarni sektor koji ide za industrijom kao neophodna pratnja. Srbija postaje novo tržište u ekspanziji, bogato resursima u oblasti tehnologije i usluga sa najvećom dodatom vrednošću.

Uporedo sa gore navedenim, mogućnost da Srbija vrlo brzo postane članica evropske unije, navodi me na ubeđenje da uslova za dalji razvoj ima i to ne samo uz velike investicije već i kroz stalan priliv manjih ulaganja. tako danas beležimo da su teške ekonomske okolnosti u godini pandemije uticale na dodatni porast interesovanja italijanskih firmi za Srbiju kao tržište za plasiranje proizvoda i mesta povoljne proizvodnje za izvoz, naročito u zemlje sa kojima postoje povlašćeni trgovinski sporazumi.

vredi pomenuti i to da se sve veći broj srpskih firmi, naročito mSP, pristupa italijanskom tržištu u ulozi dobavljača italijanskim partnerima. Premda ovaj aspekt nije kvantitativno označen na narednim stranicama, reč je o faktoru kome „Sistem italije” u Srbiji i, u okviru njega, Komora italijansko-srpskih privrednika mu posvećuje budnu pažnju.

na kraju, želim da naglasim jednu važnu odliku italijanskih firmi u Srbiji: one otvaraju radna mesta i doprinose borbi protiv odliva mozgova, čime se sprečava i slabljenje društvenog i privrednog miljea. naše firme zaista ulažu u usavršavanje ljudskih resursa i pospešuju razvoj lokalnih menadžerskih kadrova.

nadam se da će ova publikacija dodatno podstaći interesovanje za Srbiju i da će probuditi ponos svih, pa i institucionalnih činioca „ekosistema italija-Srbija“ zbog svakodnevnog doprinosa koji oni daju ovoj priči o uspehu.

Đorđo A. MarkeđaniPredsednik Komore italijansko - srpskih privrednika

CEO DDOR osiguranje deo Grupe Unipol

l’analisi sottolinea tratti interessanti e promettenti per gli sviluppi futuri: in primo luogo la diversificazione della presenza per dimensioni (vi è una distribuzione tra grandi, medie, piccole e “micro” aziende), per settore, per regione di insediamento in Serbia e provenienza dall’italia.

il secondo tratto è la formazione di distretti. dall’esperienza italiana, sappiamo quanto essi siano importanti per generare sia economie di scala, che innovazione. la versione del distretto nell’industria 4.0 è l’ecosistema ed in Serbia vediamo (ri)comparire alcuni di questi, anche grazie alle aziende italiane. oltre all’automotive a Kragujevac, anche il tessile a nis e in vojvodina, il packaging in Sumadija e l’it a novi Sad sono esempi attuali.

il terzo aspetto è lo sviluppo della base di aziende: ne arrivano numerose, di medie e piccole dimensioni. non siamo più nell’era degli annunci roboanti e dei posti di lavoro “a peso”, ma lavoriamo nel Paese che ci ospita con presenze di qualità e per una prospettiva di sviluppo bilanciata. Per le aziende italiane, la Serbia ha superato il ruolo di Paese di destinazione per near-shoring a basso costo del lavoro e sta entrando in quello di partner maturo, che attrae servizi al traino di presenze industriali – che comunque sono fondamentali. il Paese si posiziona anche come nuovo mercato in sviluppo e dotato di risorse con elevate skill nella tecnologia e nei servizi a maggior valore aggiunto.

Con la prospettiva che la Serbia completi al più presto l’iter di entrata nell’Unione europea, ritengo che ci siano le condizioni per proseguire questa espansione, non fatta esclusivamente di grandi investimenti, ma anche da un flusso continuo di iniziative di taglia media. da ciò che osserviamo in questi giorni, vediamo che la difficile congiuntura economica prodotta nel 2020 dalla pandemia ha ulteriormente aumentato l’interesse delle aziende italiane per la Serbia, sia come mercato di vendita che come sito di produzione per esportazione, in particolare verso i Paesi con cui esistono accordi commerciali preferenziali.

inoltre vale la pena di evidenziare che sempre più spesso aziende serbe, in particolare Pmi, si affacciano al mercato italiano come fornitori di aziende italiane. anche se questo aspetto non è colto quantitativamente dai dati presentati, è un elemento a cui il Sistema italia in Serbia, e al suo interno la Camera di Commercio italo-Serba, presta molta attenzione.

vorrei infine sottolineare un tratto specifico della presenza delle aziende italiane in Serbia: esse generano impiego in loco e contribuiscono a contrastare il fenomeno del brain drain, che danneggia il tessuto sociale ed economico. le nostre aziende, infatti, investono nella formazione delle risorse umane favorendo lo sviluppo di un management quanto più possibile locale.

mi auguro che questa pubblicazione contribuisca a stimolare l’interesse per la Serbia e che renda tutti quelli che lavorano nell’ “ecosistema italia-Serbia”, comprese le istituzioni di entrambi i Paesi, orgogliosi del contributo che danno quotidianamente.

Giorgio A. MarchegianiPresidente della Camera di Commercio Italo - Serba

CEO DDOR osiguranje - Gruppo Unipol

Page 5: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

8 9

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI

1 il SiStema italia in Serbia1.1 ambaSCiata d’italia a belGrado informare ed assistere le imprese italiane all’estero rappresenta un compito fondamentale della rete diplomatica e consolare. le ambasciate, in virtù della loro approfondita conoscenza politica e macroeconomica del Paese di accreditamento, sono partner essenziali per le aziende intenzionate ad investire all’estero. la rete diplomatico-consolare è impegnata, inoltre, nel coordinare iniziative di promozione commerciale, contribuendo in misura significativa all’internazionalizzazione delle attività italiane. l’obiettivo principale è lo sviluppo dell’economia italiana e la sua integrazione nel mercato mondiale.

in tale contesto l’ambasciata d’italia a belgrado, attraverso il suo Ufficio economico-commerciale, si impegna nel promuovere e sostenere le imprese italiane in Serbia, in collaborazione con altre istituzioni e associazioni, quali l’agenzia per la promozione all’estero e l’internazionalizzazione delle imprese italiane (iCe), la Camera di commercio italo-serba e Confindustria Serbia.

tra le principali attività dell’ambasciata rientrano quelle di informare le imprese sul contesto economico serbo, con particolare attenzione agli accordi bilaterali in essere tra italia e Serbia e alla normativa in essere in ambito commerciale. l’ambasciata si occupa di fornire indicazioni utili, attraverso la redazione e l’aggiornamento di report commerciali, di sostenere le imprese nell’acquisizione di contratti e commesse, e di difendere il made in italy, anche con l’organizzazione di eventi istituzionali a livello locale. all’azione di promozione commerciale del Sistema Paese da parte dell’ambasciata si affianca l’offerta formativa e culturale dell’istituto italiano di Cultura a belgrado.

1 italija U Srbiji1.1 ambaSada italije U beoGradUPružanje informacija i pomoći italijanskim firmama u inostranstvu, jedan je od osnovnih zadataka mreže diplomatskih i konzularnih predstavništava u svetu. ambasade, sa svojim znanjem o političkim i makroekonomskim prilikama u datoj stranoj zemlji, partneri su od suštinske važnosti za preduzeća koja nameravaju da svoje poslovanje ili njegov deo, presele u inostranstvo. diplomatsko-konzularna predstavništva bave se i koordinacijom aktivnosti na polju promocije, doprinoseći tako u velikoj meri internacionalizaciji italijanskih privrednih subjekata, težeći pre svega razvoju italijanske privrede i njenoj uspešnoj integraciji na svetskom tržištu.

