GRADBUJE CIITA DI BUIE

SLUZBENE NOVINE GRADA BUJA

GAZZETTA UFFICIALE DELLA CITTA' DI BUIE

Broj:12. Nro.

Buje,30.11.2011. Godina: XIV. Cijena:15,OO Kn. Buie, Anno: Prezzo:

GRADSKO VIJECE - CONSIGLIO CITTADINO

223. Odluka 0 prihvatu najpovoljnije ponude i sklapanja ugovora 0 prodaji nekretnina

224. Odluka 0 ustrojstvu gradske uprave Grada Buja 225. Odluka 0 donosenju UPU-a dijela naselja Buje "Sv. Sebastijan" 226. Odluka 0 donosenju DPU-a turistickog-golf naselja Glavica u sklopu golf

igralista Markocija 227. Prve izmjene i dopune Plana Proracuna Grada Buja za 2011 . godinu 228. Izmjene i dopune Programa javnih potreba u oblasti drustvene brige 0

djeci predskolske dobi za Grad Buje u 2011. godini 229. Izmjene i dopune Programa javnih potreba u oblasti kulture i zastite

spomenika kulture u Gradu Buje u 2011. godini 230. Izmjene i dopune Programa javnih potreba u oblasti skolstva, obrazovanja

i mladih za Grad Buje u 2011. godini 231. Izmjene i dopune Programa javnih potreba u sportu i rekreaciji za Grad

Buje u 2011. godini 232. Izmjene i dopune Programa javnih potreba u oblasti zdravstva i socijalne

skrbi za Grad Buje u 2011. godini 233. Izmjene i dopune Programa poticanja razvoja poljoprivrede I

poduzetnistva za Grad Buje u 2011. godini 234. Izmjene i dopune Programa projekata medunarodne suradnje Grada Buja

u 2011. godini 235. Izmjene i dopune Programa gradnje objekata i uredaja komunalne

infrastrukture u 2011. godini 236. Izmjene i dopune Programa odrzavanja komunalne infrastrukture u 2011.

godini 237. Izmjene i dopune Programa ostalih kapitalnih ulaganja i izrade prostorno

planske dokumentacije za Grad Buje u 2011.

Na temelju clanka 100. Stavak 6. Zakona 0 prostornom uredenju i gradnji ("Narodne Novine", br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i clanka 50. Statuta Grada Buja ("Sluzbene novine Grada Buja", broj 11/09) Gradsko vijeee Grada Buja na sjednici odrianoj dana 29.11.201 1. godine donosi

ODLUKU o DONOSENJU DETALJNOG PLANA UREDENJA

GOLF NASELJA "GLAVICA"

I. ~peE ODREDBE Glava I.

Donosi se Detaljni plan uredenja Golf naselja "Glavica" (dalje u tekstu: Plan).

Glava II. Plan je sadrian u elaboratu Detaljni plan uredenja Golf naselja "Glavica" izradenom po

strucnom izradivacu "URBIS 72" d.d. iz Pule (broj elaborata: 5973/08). Elaborat iz stavka 1. ovoga clanka sastoji se od tekstualnog i grafickog dijela, te

obveznih priloga kako slijedi:

TEKSTUALNI DIO PLANA

ODREDBE ZA PROVOOENJE

1. Uvjeti odredivanja namjene povrsina 2. Detaljni uvjeti koristenja, uredenja i gradnje gradevnih cestica i gradevina

2.1Velicina i oblik gradevnih cestica (izgradenost, iskoristenost i gustoca izgradenosti) 2.2. Velicina i povrsina gradevina (ukupna bruto izgradena povrsina gradevine, visina i broj

etaza) 2.3. Namjena gradevina 2.4. Smjestaj gradevina na gradevnoj cestici 2.5. Oblikovanje gradevina 2.6. Uredenje gradevnih cestica

3. Nacin opremanja zemljista prometnom, ulicnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrezom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulicne mreze 3.1.1. Sabirne ulice golf kompleksa 3.1.2. Interne i pristupne ulice golf naselja 3.1.3. Povrsine za javni prijevoz 3.1.4. Parkiralista 3.1.5. Javne garaze 3.1.6. Biciklisticke staze 3.1.7. Trgovi i druge veee pjesacke povrsine