U ovim okvirima, ambasada italije u beogradu, preko svog odeljenja za privredu i trgovinu, radi na promociji i podršci italijanskim preduzećima u Srbiji zajedno sa institucijama i udruženjima poput agencije za inostranu promociju i internacionalizaciju italijanskih preduzeća (iCe), Privredne komore italijansko-srpskih privrednika i Konfindustrije Srbija.

među osnovnim zaduženjima ambasade je informisanje preduzeća o prilikama u srpskoj privredi, sa posebnim naglaskom na važeće bilateralne sporazume između italije i Srbije i propise na snazi u oblasti ekonomije. ambasadi je zadatak da zainteresovanim stranama dostavi sve podatke korisne u tom pogledu, kako objavljivanjem i ažuriranjem izveštaja, tako i indirektnom podrškom preduzećima u sklapanju ugovora i poslova sa institucijama u zemlji i zaštiti italijanskih robnih marki, kao i kroz organizaciju institucionalnih dešavanja u sedištu ambasade. ovim aktivnostima, koje su u domenu promocije italije u Srbiji, ambasada pridodaje obrazovne i kulturne delatnosti italijanskog instituta za kulturu u beogradu.

Contatti / KontaktambaSCiata d’italia a belGrado / ambaSada italije U beoGradU

birčaninova Ulica 11 - 11000 belgrado / beogradtel +381 11 306 61 00Fax +381 11 324 94 13

e-mail:[email protected]

Ufficio economico-Commerciale / odeljenje za privredu i trgovinu: [email protected]

modulo di contatto per le imprese (neXUS) / Formular za kontakt namenjen preduzećima (neXUS):https://nexus.esteri.it/?sede=598

Web / Sajtwww.ambbelgrado.esteri.it

indiCe

1 – il Sistema italia in Serbia1.1 ambasciata d’italia a belgrado1.2 agenzia per la Promozione all’estero e l’internazionalizzazione delle imprese italiane (iCe) – Ufficio di belgrado1.3 Camera di Commercio italo-Serba1.4 Confindustria Serbia1.5 altri contatti utili

2 - Serbia: uno sguardo d’insieme2.1 informazioni generali e posizione geografica2.2 Quadro macroeconomico2.3 rapporti economici italia – Serbia (commercio bilaterale, ide)

3 - le aziende italiane in Serbia, analisi statistica3.1 Panoramica storica della presenza imprenditoriale italiana in Serbia3.2 analisi statistiche - Statističke analize

SadrŽaj

1 – il Sistema italia in Serbia - italija u Srbiji1.1 ambasada italije u beogradu1.2 agencija za inostranu promociju i internacionalizaciju italijanskih preduzeća (iCe) – Kancelarija u beogradu1.3 Komora italijansko-srpskih privrednika 1.4 Konfindustrija Srbija1.5 ostali kontakti

2 - Srbija u totalu2.1 opšti podaci i geografski položaj2.2 makroekonomski pokazatelji2.3 Privredna saradnja italija – Srbija (bilateralna trgovina, dSi)

3 - italijanska preduzeća u Srbiji, statistička analiza3.1 istorijski prikaz italijanskog preduzetništva u Srbiji3.2 Statističke analize

Page 6: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

10 11

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI

1.2 aGenzia Per la Promozione all’eStero e l’internazionalizzazione delle imPreSe italiane (iCe) Ufficio di belgrado

l’agenzia iCe, operando in stretto contatto con le rappresentanze diplomatiche italiane, con le autorità locali, le Camere di commercio e le organizzazioni di categoria estere, ha come obiettivo la promozione e l’internazionalizzazione delle imprese italiane all’estero. l’agenzia effettua consulenze in 65 Paesi del mondo, con servizi integrati ad alto valore aggiunto, capaci di individuare i segmenti di mercato più dinamici ed attrattivi. Per far conoscere i mercati esteri, sul portale www.ice.gov.it sono perciò presenti notizie on-line, guide e indagini, avvisi di gare e finanziamenti internazionali, informazioni tecniche doganali e contrattuali. l’agenzia si occupa di agevolare la ricerca di investitori e di fonti di finanziamento, offrendo assistenza per la ricerca del personale e di infrastrutture e per la partecipazione a gare internazionali o per la soluzione di controversie commerciali. l’iCe è inoltre attiva nell’organizzazione di eventi istituzionali volti alla creazione di presentazioni mirate e campagne pubblicitarie personalizzate delle aziende italiane con attività all’estero. l’agenzia iCe di belgrado fornisce ogni anno informazioni ed assistenza a centinaia di Pmi italiane.

il desk balcani, operativo presso l’Ufficio iCe di belgrado, fornisce utili informazioni sulle opportunità offerte dal mercato serbo e pubblica ogni 15 giorni una newsletter, arricchita da preziosi dati e indagini di mercato.

1.2 aGenCija za inoStranU PromoCijU i internaCionalizaCijU italijanSKih PredUzeća (iCe)Kancelarija u beogradu

agencija iCe radi u sprezi sa italijanskim diplomatskim predstavništvima, institucijama, privrednim komorama i strukovnim udruženjima u zemlji u kojoj je akreditovana, u cilju promovisanja i internacionalizacije italijanskih firmi u inostranstvu. agencija se bavi konsultantskim poslovima u 65 zemalja širom sveta, a pruža i druge vrste visoko kotiranih usluga, poput istraživanja tržišta u potrazi za njegovim najdinamičnijim i najatraktivnijim segmentima. na svom portalu www.ice.gov.it objavljuje vesti u realnom vremenu, poslovne vodiče i rezultate istraživanja, obaveštenja o tenderima i međunarodnim kreditima, stručne izvode iz carinskih i ugovornih propisa. osim toga, agencija pruža pomoć u nalaženju investitora i finansijskih sredstava, radne snage, infrastruktura, kao i u pristupu međunarodnim tenderima ili rešavanju trgovinskih sporova. iCe je aktivna i na polju organizacije institucionalnih dešavanja, uključujući specifične prezentacije i reklamne kampanje italijanskih firmi koje posluju u inostranstvu. Svake godine, agencija iCe beograd pruža informacije i pomoć stotinama italijanskih malih i srednjih preduzeća.

balkan desk u okviru Kancelarije iCe u beogradu pruža korisne informacije o prilikama i konkretnoj ponudi na srpskom tržištu, a svakih 15 dana objavljuje bilten sa detaljnim informacijama i istraživanjima tržišta.

Contatti / KontaktiCe – agenzia Ufficio di belgrado / agencija iCe, Kancelarija u beogradu

Kneza miloša 56, 11000 belgrado / beogradtel: +381 11 362 99 39Fax: +381 11 367 24 58

e-mail:[email protected]

Web / Sajt:www.ice.gov.it/mercati/serbia/belgrado

1.3 Camera di CommerCio italo - Serbala Camera di Commercio italo-Serba appartiene alla rete mondiale delle 81 Camere di Commercio italiane all’estero (assocamerestero), rete presente in un totale di 58 paesi con 160 uffici e oltre 20.000 membri. Costituita il 26 marzo 2002 come associazione d’affari italo – jugoslava per poi diventare Camera di Commercio italo – Serba, riconosciuta dal Governo italiano ex legge 518/70 e membro del network mondiale delle Camere di Commercio italiane all’estero (assocamerestero), la Camera rappresenta una realtà consolidata sul territorio serbo, un punto di riferimento sia per gli imprenditori italiani che serbi.

la CCiS segue le tendenze del mercato e gli indicatori economici della cooperazione economica tra Serbia e italia, e successivamente modula le proprie azioni per sostenere le attività dei propri Soci e lo sviluppo generale degli scambi tra questi due mercati.

la Camera fornisce una vasta gamma di servizi (commerciali, informativi, formativi, di networking e di promozione) sia in Serbia che in italia, tra i quali: organizzazione di missioni imprenditoriali, b2b, ricerche di mercato, analisi di settore, assistenza nel dialogo con le istituzioni e le agenzie locali, organizzazione e promozione della partecipazione alle fiere in Serbia e in italia.

la CCiS è la seconda più grande Camera di Commercio estera nel Paese, grazie alle circa 170 imprese associate (a inizio 2020). il focus della CCiS è sempre bilanciato anche da una dovuta attenzione alle Pmi.

la CCiS collabora costantemente con tutte le istituzioni italiane e serbe, con le altre Camere miste in Serbia e con le associazioni e i numerosi Soci al fine di promuovere gli scambi economici e la cooperazione tra Serbia e italia.

1.3 Komora italijanSKo - SrPSKih PrivredniKaKomora italijansko-srpskih privrednika (KiSP) je deo svetske mreže od 81. italijanskih privrednih komora u inostranstvu (assocamerestero), prisutne u 58 zemalja sa 160 kancelarija i preko 20.000 članova. Konstituisana kao Poslovno udruženje italijanskih i jugoslovenskih privrednika 26.3.2002. godine, kasnije menja naziv u ovaj, koji je i danas u upotrebi. Komora italijansko-srpskih privrednika je zakonom 518/70 priznata od strane vlade republike italije, samostalno i kao član assocamerestero, a u Srbiji je položila na testu vremena, kao važan reper kako za italijanska tako i za srpska preduzeća.

KiSP prati tendencije na tržištu i ekonomske pokazatelje privredne saradnje između Srbije i italije i prema njima oblikuje svoju delatnost podrške poslovanju svojih članova i uopšte, unapređenju spoljnotrgovinske razmene između naše dve zemlje.

Komora pruža širok spektar usluga (komercijalne, informacione, obuke, umrežavanje, promotivne) u Srbiji i u italiji: organizacija susreta privrednika, b2b, istraživanja tržišta, analizu pojedinih sektora, pomoć u komunikaciji sa srpskim institucijama i agencijama, organizaciju i promociju učešća na sajmovima u Srbiji i italiji.

Sa svojih 170 članova (podatak je s početka 2020. godine), KiSP je druga inostrana privredna komora po veličini u Srbiji. Pažnja KiSP-a uvek je u potrebnoj meri usmerena i na mala i srednja preduzeća.

KiSP neprekidno sarađuje sa svim italijanskim i srpskim institucijama, sa drugim mešovitim privrednim komorama u Srbiji, kao i sa udruženjima i brojnim članovima, a sve u cilju jačanja privredne saradnje između Srbije i italije.

Contatti / KontaktCamera di Commercio italo - Serba / Komora italijansko-srpskih privrednika

Kralja milana 33/iv, 11000 belgrado / beogradtel:+381 11 362 2773Fax:+381 11 362 2772e-mail: [email protected]: [email protected]

Web / Sajt:https://www.ccis.rs

https://www.assocamerestero.it/

Page 7: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

12 13

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI

1.4 ConFindUStria Serbiarappresentanza internazionale di Confindustria in Serbia

Confindustria Serbia è stata costituita nel giugno 2012 con lo scopo di diventare il punto di riferimento per gli imprenditori italiani che cercano opportunità d’affari in Serbia e riconoscono questa parte dei balcani come un’area interessante per lo sviluppo delle proprie attività.

Confindustria Serbia conta oggi circa 170 aziende associate ed è riconosciuta dallo Statuto di Confindustria quale rappresentanza internazionale di Confindustria in Serbia.

l’italia già da tempo rappresenta uno dei principali partner commerciali della Serbia. alla luce della crescente domanda per l’internazionalizzazione delle imprese italiane, Confindustria Serbia, attraverso la sua rete, i servizi e la rappresentanza, offre supporto operativo ai propri soci nel realizzare collaborazioni con i partner in Serbia.

Grazie ad una struttura flessibile e ottime relazioni istituzionali in Serbia quanto in italia, l’associazione è diventata un attore attivo nella promozione delle relazioni economiche e sociali tra i due Paesi, con l’obiettivo di avviare o sostenere iniziative di cooperazione commerciale, di fornire sia ai soci attuali che a quelli potenziali le informazioni necessarie riguardanti il contesto economico e imprenditoriale in Serbia, nonché di aiutarli a trovare partner adeguati. inoltre, Confindustria Serbia è pronta a fornire assistenza a coloro che vengono in Serbia con idee e progetti imprenditoriali da sviluppare.

1.4 KonFindUStrija Srbijameđunarodna kancelarija Konfindustrije u Srbiji

Konfindustrija je osnovana u junu 2012. sa ciljem da postane oslonac italijanskim preduzećima u potrazi za poslovnim prilikama u Srbiji, koja u ovom delu balkana vide plodno tlo za razvijanje svojih delatnosti.

danas Konfindustrija Srbija ima oko 170 preduzeća članica i priznata je u Statutu Konfindustrije, kao predstavništvo konfederacije italijanske industrije u Srbiji.

italija je odavno jedan od najvećih trgovinskih partnera Srbije. imajući u vidu povećane prohteve u domenu internacionalizacije italijanskih preduzeća, Konfindustrija Srbija svojim članovima nudi operativnu podršku u ostvarivanju saradnje sa srpskim preduzećima i to preko svoje mreže, usluga i predstavničke uloge.

zahvaljujući fleksibilnoj strukturi i odličnim odnosima sa institucijama u Srbiji i italiji, ovo udruženje postalo je delotvorni činilac u jačanju privrednih i društvenih veza između naše dve zemlje, u domenu pokretanja ili podrške inicijativama ekonomske saradnje, pružanja neophodnih informacija o privrednom i preduzetničkom okruženju u Srbiji – kako aktuelnim, tako i potencijalnim članovima, kao i u nalaženju odgovarajućih poslovnih partnera. osim toga, Konfindustrija Srbije je na raspolaganju onima koji dolaze u Srbiju da realizuju poslovne ideje i projekte.

1.5 altri Contatti Utili / oStali KontaKti

agenzia del registro delle imprese / agencija za privredne registre: www.apr.gov.rs

agenzia per lo Sviluppo della Serbia / razvojna agencija Srbije: www.ras.gov.rs

Camera di commercio della Serbia / Privredna komora Srbijewww.pks.rs

banca europea per gli investimenti (bei) / evropska investiciona banka:http://www.eib.org/projects/regions/enlargement/the-western-balkans/serbia/index.htm

banca europea per la ricostruzione e lo Sviluppo (berS) / evropska banka za obnovu i razvoj:

https://www.ebrd.com/serbia.html

banca mondiale / Svetska banka:http://www.worldbank.org/en/country/serbia

delegazione dell’Unione europea in Serbia / delegacija eU u Srbiji:http://europa.rs/?lang=en

doing business 2019, banca mondiale / doing business 2019, Svetska banka: http://www.doingbusiness.org/content/dam/doingBusiness/country/s/serbia/SRB.pdf

Fiera di belgrado / beogradski sajam:www.sajam.co.rs

Fiera di novi Sad / novosadski sajam:www.sajam.net

Governo della repubblica di Serbia / vlada republike Srbije:www.srbija.gov.rs

inFomerCatieSteri / Serbia (Srbija)http://www.infomercatiesteri.it/paese.php?id_paesi=89#slider-2

ministero dell’economia / ministarstvo privrede:www.privreda.gov.rs

ministero delle Finanze / ministarstvo finansija:www.mfin.gov.rs

Contatti / KontaktConfindustria Serbia / Konfindustrija Srbija

zmaja od noćaja 12, 11000, belgrado / beograd tel: +381 11 2627 982

email:[email protected]

Web / Sajt:http://www.confindustriaserbia.rs

Page 8: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

14 15

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI

2 Serbia:Uno SGUardo d’inSieme 2.1 inFormazioni Generali e PoSizione GeoGraFiCa

Forma di Governo: repubblicaSuperficie: 77.589 km2Popolazione: 6.945.235 (luglio 2019)lingua: Serboreligione: Cristiana ortodossa (maggioritaria), minoranze cattoliche, protestanti e musulmane

Coordinate: lat. 46° - 42° n; long. 19° - 23° eCapitale: belgrado (beograd) 1.687.132 ab. (2017)Principali altre città: novi Sad (356.126 ab.), niš (256.825 ab.), Kragujevac (177.977 ab), Subotica (137.753 ab.), leskovac (136.888 ab.), Kruševac (122.437 ab.).