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreze 3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreze i

vodova unutar prometnih i drugih javnih povrsina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i prociscavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta)

4. Uvjeti uredenja i opreme javnih zelenih povrsina 5. Uvjeti uredenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i gradevina 6. Uvjeti i nacin gradnje 7. Mjere zastite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i gradevina i ambijentalnih vrijednosti 8. Mjere proved be plana 9. Mjere sprjecavanja nepovoljna utjecaja na okolis

GRAFICKI 010 PLANA

1. C 2.1.C 2.2.C

2.3.C

3.C 4.C

Detaljna namjena povrsina Prometna infrastrukturna mreza Infrastrukturni sustavi i mreze Energetski sustav i telekomunikacijska mreza Infrastrukturni sustavi i mreze Vodoopskrba i odvodnja Uvjeti koristenja Uvjeti gradenja

OBVEZNI PRILOZI PLANA

A. OBRAZLOZENJE PROSTORNOG PLANA

M 1 :1000 M 1 :1000

M 1 :1000

M 1 :1000 M 1 :1000 M 1 :1000

B. IZVODI IZ PROSTORNOG PLANA UREDENJA GRADA BUJA ("SNG BUJA" BR. 02/05) TE URBANISTICKOG PLANA UREDENJA GOLF IGRALISTA MARKOCIJA ("SNG UMAGA", BR. 13/07, "SNG GRADA BUJA", BR. 10107)

C. STRUCNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PLANSKA RJESENJA D. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA E. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTII MISLJENJA PREMA POSEBNIM PROPISIMA F. IZVJESC:A 0 JAVNOJ RASPRAVI I PRETHODNOJ RASPRAVI G. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOSENJA PLANA H. SAZETAKZAJAVNOST I. STRUCNI IZRADIVAC

II. ODREDBE ZA PROVODENJE

Glava III.

OPCE ODREDBE

Clanak 1. Detaljni plan uredenja golf naselja Glavica, u daljnjem tekstu: Plan, u skladu s

Prostornim planom uredenja Grada Buja (SN Grada Buja 02/05) i Urbanistickim planom urec:Jenja Golf igralista Markocija (SN Grada Umaga 13/07 i SN Grada Buja 10/07), detaljno razrac:Juje uvjete za gradnju i urec:Jenje jednog, od ukupno tri golf naselja, planirana u sklopu Golf igralista Markocija.

Plan osobito razrac:Juje uvjete u odnosu na namjenu navedenog zahvata, njegov polozaj, velicinu, opee smjernice oblikovanja i nacin prikljucivanja na komunalnu infrastrukturu, te odreduje mjere za zastitu okolisa, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih i drugih vrijednosti propisanih Zakonom 0 prostornom urec:Jenju i gradnji (NN 76/07 ,38/09, 51/11 i 90/11) .

Clanak 2. Golf naselje Glavica smjesteno je na teritoriju Grada Buja i predmet je obrade ovoga

Plana, dok su Golf naselja KOCevarija i Markocija smjestena na teritoriju Grada Umaga i obradena su Detaljnim planom uredenja Golf naselja Markocija i Kocevarija, kojeg donosi Grad Umag.

Clanak 3. Granice obuhvata Plana ucrtane su u svim kartografskim prikazima Povrsina obuhvata Golf naselja Glavica iznosi 43.436 m2

.

Planom sireg podrucja odredeni su sveukupni smjestajni kapaciteti golf naselja sa najvise 200 lezaja, od cega najvise 30% treba biti u hotelskom smjestaju, a ostalo u vilama.

1. UVJETI ODREDIVANJA NAMJENE POVRSINA

Clanak4. Svako od . tri planiranih golf naselja Golf igralista Markocija cini jednu podcjelinu

kompleksa Golf igralista Markocija, osnovne namjene "Turisticko naselje". Golf naselje KOCevarija ima ulogu zone ulaza u golf igraliste, pa tako udruzuje funkcije

smjestaja i centralne recepcije, sve na zajednickoj zoni osnovne namjene "T2-Vile". Golf naselje Markocija je centralna zona i ima najveeu koncentraciju smjestajnih

kapaciteta i prateeih funkcija u sebi. Grac:Jevna cestica sadrZi zone osnovnih namjena "T1-Hotel" i "T2-Vile".