Confini e territorio: confina a nord con l’Ungheria, a nord-est con la romania, a est con la bulgaria, a Sud con la macedonia del nord e il Kosovo*, a ovest con il montenegro e la bosnia ed erzegovina e a nord-ovest con la Croazia. il territorio è pianeggiante nella sezione settentrionale, montuoso in quella meridionale; è attraversato dal danubio in cui confluiscono i fiumi tibisco, morava e Sava.

Unità monetaria: dinaro serbo (1 euro = 117, 85 dinari, cambio medio 2019)Salario netto medio/mese: 465,9 euro (fine 2019)Pil pro capite: 6.270 euro (2019)Presidente: aleksandar vucic, dal 31 maggio 2017Primo ministro: ana brnabic, dal 29 giugno 2017

membro CeFta, Consiglio d’europa, berS, onU, oSCe, osservatore oSa, osservatore omC, dal 2012 sono stati aperti i negoziati per l’adesione all’ Ue.

la Serbia vanta una posizione strategica ai fini della penetrazione commerciale nell’intera area dei balcani.

2 Srbija U totalU

2.1 oPŠti PodaCi i GeoGraFSKi PoloŽaj

oblik vladavine: republikaPovršina: 77.589 km2Stanovništvo: 6.945.235 (jul 2019.) jezik: Srpskiveroispovest: većinska srpska pravoslavna; manjinske: katolička, protestantska, muslimanska

Geografske koordinate: šir. 46° - 42° n; duž. 19° - 23° eGlavni grad: (beograd) 1.687.132 st. (2017.)ostali veći gradovi: novi Sad (356.126 st.), niš (256.825 st.), Kragujevac (177.977 st.), Subotica (137.753 st.), leskovac (136.888 st.), Kruševac (122.437 st.).

Granice i geografske odlike: na severu se graniči sa mađarskom, na severoistoku sa rumunijom, na istoku sa bugarskom, na jugu sa Severnom makedonijom i Kosovom*, na zapadu sa Crnom Gorom i bosnom i hercegovinom, na severozapadu sa hrvatskom. U severnom delu zemlje zastupljene su uglavnom ravnice, u južnom brdoviti i planinski predeli. Srbijom protiče reka dunav, u koji se ulivaju tamiš, morava i Sava.

valuta: Srpski dinar (1 evro = 117, 85 dinara, srednji kurs u 2019.)Prosečna mesečna neto primanja: 465,9 evra (kraj 2019.)bdP po glavi stanovnika: 6.270 evra (2019.)Predsednik države: aleksandar vučić, od 31. maja 2017.Premijer: ana brnabić, od 29. juna 2017.

Član: CeFta, evropski savet, ebrS, Un, oebS, posmatrač oaS, posmatrač Sto, u 2012. pokrenuti su pregovori za pridruženje eU.

Srbija se nalazi na ključnom strateškom položaju za trgovinski pristup svim delovima balkanskog poluostrva.

(Fonte - Izvor: Agenzia per lo Sviluppo della Serbia – RAS Razvojna agencija Srbije)

Nis

Novi Sad

Belgrade

Connection toRhine-Main-Danube Canal Access to Port of Hamburg

Connection toMediterranean Sea

Access to Port of Thessaloniki

Access torail port ofBudapest

Connection toBlack SeaAccess to

Port of Constanza

Connection toAdriatic Sea

Access to Port of Bar

Connection toAdriatic Sea

Access to Port of Rijeka

and,Port of Kopar

Existing highways

Highways under construction

Planned highways expansion

Major railways

Airports

CORRIDOR 7Danube, a waterway connecting Western

and Central European countries with the countries

of Southeastern and Eastern Europe.

CORRIDOR 10Splits into two near the city of

Nis, with one route going towards

Thessaloniki and the other one

towards Sofia and Istanbul.

Page 9: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

16 17

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI

aCCeSSo a Un amPio merCato a Condizioni vantaGGioSe

Grazie ad una serie di accordi di libero scambio, la Serbia rappresenta per gli investitori un’ottima piattaforma di lancio verso un mercato di circa 1,3 miliardi di consumatori. vi sono inoltre 15 “free trade zones” nel Paese, dove investire a condizioni molto vantaggiose.

PriStUP veliKom trŽiŠtU Pod Povoljnim USlovima

zahvaljujući brojnim sporazumima o slobodnoj trgovini, Srbija za investitore predstavlja odličnu polaznu tačku za pristup tržištu sa oko 1,3 milijarde kupaca. osim toga, u zemlji postoji 15 slobodnih zona, gde se posluje uz posebne povlastice.

(Fonte - Izvor: Agenzia per lo Sviluppo della Serbia – RAS Razvojna agencija Srbije) World Bank, 2018

Total:1.3 bn

Consumers

EU*513.2 mn Consumers

67% of Total Export

Japan**126.5 mn Consumers

0.3% of Total Export

Australia**25 mn Consumers

0.1% of Total Export

EFTA*14.2 mn Consumers

1.0% of Total Export

RussiaKazakhstan,

Belarus*172.2 mn Consumers

5.0% of Total Export

Turkey*82.3 mn Consumers

1.6% of Total Export

US**327.2 mn Consumers

1.5% of Total Export

CEFTA*12.4 mn Consumers

17.0% of Total Export

*FTA - Free Trade Agreements**GSP - Generalized System of Preferences

Subotica

Zrenjanin

Apatin

Krusevac

Kragujevac

Priboj Pirot

Vranje

Uzice

Sabac

Novi Sad

Belgrade

SmederevoSvilajnac

15

Free Trade Zones

204 Multinationalcompanies

37,855employed

€5 billion turnover in 2019

Investments

3 billion euros(since 2008)

13.12%of total Serbian

goods export

So

urc

e: F

ree Z

on

es

Ad

min

istr

ati

on

, 20

20

Page 10: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

18 19

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI

2.2 QUadro maCroeConomiCo (Per l’anno 2019)

Secondo la banca nazionale Serba nel 2019 il Pil è cresciuto del 4,2%, raggiungendo i 45,9 miliardi di euro. il debito pubblico, è stato pari al 52% del Pil (53,6% nel 2018), mentre il bilancio ha registrato un surplus dello 0,2% del Pil (0,6% nel 2018). l’inflazione media e’ stata del 2,0% (Fonte nbS), mentre il tasso di disoccupazione si è attestato al 10,4%. il salario netto medio mensile ha raggiunto 465,9 euro a fine 2019 (419,7 nel 2018).

a dicembre 2019 le riserve valutarie ammontavano a 13,37 miliardi di euro.il cambio medio nel 2019 è stato pari a 117, 85 dinari per 1 euro (118,27 nel 2018).Gli investimenti diretti dall’estero hanno raggiunto i 3,82 miliardi di euro (3,6 miliardi di euro nel 2018).Per quanto riguarda la produzione industriale, i dati mostrano una crescita dello 0,3% (2,0% nel 2018). il settore del turismo nel 2019 ha generato oltre 1,3 miliardi di euro (l’italia risulta al dodicesimo posto tra i Paesi di provenienza). rispetto al 2018 si è registrato un +7,6% negli arrivi.

2.2 maKroeKonomSKi PoKazatelji (2019)

Prema podacima narodne banke Srbije, porast bdP-a u 2019. godini iznosio je 4,2% odnosno 45,9 milijardi evra.javni dug iznosio je 52% bdP-a (53,6% u 2018), dok je bilans bio za 0,2% veći od bdP-a (0,6% u 2018). Srednja stopa inflacije bila je 2,0% (izvor: nbS), a nezaposlenost je iznosila 10,4%. Prosečna mesečna plata dostigla je iznos od 465,9 evra na kraju 2019. (419,7 u 2018).

U decembru 2019. u deviznim rezervama bilo je 13,37 milijardi evra.Srednji kurs za evro u toku 2019. godine bio je 117, 85 (118,27 u 2018).direktne strane investicije iznosile su 3,82 milijardi evra (3,6 milijardi evra u 2018).Što se industrijske proizvodnje tiče, zvanični podaci beleže rast od 0,3% (2,0% u 2018). U 2019. turizam je zaradio preko 1,3 milijardu evra (italija je na dvanaestom mestu najpoželjnijih destinacija). U odnosu na 2018. broj turista u Srbiji porastao je za 7,6%.