Golf naselje Glavica je najudaljenije od ulaza u igraliste, te je stoga namijenjeno mirnom smjestaju.

2. DETALJNI UVJETI KORISTENJA, UREDENJA I GRADNJE GRADEVNIH CESTICA I GRADEVINA

2.1 . VELICINA I OBLIK GRADEVNIH CESTICA (IZGRADENOST, ISKORISTENOST I GUSTOCA IZGRADENOSTI)

Clanak 5. Granice gradevinskog podrucja golf naselja Glavica te golf naselja Kocevarija I Markocija

u Gradu Umagu ujedno cine i granice grac:Jevnih cestica pripadajueih slozenih grac:Jevina. Granica obuhvata, jednaka granici gradevne cestice, je prikazana u svim grafickim

prikazima.

Gradevinske cestice ostalih dvaju od ukupno tri golf naselja nalaze se na podrucju Grada Umaga, te su predmet obrade Detaljnog urbanistickog plana Golf naselja Markocija i Kocevarija , kojega donosi Grad Umag.

Clanak 6. Golf naselje Glavica je za potrebe izracuna prostomih pokazatelja podijeljeno na dva

dijela: prvi dio predstavlja zonu izgradnje hotela, a drugi dio zonu izgradnje vila, te se na ova dva dijela primjenjuju odgovarajuci prostomi pokazatelji.

Clanak 7. Izgradenoscu gradevne cestice, prema ovim odredbama, smatra se odnos povrsine

izgradenog dijela gradevne cestice i sveukupne povrsine gradevne cestice. U izgradenost gradevne cestice ubraja se ortogonalna projekcija svih izgradnji vidljivih

na gradevnoj cestici i to osnovne gradevine i pomocnih gradevina, ukljucivsi i terase u prizemlju gradevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaze.

U izgradenost gradevne cestice ne ubraja se izgradnja koja predstavlja uredenje okucnice (gradevne cestice), kao sto su nenatkrivene terase, igralista, cisteme i sl. , a svi manje od 1 m iznad konacno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz gradevinu, te uredene prometne povrSine na gradevnoj Castici.

Clanak 8. Podaci 0 plans kim pokazateljima za velicinu gradevne Castice, izgradenost, iskoristenost

i gustocu izgradenosli su iskazani u tabelama "Iskaz urbanistickih parametara za Golf naselje Glavica" u clanku 9. ovih odredbi.

Clanak 9. Iskaz urbanistickih parametara za golf naselje Glavica

UTVR£lENI UVJETI NA GRA£lEVINSKOJ CESTICI GOLF NASELJA GLAVICA U OVOM PLANU

PovrSlna gradevinske cestice 43436 m2

Max. koeficijent izgradenosti kig=O,30

Max. koeficfjent iskoristenosti kis=O,70

smjestajni kapacitet u hotelu 20 lezajeva = 10%

katnost u zoni T1 - Hotel Po+P+2

visina objekta u zoni T1 - Hotel max. 13m

smjeStajnl kapacitet u vilama 176 lezajeva

katnost u zoni T2 - Vile Po+P+1

vis ina objekta u zoni T2 - Vile max.8,5m

2.2. VELICINA I POVRSINA GRA£lEVINA (UKUPNA BRUTO IZGRA£lENA POVRSfNA GRA£lEVINE, VISINA I BROJ ETAZA)

Clanak 10. Podaci 0 planskim pokazateljima za ukupnu bruto izgradenu povrsinu gradevine, visinu i

broj etaza su iskazani u labeli "Iskaz urbanistickih parametara za Golf naselje Glavica" u clanku 9. ovih odredbi.

2.3. NAMJENA GRADEVINA Clanak 11.

Namjena prostora u pojedinim dijelovima slozene gradevine Golf naselja Glavica prikazana je na grafickom listu 1. C - "Detaljna namjena povrSina".

Clanak 12. Golf naselje Glavica (radno: zona C) smjesteno u zapadnom dijelu golf igralista

Markocija predstavlja mirnu zonu golf igralista, pa su stoga tu locirane samo smjestajne jedinice, uz minimalno ueesee zajednickih sadrZaja.

Recepcija cjelokupnog golf igralista smjestena je u zoni Kocevarija, na krajnjoj istocnoj strani igralista, suprotnoj od zone Glavica.

Clanak 13. Golf naselje Glavica podijeljeno je u dvije zone za smjestaj gradevina osnovne namjene

sa njihovim pomoenim objektima: - Zona T1 - Hotel - Zona T2 - Vile

Zona T1 - Hotel smjestena je u central nom dijelu Golf naselja Glavica. Unutar zone hotela planirana je izgradnja manjeg hotela kategorije 3***. Hotel cini glavna zgrada hotela sa vanjskim bazenom. Najveei broj etaza hotela iznosi Po+P+2, odnosno u djelovima moze imati najveeu visinu od 13m. Hotel ima ukupno 10 smjestajnih jedinica.

Zona T2 - Vile namijenjena je smjestaju gradevina dvaju osnovnih tipologija definiranih prema medusobnom odnosu njihovih gradevina osnovne namjene:

- vila kojima su gradevine osnovne namjene planirane kao medusobno uglavnom samostojeee, te neovisne po sadrZajima, (dalje: "samostojeee vile"), te

- vila kojima su gradevine osnovne namjene medusobno spojene u niz i koriste zajednicke sadrZaje (dalje: "vile u nizu").

Samostojeee vile ee imati definirano i oznaceno zemljiste za privatno koristenje, uglavnom sa bazenom i vlastitom garazom iii nadstresnicom za smjestaj vozila. Vile u nizu spajanjem formiraju manje grupe vila razlicitih duzina i gabarita koji se prilagodavaju terenu i smjestaju unutar zone. Vile u nizu u pravilu ee imati zajednicki bazen i parkiralista.

Sve su vile najvise katnosti Po+P+1 . Samostojeee vile razvijaju se niz prometnicu uz sjeverni i juzni dio parcele naselja.

Centralni dio golf naselja istocno i zapadno od hotela planiran je kao skup gradevina, odnosno vila u nizu.

Ukupno je u zoni T2 smjesteno 29 samostojeeih vila (4 osnovne tipologije sa dvije, iii tri sobel, te 17 vila (2 osnovne tipologije sa dvije i jednom sobom) u nizu koje formiraju ukupno 6 razlicitih objekata.

Objekti kompleksa moraju biti ambijentalno uklopljeni. Oblikovanjem objekata prilagoditi se obiljezjima lokacije i sireg prostora.

Clanak 14. U naselju su takoder planirane prometne povrsine (prometnice, parkiralista i pjesacko

servisne prometne povrsine), koje sluZe za kolni i pjesaCki promet izmedu naselja i kroz njih, te za pristup do zgrada. Detalji u vezi sa uvjetima gradnje i uredenja prometnica i ostalih prometnih povrsina daju se u odgovarajueim poglavljima ovih odredbi i na grafickim prikazu br. 2.1.C -.Prometna infrastrukturna mreza".

Pored prometnih povrsina, u Planu su oznacene i povrSine i lokacije infrastrukturnih sustava (trafostanice i moguee druge potrebne gradevine). Ove oznake ne izrazavaju tocan polozaj ove namjene, vee odreduju rezervaciju prostora za potrebe smjestaja infrastrukturnih sustava, koji se mogu smjestiti zasebno iii u sklopu drugih gradevina i povrsina svih drugih namjena, podzemno iii nadzemno.

Clanak 15. Povrsine u granicama golf naselja koje nisu rezervirane za gradenje gradevina osnovne

namjene sa njihovim pomocnlm objektima, te grac1evina i uredaja prometne i ostale infrastrukture, u Planu su oznaeene kao uredene zelene povrsine.

Ukupnom iznosu uredenih zelenih povrsina biti ce po realizaciji Plana pridruzene i povrsine koje preostanu nakon detaljnog pozicioniranja gradevina iz stavka 1.