2.3 raPPorti eConomiCi italia – Serbia (CommerCio bilaterale, ide)

nel 2019 l’italia è stato il secondo partner commerciale della Serbia (quarto Paese fornitore, preceduta da Germania, russia e Cina e secondo Paese acquirente dopo la Germania). Secondo i dati dell’Ufficio statistico serbo, nel 2019 l’interscambio è stato di 3,84 miliardi di euro, con 2,07 miliardi di export italiano (8,7% dell’import totale della Serbia – prime voci: autovetture, prodotti tessili e macchinari) e 1,77 miliardi di import italiano (10,1% dell’export totale della Serbia – principali voci: autovetture, abbigliamento e calzature).

2.3 Privredna Saradnja italija – Srbija (bilateralna trGovina, dSi)

U 2019. godini italija je bila drugi spoljnotrgovinski partner Srbije (na četvrtom mestu kao izvoznik – iza nemačke, rusije i Kine, na drugom kao izvoznik, posle nemačke). Prema podacima republičkog zavoda za statistiku, u 2019. godini ukupna razmena iznosila je 3,84 milijardi evra, u čemu je italijanski izvoz učestvovao sa 2,07 milijardi evra (8,7% ukupnog uvoza Srbije – na prvom mestu: automobili, proizvodi od tekstila i mašine), a uvoz iz Srbije u italiju sa 1,77 milijardi evra (10,1% ukupnog izvoza Srbije – na prvom mestu: automobili, odeća i obuća).

FDI Ranking by No. of Projects

FDI Ranking by Value

Italy 19.4%

Germany 16.5%

USA 7.2%

France 5.3%

China 4.3%

Turkey 4.1%

Austria 3.7%

24.1% Germany

20.5% China

9.5% Italy

6.6% Japan

6.4% USA

3.6% Austria

3.1% France

l’italia è da sempre uno dei principali investitori in Serbia. nel periodo 2007-2019, l’agenzia per lo Sviluppo della Serbia indica infatti l’italia tra i primi investitori esteri, sia per numero di progetti che per valore degli stessi (v. figura sopra – fonte raS).

italija je oduvek bila jedan od najvažnijih investitora u Srbiji. U periodu 2007-2019. godine, razvojna agencija Srbije ističe italiju kao jednog od najvećih stranih ulagača, kako po broju tako i po vrednosti projekata (vidi gore).

(Fonte - Izvor: Agenzia per lo Sviluppo della Serbia – RAS Razvojna agencija Srbije)

Page 11: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

20 21

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI

3 le aziende italiane in Serbia, analiSi StatiStiCa 3.1 PanoramiCa StoriCa della PreSenza imPrenditoriale italiana in Serbia

i rapporti economici tra italia e Serbia affondano le loro radici nella storica collaborazione bilaterale avviata ai tempi della jugoslavia socialista. nel secondo dopoguerra, infatti, inizia a svilupparsi un’importante cooperazione economico-commerciale tra i due Paesi, resa possibile grazie al graduale riavvicinamento politico e al rafforzarsi degli scambi commerciali. tali rapporti non sono venuti meno neanche nei periodi più difficili degli anni `90, vivendo poi una vera e propria rinascita agli inizi degli anni 2000, con l’arrivo di ingenti investimenti italiani. esiste perciò una linea di continuità che lega l’economia italiana a quella serba, che vede protagoniste sia le istituzioni dei due Paesi, sia centinaia di realtà del settore privato.

Uno dei primi esempi di collaborazione bilaterale, che porterà in seguito alla realizzazione del più grande investimento italiano in Serbia, risale al 1953, quando la Fiat concluse un accordo con l’azienda automobilistica jugoslava zastava. Sulla base di quest’ultimo, incominciarono a prodursi a Kragujevac, su licenza Fiat, diversi modelli sviluppati in italia che rappresentarono una vera e propria svolta per il mercato jugoslavo. l’auto icona della collaborazione tra Fiat e zastava fu la “Yugo 45” (una versione un po’ più “spigolosa” della nostra Fiat 127), che ottenne un discreto successo anche sul mercato americano, per via del costo contenuto e per le sue buone prestazioni.

55 anni dopo, nel 2008, la Fiat ha concluso un accordo storico, con un investimento di oltre 1 miliardo di euro, che le ha permesso di costituire una joint-venture controllata al 67% e di divenire partner diretto dello Stato serbo, che ha mantenuto la rimanente quota azionaria. nel marzo 2015, dopo la fusione tra Fiat S.p.a. e Chrysler Group llC, Fiat automobiles Serbia è diventata FCa Serbia. ad oggi, la fabbrica FCa di Kragujevac rappresenta uno degli stabilimenti più avanzati a livello mondiale nel settore automobilistico.

Grazie all’investimento Fiat, sono giunte in Serbia numerose aziende, non solo italiane, del comparto auto (magneti marelli, becchis osiride, aunde, tra le altre), che hanno contribuito a formare il cluster automobilistico serbo, che genera oggi al 10% delle esportazioni del Paese e impiega oltre 60.000 persone.

Un importante punto di svolta nel processo di rafforzamento della presenza italiana in Serbia si era inoltre già avuto nei primi anni 2000, con rilevanti acquisizioni nel settore finanziario. nel 2005 delta banka fu acquisita da banca intesa, seguirono poi l’aquisizione di nova banka da parte di Findomestic e la fusione tra Unicredit e hvb. Con queste operazioni si diede in un certo senso avvio al processo di apertura internazionale del sistema economico-finanziario serbo, che ha permesso la successiva attrazione di importanti investimenti diretti esteri. tale processo è proseguito nel settore assicurativo, con l’acquisto di delta osiguranje da parte di Generali nel 2006, mentre l’anno successivo Fondiaria-Sai (ora UnipolSai) rilevò tramite un’operazione di privatizzazione l’azienda di Stato ddor, all’epoca seconda compagnia assicurativa serba.

nel comparto manifatturiero, un altro settore industriale con una storica presenza italiana è quello del tessile. tra i grandi gruppi con propri stabilimenti produttivi in Serbia vi sono: Pompea (dal 2002), Golden lady (dal 2005), Fulgar (dal 2006) Calzedonia (dal 2008), a cui si aggiunge olimpias (parte del gruppo benetton) stabilitasi a niš nel 2011.

nel corso degli anni la presenza imprenditoriale italiana si è ulteriormente diversificata grazie agli investimenti di aziende in quasi tutti i settori dell’economia: costruzioni (Pizzarotti), it (engineering), energie rinnovabili (Fintel), calzaturiero (GeoX, Progetti), packaging (vopachel, Palladio) prodotti adesivi (vibac), elementi di fissaggio (vescovini), legno-arredo (labor legno e mobilturi) e agricolo, con il significativo investimento di Ferrero, che ha avviato una collaborazione permanente con i produttori di nocciole serbi dal 2015.

a distanza di 20 anni dall’apertura del suo mercato, la Serbia vede ormai una capillare presenza economica italiana tanto a livello settoriale che geografico. le aziende italiane sono infatti sparse sull’intero territorio serbo, da Subotica a vranje, nelle grandi città e nei piccoli centri urbani. i grandi gruppi italiani insieme a centinaia di Pmi contribuiscono perciò in maniera determinante alla crescita e allo sviluppo dell’economia serba.