Uredene zelene povrSine odredene ovim Planom nisu javnog karaktera, te ce biti koristene kao "okucnice" planiranih grac1evina osnovne namjene. Dio uredenih zelenih povrsina, osobito u centralnom dijelu golf naselja i uz prometnice, se moze koristiti i kao zajednicki, za potrebe korisnika golf naselja i posjetitelja.

Clanak 16 PRIKAZ DETALJNIH POKAZATELJA NAMJENE POVRSINA NA GRADEVNOJ CESTICI GOLF NASELJA GLAVICA U OVOM PLANU .

Povrsina grac1evne cestice 43436 m2 100%

POVRSINA GRADIVOG DIJELA ZA HOTEL (T1) 2225 m2

POVRSINA GRADIVOG DIJELA ZA VILE (T2) 16666 m2

UKUPNO GRADIVI DIO CESTICE 18891 m2 43,5% ... (od cega . (ocI cega gradlvo max.. .. gradivo max. 13031 m2

) 30%)

PROMETNICE 8565 m2

PJESACKO SERVISNE POVRSINE 572 m2

PARKIRALISTA 712 m2

UKUPNO PROMETNE POVRSINE 9849 m2 ---. . . 22,7% .

UREDENE ZELENE POVRSINE ..... 14627 m2 .. 33,7% , , ...

Napomena: Udio uredenih zelenih povrsina ce u realizaciji biti uvecan za dio gradivog dijela cestice koji se nece koristiti za gradenje

2.4. SMJESTAJ GRADEVINA NA GRADEVNOJ CESTICI

Clanak 17. Gradevine osnovne namjene se na gradevnoj cestici smjestaju na nacin da:

• racionalno koriste raspolozive resurse i prostorne vrijednosti - tio, vegetaciju, osuncanje, vedute, kulturne i prirodne vrijednosti itd.

• svojim razmjestajem tvore nove vrijedne prostore za odmor i boravak korisnika golf naselja, te za rad zaposlenih

• omogucavaju funkcioniranje cjelovitog kompleksa u zadanim prostornim okvirima

Clanak 18. Smjestaj gradevina na gradevnoj eestici utvrduje se regulacijskim pravcima, obaveznim

gradevnim pravcima i odrec1enim gradivim dijelovima grac1evnih cestica. Uvjeti smjestaja gradevina na gradevnoj eestici su prikazani na grafickom listu br. 4.C

"Uvjeti gradenja", a poblize su tekstualno opisani u poglavlju 6. "Uvjeti i nacin gradnje" ovih odredbi.

2.5. OBLIKOVANJE GRA£lEVINA Clanak 19.

Oblikovanje cjelokupne slozene gradevine uvjetovano je njenom namjenom, programskom osnovom koristenja zemljista i gradevina, zadanim prostornim okvirima i ambijentom.

Kod oblikovanja pojedinih gradevina: • u slucaju koristenja tradicionalnih obrazaca, upotrebljene forme, konstrukcije i materijali

moraju biti nepatvoreni i uporabljivi na suvremen nacin (npr, ne dozvoljava se, u dekorativne razloge, uporaba elemenata i struktura koji nisu funkcionalne, poput laznih skura, imitata drvenih greda, lijepljenih kamenih ploCa u svrhu imitiranja zidane strukture i 51.)

• kod izbora suvremenih obrazaca gradnje i oblikovanja neophodno je koristiti se suvremenim materijalima, trazeci pri tom nacine prilagodbe lokalnim uvjetima

• treba voditi racuna 0 krajobraznoj izlozenosti buducih gradevina i nastojati pridonijeti stecenim oblikovnim vrijednostima okruzenja

2.6. URE£lENJE GRA£lEVNE CESTICE

Clanak20. Gradevna Cestica Golf naselja Glavica ce se urediti kao potpuno opremljeno turisticko

naselje, sa zavrSnom obradom prometnih povrsina, opremanjem i ozelenjavanjem okolisa pojedinih gradevina i povrsina i sadrZaja za zajednicku uporabu.

Zbog prirode svojeg smjestaja unutar golf igralista, zajednicki prostori i sadrZaji ce imati polujavni karakter, vecinom na koristenju korisnicima smjestajnih kapaciteta u naseljima, a zatim korisnicima samog golf terena.

Potice se trazenje mogucnosti za cim vecim ucescem sudjelovanja javnosti, a narocito susjednih naselja, u koristenju sadrZaja cjelokupnog golf igralista i golf naselja. Uz razumljivu kontrolu protoka kolnog prometa, potrebno je omoguciti cim vecu pjesacku otvorenost naselja, gradnjom povezanih, sigurnih i uredenih pjesackih komunikacija unutar i izmedu triju golf naselja, kao i prema obliznjim naseljima na Umaskoj i Bujskoj strani. Potice se i omogucavanje prometanja sredstvima javnog prijevoza (autobus, elektricni vlak i 51.) unutar i izvan kompleksa, te uredivanje sadrZaja koji to omogucuju, poput zaklona za putnike, klupa za cekanje, itd.

Clanak 21. Potice se odvajanje polujavnog od privatno koristenog prostora planiranim

ozelenjavanjem, samim razmjestajem gradevina, strukturiranjem i oblikovanjem zgrada, pomocnih gradevina, te samog terena (visinske razlike), radije nego ogradama. Tamo gdje se koriste ograde, potrebno je koristiti se zidanim strukturama do najvise 1 m visine iznad okolnog terena, a iznad toga zelenilom, a iznimno i metal nom ogradom, ukupne visine do 2m iznad okolnog terena, ukoliko je izvana prikrivena zelenilom.

Mogu6e potrebno zaklanjanje gradevina i Ijudi od dolijetanja golf loptica treba ciniti visokim zelenilom i, iskljucivo kada je to nuzno, razapinjanjem diskretne zastitne mreze na cim manjem izlozenom prostoru.

3. NACIN OPREMANJA ZEMLJISTA PROMETNOM, ULICNOM, KOMUNALNOM TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREZOM

3.1.0. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJE CESTOVNE I ULICNE MREZE

Clanak 22. Idejno urbanisticko rjesenje internih cesta unutar Golf naselja Glavica prikazano ja u

grafickom dijelu Plana list br. 2.1.C - "Prometna infrastrukturna mreza".

Clanak 23. U planu sireg podrucja, UPU Golf igralista Markocija, utvrdeni su koridori internih cesta

unutar zona izgradnje ito: Golf naselje Koeevarija, Golf naselje Markocija, Golf naselje Glavica, i ig raliste za golf .

Clanak24. PovrSine namijenjene gradnji i uredenju internih cesta na podrucju golf naselja u ovom se

Planu nazivaju koridorima. Unutar koridora smjestaju se: nogostupi i kolnik, nasipi, usjeci, zasjeci, potporni zidovi, oblozni zidovi, rigoli, bankine, zelenilo i, po potrebi, parkirne povrSine. Koridor internih cesta u ovome Planu sluzi i za smjestaj raznih vodova infrastrukture.

Koridori internih cesta su naeelno siroki 12 m. Ukoliko se uz koridor prometnice planira izgradnja parkirne povrsine, tada se maze iznimno tom koridoru prometnice pridodati povrSina utvrdena za parkiranje i jedinstveno utvrditi poprecni profil odgovarajuee sirine.

Clanak 25. Interne ceste golf igralista sa pripadajueim golf naseljima (u daljnjem tekstu: golf

kompleks) ne cine zasebnu gradevnu cesticu, vee se nalaze na gradevnoj cestici pojedine zone izgradnje iz clanka 23. ovih odredbi, kroz koju i prolaze.

Clanak26. Interne ceste unutar obuhvata golf kompleksa mogu se podijeliti na slijedeei nacin: sabirna ulica golf kompleksa interna ulica golf naselja ostale kolno - pjesacke povrsine.

Clanak27. Sabirne i interne ulice, te ostale kolno pjesacke povrSine moraju omogueiti pristup

komunalnim, vatrogasnim i vozilima hitne pomoei. Elemente horizontalnog i vertikalnog taka trase potrebno je projektirati u duhu sa

Pravilnikom a tehnickim normativima i osnovnim uvjetima koje jayne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa gledista sigurnosti prometa.