3 italijanSKa PredUzeća U Srbiji, StatiStiČKa analiza 3.1 iStorijSKi PriKaz italijanSKoG PredUzetniŠtva U Srbiji

Privredne veze između italije i Srbije imaju korene u istorijskoj bilateralnoj saradnji započetoj u doba Socijalističke Federativne republike jugoslavije. Posle drugog svetskog rata polako se razvijaju ekonomsko-trgovinske veze između dve zemlje, zahvaljujući pre svega postepenom političkom zbližavanju i sve obimnijoj trgovinskoj razmeni. one nisu prekinute ni u najtežim trenucima devedesetih godina prošlog veka, a doživele su ponovni procvat početkom dvehiljaditih, sa prvim većim italijanskim investicijama. vidimo da saradnja između italijanske i srpske privrede ima svoj kontinuitet, zahvaljujući pre svega institucijama ali i stotinama privatnih preduzeća koja međusobno sarađuju.

jedan od prvih primera bilateralne saradnje, koji će dovesti do najvećeg italijanskog ulaganja u Srbiji, vezuje se za 1953. godinu, kada je Fiat potpisao ugovor sa jugoslovenskom “zastavom”. na tim osnovama u Kragujevcu je započeta proizvodnja različitih modela automobila koji su licencirani u Fiat-u a za jugoslovensko tržište su predstavljali pravu revoluciju. najpoznatiji model proizveden u saradnji Fiat-a i “zastave” bio je Yugo 45 (uglastija verzija Fijata 127), plasiran i na američkom tržištu, gde je doživeo popriličan uspeh zahvaljujući niskoj ceni u kombinaciji sa dobrim performansama.

nakon 55 godina, 2008. godine, Fiat je zaključio istorijski sporazum, sa investicijom od preko milijardu evra, a koji je omogućio joint venture sa 67% akcija i time postao direktan partner srpske države, koja je zadržala preostali deo akcija. U martu 2015. Fiat S.p.a. se spaja sa Chrysler Group llC i Fiat automobili Srbija postaje FCa Srbija. danas je FCa iz Kragujevca jedna od najsavremenije opremljenih fabrika automobila na svetu.

zahvaljujući Fijatovoj investiciji u Srbiji su otvorene filijale brojnih preduzeća iz automobilske industrije – i to ne samo italijanske (magneti marelli, becchis osiride, aunde...), koje danas čine srpski automobilski klaster i, sa preko 60.000 zaposlenih, pokrivaju 10% nacionalnog izvoza.

još jedan važan momenat u procesu porasta broja italijanskih firmi u Srbiji desio se već početkom 2000-ih, sa značajnim pomakom u finansijskom sektoru: 2005. delta banku je kupila banca intesa, potom je Findomestic pruzeo novu banku, a Unicredit se spojila sa hvb. ovim operacijama je na izvestan način pokrenut proces međunarodnog otvaranja srpskog privredno-finansijskog sistema, a sa njim i potonji priliv velikih direktnih investicija iz inostranstva. ove tendencije proširile su se na osiguravajući sektor, gde je Generali 2006. otkupio delta osiguranje, a naredne godine je Fondiaria-Sai (sada UnipolSai) privatizovala tada državni ddor, drugo po veličini osiguravajuće društvo u Srbiji.

na polju proizvodnje, italijanska tekstilna industrija oduvek je imala veliki uticaj u Srbiji. izdvajamo korporacije koje su poslednjih godina otvorile i svoje proizvodne pogone: Pompea (od 2002), Golden lady (od 2005), Fulgar (od 2006) Calzedonia (od 2008), a za njima i olimpias (deo grupacije beneton), u nišu od 2011.

vremenom italijanske firme u Srbiji postajale su sve zastupljenije u skoro svim privrednim sektorima: građevina (Pizzarotti), it (engineering), obnovljivi izvori energije (Fintel), obuća (GeoX, Progetti), ambalaže (vopachel, Palladio), samolepljivi proizvodi (vibac), mehanički zatezni elementi (vescovini), drvo-nameštaj (labor legno i mobilturi) i poljoprivreda, sa značajnim ulaganjem firme Ferrero, koja od 2015. godine neprekidno sarađuje sa odgajivačima lešnika u Srbiji.

U poslednjih dvadeset godina – eri svog otvorenog tržišta – u Srbiji je italijansko preduzetništvo prisutno u većini sektora i na većem delu teritorije: od Subotice do vranja, u velegradima i malim mestima. italijanske korporacije u sprezi sa više stotina malih i srednjih preduzeća potpomažu rast i razvoj privrede u Srbiji.

Page 12: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

22 23

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI

3.2 analiSi StatiStiChela PreSentazione in SinteSi

l’oGGetto - analisi della presenza delle aziende italiane in Serbia.

la metodoloGia - le principali variabili analizzate sono la dimensione, il settore, la distribuzione geografica, il segmento specifico di attività e il periodo di insediamento.

le Fonti - l’analisi è stata effettuata integrando diverse fonti di dati pubblici, partendo da un database del data provider CUbe, integrato da dati e informazioni di ambasciata e Camera di Commercio. l’anno di riferimento è il 2018, salvo diverse indicazioni.

3.2 StatiStiČKe analizeSintetiČKa PrezentaCija

Predmet - analiza zastupljenosti italijanskih preduzeća u Srbiji.

metodoloGija - Glavne analizirane vrednosti su veličina, sektor, geografski položaj, vrsta delatnosti i vreme otvaranja.

izvor - analiza je urađena spajanjem različitih izvora iz javnog sektora, sadržanih u bazi podataka CUbe, uz informacije prikupljene direktno od strane ambasade i Komore. Podaci se odnose na 2018. godinu, osim u slučaju gde je drugačije navedeno.

I NuMERI PRINcIPALI / GLAVNE BROJKEaziende con quote di capitale italiano in Serbia / Preduzeća sa italijanskim kapitalom u Srbiji:

circa / oko 1.600

numero di addetti / broj zaposlenih:circa / oko 39.000

di cui / od čega staff leasingcirca / oko 2.800

Percentuale dei lavoratori del settore privato / Procenat radnika u privatnom sektoru2,6%

indotto - Pridruženi sektori:circa / oko 12.000 lavoratori / radnika

Settori prevalenti: bancario/assicurativo, automotive, tessile / Pretežna zastupljenost: banke/osiguranja, automobilska, tekstilna industrijaFatturato totale rispetto al Pil serbo / Ukupni promet prema bdP Srbije

5,4%

PanoramiCa

il database aPr (agenzia del registro delle imprese) conta 1.615 aziende attive con quote di capitale italiano. tra queste, quelle con una quota >= 20% di capitale italiano e un numero >= 1 dipendenti sono 515. ad esse si aggiungono 73 aziende senza dipendenti ma con un fatturato rilevante (>=10 mila euro), per un totale di 588.

PreGled

baza podataka aPr-a (agencije za privredne registre) ima 1.615 aktivnih preduzeća sa učešćem italijanskog kapitala. među njima je 515 preduzeća sa učešćem >= 20% italijanskog kapitala i brojem zaposlenih >= 1. Pored njih su dodatno 73 preduzeća bez zaposlenih, ali sa značajnim prihodom (>=10 hiljada eur), što čini ukupan broj od 588 preduzeća.

Altre / Drugo

63,6%

Min. 20% di capitale e 1+ dip. - 31,9%

Min. 20% kapitala i 1+ zaposleni. - 31,9%

0 dip. e faּמurato >10 000 euro - 4,5%

0 zaposlenih i prihod >10 000 EUR – 4,5%

Oltre 1600 aziende censite di cui 588 significative per quota di capitale, dipendenti e faּמurato.

Preko 1600 registrovanih firmi među kojima se 588 ističe po visini kapitala, broju zaposlenih i ostvarenom prihodu.

Totale aּמive 1.615 - 100%

Ukupno aktivnih 1.615 - 100%

515

73

Page 13: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

24 25

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI

maCroSettori

il terziario conta il maggior numero di aziende (343), seguito dal secondario (230) e dal primario (15), quest’ultimo rappresentato solo dal comparto agricoltura.

maKroSeKtori

tercijarni sektor broji najveći broj preduzeća (343), odmah zatim sekundarni sektor (230) i potom primarni sektor (15), koji je vezan samo za oblast poljoprivrede.

400

300

200

100

0

Totale / Ukupno

588

15

230

343

oCCUPazione – nUmero di diPendenti diretti

le aziende italiane impiegano oltre 36.000 dipendenti, in crescita del 13% rispetto al 2017.

Ciò equivale a circa il 2,5% del totale dei dipendenti del settore privato (dati Ufficio statistico della rep. di Serbia - 2018).

oltre ai dipendenti diretti, stime affidabili quantificano lo staff leasing in ca. 2.800 unità.

zaPoSlenoSt – broj nePoSredno zaPoSlenih

italijanska preduzeća zapošljavaju preko 36.000 osoba i taj broj je u porastu za 13% u odnosu na 2017.

to predstavlja oko 2,5% ukupnog broja zaposlenih u privatnom sektoru (podaci zavoda za statistiku Srbije za 2018. godinu).

osim neposredno zaposlenih, procenjuje se da ima oko 2.800 osoba koja su radno angažovana kao lizing osoblje.

Numero di dipendenti dire�i / Broj neposredno zaposlenih

Totale / Ukupno 2017 Totale / Ukupno 2018

40.000

30.000

20.000

10.000

0

36.145

31.981

+4.164

Page 14: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

26 27

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI

oCCUPazione totale Con StaFF leaSinG eindotto

diPendenti diretti (oltre 36.000) +

StaFF leaSinG (CirCa 2.800*)+

indotto (12-13.000**)

oltre 50.000 lavoratoriin totale

*Oltre ai dipendenti diretti, stime affidabili quantificano lo staff leasing in circa 2.800 unità.**Attraverso un’indagine tra i diversi settori a cui appartengono molte delle società significative per questo studio, si e’ giunti a una stima dell’indotto generato dalle aziende italiane. Il risultato dell’applicazione dei vari coefficienti settoriali (12-13.000 unità) è da considerarsi indicativo ed è stato calcolato con criteri volutamente conservativi.

UKUPna zaPoSlenoSt anGaŽovanoG lizinG i SPin - oFF oSoblja

nePoSredno zaPoSleni (PreKo 36.000) +

lizinG oSoblje (oKo 2.800*)+

SPin - oFF oSoblje (12-13.000**)

PreKo 50.000 radniKaUKUPno

*Osim neposredno zaposlenih, prema pouzdanim procenama oko 2.800 osoba je radno angažovano kao lizing osoblje.

**Na osnovu istraživanja različitih sektora koji obuhvataju i firme značajne za ovu studiju, dobijena je procena o broju spin-off radno angažovanih lica u italijanskim kompanijama. Rezultat primene različitih sektorskih koeficijenata (12-13.000 ljudi) je indikativnog karaktera i dobijen je na osnovu isključivo konzervativnih kriterijuma.

ClaSSiFiCazione delle aziende inbaSe al nUmero di oCCUPati

le 588 aziende sono state suddivise in cinque categorie,in base al numero di dipendenti:micro 1: 0-2 dip., (263 aziende)micro 2: 3-10 dip., (136)Piccole: 11-50 dip. , (106)medie: 51-250 dip., (62)Grandi: 251+ dip., (21)

KlaSiFiKaCija PredUzećaPo brojU zaPoSlenih

588 preduzeća je podeljeno u pet kategorijapo broju zaposlenih:mikro 1: 0-2 dip. - zaposlenih (263 preduzeća)mikro 2: 3-10 dip. - zaposlenih (136)mala: 11-50 dip. - zaposlenih (106)Srednja: 51-250 dip. (62)velika: 251+ dip. - zaposlenih (21)

263 Micro 1 / Mikro 1

44.7%

136 Micro 2 / Mikro 2

23.1%

106 Piccole / Male

18%

62 Medie / Srednje

10.5%

21 Grandi / Velike

3.6%

nUmero di diPendenti Per CateGoria dimenSionale

Quanti dipendenti impiegano le aziende suddivise nelle cinque categorie determinate in base alla dimensione?

valori assolutimicro 1: 238 dipendentimicro 2: 766 dipendentiPiccole: 2.510 dipendentimedie: 7.068 dipendentiGrandi: 25.553 dipendentitotale: 36.145 dipendenti

broj zaPoSlenih Po KateGoriji veliČine

Koliko je zaposlenih u preduzećima podeljenim u pet kategorija po osnovu veličine?

apsolutne vrednostimikro 1: 238 zaposlenihmikro 2: 766 zaposlenihmala: 2.510 zaposlenihSrednja: 7.068 zaposlenihvelika: 25.553 zaposlenihUkupno: 36.145 zaposlenih

Grandi / Velike 70.7%

Medie / Srednje 19.6%

Piccole / Male 6.9%

Micro 2 / Mikro 2 2.1%

Micro 1 / Mikro 1 0.66%

Page 15: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

28 29

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI

Dimensioni : 70% occupati in 21 aziende / Veličina: 70% zaposlenih u 21 preduzeću

Numero aziende / Broj preduzeća

600

400

200

0

Nr.dipendenti / Broj zaposlenih

40.000

30.000

20.000

10.000

0

Micro 1 / Mikro 1 263 (44,7%)

Micro 2 / Mikro 2 136 (23,1%)

Piccole / Mala 106 (18%)

Medie / Srednja 62 (10,5%)

Grandi / Velika 21 (3,6%)

588 (100%)

238

766

2.510

7.068

25.553

N. medio di dipendenti per categoria:Prosečan broj zaposlenih po kategorijama:

Micro 1 / Mikro 1: 1

Micro 2 / Mikro 2: 6

Piccole / Mala: 24

Medie / Srednja: 114

Grand i/ Velika: 1.216

36.145 (100%)

l’analisi evidenzia come le aziende piccole ricorrano maggiormente all’outsourcing o operino in settori a maggiore valore aggiunto (es: servizi), mentre le grandi aziende manifatturiere operano prevalentemente in settori labour intensive, con valori aggiunti assai inferiori.

analiza je pokazala da mala preduzeća mahom koriste outsourcing ili su pak aktivna u sektorima veće dodatne vrednosti (npr: usluge), dok su velike proizvodne kompanije uglavnom okrenute ka “labour intensive”, sektoru uz dosta niže dodatne vrednosti.

Faּמurato – Dominano le grandi aziende… Prihod – Dominacija velikih preduzeća…

Fatturato 2018 / Prihod u 2018.

400

300

200

100

0

588 (100%)

5,7 mld

10,4 mld

31,4 mld

62,4 mld

208,5 mld

Numero aziende / Broj preduzeća

600

400

200

0

Micro 1 / Mikro 1 263 (44,7%)

Micro 2 / Mikro 2 136 (23,1%)

Piccole / Mala 106 (18%)

Medie / Srednja 62 (10,5%)

Grand i / Velika 21 (3,6%)

Faּמurato medio per categoria (mld RSD):

Prosečan promet po kategorijama (mld RSD):

Micro1 / Mikro 1: 22

Micro2 / Mikro 2: 76

Piccole / Mala: 296

Medie / Srednja: 588

Grandi / Velika: 9.928

Fatturato totale 2018

pari al 5,4% del PIL serbo

Ukupan prihod u 2018.

iznosi 5,4% srpskog BDP-a

318,3 mld RSD (100%)

... ma il fa�urato pro capite è maggiore nelle piccole aziende

... ali prihod po glavi stanovnika je veći u malim preduzećima

Mln. di euro U milionima EUR

Micro 1 Mikro 1

Micro 2 Mikro 2

Piccole Mala

Medie Srednja

Grandi Velika

Grandi escl. fin/ass Velika ne uključujući

osig. kuće

Page 16: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

30 31

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI

l’area di belgrado ospita la metà delle aziende campione (di cui il 50% appartiene al settore servizi, tra cui tre gruppi bancari/assicurativi), mentre la vojvodina, la Serbia Centrale (in particolare Kragujevac e jagodina) e quella del Sud (niš, vranje) sono i tre poli più rilevanti per la manifattura. nella Serbia occidentale, la città di Šabac ha un ruolo importante.

na području beograda nalazi se polovina od ukupnog broja uzorkovanih preduzeća (od kojih 50% pripada uslužnom sektoru, uz prisustvo tri bankarsko/osiguravajuće grupacije), dok vojvodina, Centralna Srbija (pre svega Kragujevac i jagodina) i južna Srbija (niš, vranje), imaju veći značaj u proizvodnom sektoru. Grad Šabac u zapadnoj Srbiji ima važnu ulogu.

nUmero di aziende Per aree GeoGraFiChe

belgrado: 294vojvodina: 128Šumadija e Serbia occidentale: 111Sud-est della Serbia: 55

broj PredUzeća Po GeoGraFSKim oblaStima

beograd: 294vojvodina: 128Šumadija i zapadna Srbija: 111jugoistočna Srbija: 55

nUmero di diPendenti Per area GeoGraFiCa

belgrado: 12.000 Šumadija e Serbia occidentale: 9.317 vojvodina: 9.199 Sud-est della Serbia: 5.692

broj zaPoSlenih Po GeoGraFSKim oblaStima

beograd: 12.000 Šumadija i zapadna Srbija: 9.317 vojvodina: 9.199 jugoistočna Srbija: 5.692

Sud-est della Serbia

Jugoistočna Srbija

Belgrado Beograd

Šumadija e Serbia Occidentale

Šumadija i Zapadna Srbija

Vojvodina

Prime 10 mUniCiPalita’(Per nUmero di aziende)

belgrado: 294novi Sad: 38Kragujevac: 40 Šabac: 12jagodina: 11niš: 10Stara Pazova: 10ruma: 9Čačak: 8zrenjanin: 8

altre: 148

Prvih 10 oPŠtina(Po brojU PredUzeća)

beograd: 294novi Sad: 38Kragujevac: 40 Šabac: 12jagodina: 11niš: 10Stara Pazova: 10ruma: 9Čačak: 8zrenjanin: 8

druge opštine: 148

Principali se�ori per fa�urato (mld RSD) e dipendenti / Glavni sektori po prihodu (mld RSD) i zaposlenima

Nr.aziende / Br. preduzeća

150

100

50

0

Fa�urato / Prihod

250

200

150

100

50

0

Nr.dipendenti / Br. zaposlenih

30.000

20.000

10.000

0

Automobilistico

Automobilska industrija

Bancario assicurativo

Bankarstvo i osiguranje

Tessile / Tekstil

Lavorazione dei metalli Obrada metala

Ele�ronica e macchinari Elektronika i mašine

Page 17: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

32 33

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI

FoCUS territoriale Per Settori (nUm. di diPendenti)

in Che modo Sono diSloCati SUl territorio i diPendenti delle aziende dei PrinCiPali Settori di attività?

oltre all’emblematica concentrazione dell’automotive nella zona di Kragujevac e jagodina, e delle banche/assicurazioni a belgrado, cominciano a registrarsi logiche di distretto nella collocazione geografica delle aziende italiane, spesso incentivate ad investire grazie a specifiche politiche di supporto degli ide da parte del Governo serbo (raS) o di singole municipalità.

i settori automotive (il piu’ concentrato dal punto di vista geografico), tessile (con una presenza diffusa in ogni regione) e bancario/assicurativo sono i settori dominanti (circa il 72% del totale dei dipendenti e del fatturato) - i settori meccanico, elettronico e di lavorazione dei metalli hanno una presenza numericamente rilevante, ma di piccola e media dimensione.

automobilski sektor (geografski najgušće zastupljen), tekstilni sektor (prisutan u svakoj oblasti) i bankarsko/osiguravajući sektor su najdominantniji (oko 72% ukupnog broja zaposlenih i ostvarenog prihoda). mašinski, elektronski i metalno-prerađivački sektor imaju brojčano značajno prisustvo, ali su malih i srednjih veličina.

teritorijalni FoKUS Po SeKtorima (broj zaPoSlenih)

KaKo SU teritorijalno raSPoreĐeni zaPoSleni U PredUzećima Po oSnovU Glavnih delatnoSti?

Uz izuzetak automobilske industrije u oblasti Kragujevca i jagodine i bankarsko/osiguravajućeg sektora u beogradu, ne uočava se posebna pravilnost u vezi sa geografskom raspodelom italijanskih preduzeća koja često preko razvojne agencije vlade republike Srbije ili pojedinih lokalnih uprava dobijaju podsticajna sredstva za investiranje, zahvaljujući posebnim politikama podrške direktnim stranim ulaganjima.

Bancario - Assicurativo Bankarstvo i osiguranje

Tessile Tekstilna industrija

Automobilistico Automobilska industrija

Produzione ele�ronica e macchinari Elektro - mašinska proizvodnja

diStribUzione Settoriale delle miCro imPreSe

Sebbene le micro imprese (0-10 dipendenti) siano presenti in quasi tutti i settori di attività, la maggior parte è concentrata nei servizi (70%), in particolare nel commercio (119) e nella consulenza (69). i Settori secondari più rilevanti sono l’edilizia (25), le attività tecniche (22), l’elettronica/meccanica (18) e l’it (18).

SvilUPPo dell’imPrenditoria italiananeGli anni

nel periodo precedente all’anno 2000 sono state registrate 28 aziende, negli anni 2001-2008 128 aziende, nel periodo 2009-2013 189 imprese, mentre dal 2014 al 2018 sono state 243, a dimostrazione di un sempre maggiore interesse per la Serbia da parte delle aziende italiane.

razvoj italijanSKoG PredUzetniŠtvatoKom Godina

U periodu pre 2000. godine, bilo je registrovano 28 preduzeća, od 2001-2008. 128 preduzeća, u periodu 2009-2013. 189 preduzeća, dok su u periodu od 2014. do 2018. registrovana 243 preduzeća, što govori u prilog sve većem interesovanju italijanskih kompanija za Srbiju.

le aziende rigistrate a partire dal 2014 impiegano 3.215 dipendenti ed hanno un fatturato di 17,3 mld rSd nel 2018.Preduzeća registrovana od početka 2014. imaju 3.215 zaposlenih i u 2018. su ostvarila prihod od 17,3 mld rSd.

SeKtorSKa raSPoreĐenoSt miKro PredUzeća

iako su mikro preduzeća (0-10 zaposlenih) prisutna u skoro svim sektorima delatnosti, najveći broj je prisutan u domenu uslužnih delatnosti (70%), pre svega u trgovinskom sektoru (119) i na polju konsaltinga (69). iz sekundarnog sektora izdvajamo građevinu (25), tehnički sektor (22), elektronsku i mašinsku industriju (18) i sektor it (18).

Altri Drugi

sektori 32.1%

Commercio Trgovina 29.8%

Consulenza Konsalting

17.3% Edilizia

Građevina 6.3%

A�ività tecniche Tehničke delatnosti

5 5%

IT 4.5%

Ele�ronica e Meccanica Elektronika i mašinstvo

4.5%

Ante / Pre 2000. 2001 - 2008

2009 - 2013 2014-2018

Page 18: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

34 35

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJI

SvilUPPi reCenti

• Dal 2014 sono state registrate 243 nuove imprese.

• A Belgrado 136, a Novi Sad 16, a Kragujevac 10, a Šabac 8, a Niš 5 e 68 nei restanti Comuni.

• La maggior parte delle nuove aziende opera nei seguenti settori: commercio 62, consulenza 40, it 22, tessile e calzaturiero 22, elettronica e meccanica 20.

najnoviji PodaCi

• Od 2014. registrovana su nova 243 preduzeća.

• U Beogradu 136, u Novom Sadu 16, u Kragujevcu 10, u Šapcu 8, u Nišu 5 i 68 u preostalim opštinama.

• Najveći broj novih kompanija se bavi sledećim delatnostima: trgovina 62, konsalting 40, it 22, tekstil i obuća 22, elektronika i mašinstvo 20.

nota/ beleŠKe:

Page 19: LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIA - Komora italijansko-srpskih ...

LE AZIENDE ITALIANE IN SERBIAL’EVOLUZIONE DI UN SUCCESSO

ITALIJANSKA PREDUZEĆA U SRBIJIPRIČA O USPEHU

Sponsor / Sponzori