Clanak 28. Visinski polozaj prometnica treba odrediti taka da se zadovolje tehnicko estetski uvjeti, te

da se vis in ski usklade sa polozajem drugih gradevina na terenu. Vertikalni elementi prometnice odredeni su kotom spoja na postoje6e prometnice iii

raskrizja, te terenskim prilikama. Clanak 29.

Karakteristicni profili pojedine ceste ovise a kategoriji kao sto je utvrdeno u clanku 26. ovih odredbi, a prikazani su u grafickom dijelu Plana, list br. 2.1.C.

U grafickom dijelu Plana za pojedini presjek date su maksimalne vrijednosti elemenata ceste, te one mogu biti i drugacije, u skladu sa ostalim odredbama ovoga Plana.

Poprecni nagib prometnih traka za dionice prometnice u pravcu iznosi 2,5% dok se u krivinama preporucuje maksimalni poprecni nagib ad 5 % (max do 7%), dok ee se na podrucju prikljucka projektirane prometnice na postojeeu cestu nagib prilagoditi postoje6em stanju.

Poprecni nagib pjesackih hodnika iznosi 2,0% dok nagib bankina kreee se ad 2,5% do 7%, ovisno a polozaju bankine i a tome da Ii je prometnica nasipu iii usijeku.

Clanak 30. Horizontalnu i vertikalnu signalizaciju treba projektirati odnosno postaviti prema

kategorizaciji prometnica. Kolnicka konstrukcija izvodi se ad asfaltnih slojeva i nosivih slojeva ad zrnatog kamenog

materijala.

Clanak 31. Prilikom izrade glavnih projekata za ishodovanje gradevne dozvole projektant je duzan

pridrZavati svih relevantnih odredbi zakona , pravilnika , uredbi i normi a posebice propisa iz podrucja prostornog uredenja i gradnje, cestogradnje, zastite od pozara, i dr.

3.1.1. Sabirne ulice golf kompleksa Clanak 32.

Sabima ulica golf kompleksa je novoplanirana cesta koja je u grafickom dijelu Plana oznacena kao CESTA 1. Ona s istocne strane prodire u zonu obuhvata golf kompleksa ito kroz zonu Ko6evarija prolazeei kroz receptivni punk!. Nadalje trasa ceste prolazi kroz golf igraliste do zona izgradnje golf naselja Markocija i Glavica. Funkcija sabirne ceste je da rasporeduje i preuzima na sebe promet sa internih cesta pojedine zone i odvodi promet iz golf kompleksa preko prikljuckana javno prometnu mrezu.

Projektni elementi sabirne ulice: racunska brzina 40 km/h maksimalni uzduzni nagib 8 % broj voznih traka 2

Clanak 33.

sirina voznih traka je po 2.75 m 1 pjesacki hodnici obostrani, sirine 1,5 m visina- prometnog profila: 4,5 m, - pjesackog profila 2,5 m nema ograni6enja za komunalne instalacije odvajanje pjesackih hodnika od voznih traka zelenilom sirine 1.0m. potrebno ~esenje odvodnje oborinskih voda potrebno rjesenje javne rasvjete pregledna krizanja,

Zelenilo za odvajanje pjesackih hodnika od voznih traka, slnne 1 m, se ne odnosi na dijelove sabirne ulice sa koje je omogu6en pristup parkirnim mjestima unutar i izvan koridora prometnice i kolnim ulazima na dvorisne i sl. povrSine .

Clanak 34. Za sabirnu cesiu iokacijskom dozvoiom moze se uivrdiii fazna izgradnja kao pristupne

ceste do pojedine zone izgradnje iz clanka 23. ovih odredbi, osiguravajuei prolaz za pristup slijedeeoj gradevinskoj zoni.

Kod fazne izgradnje novoplanirana sabirna cesta ne moze biti "slijepa" cesta, vee se internim cestama pojedinog golf naselja mora omogueiti kontinuirano povratno kretanje.

Clanak 35. Prikljueak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadlezne

uprave za ceste u postupku ishodenja lokacijske dozvole, a prema Pravilniku 0 uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljucka i prilaza na javnu cestu (NN 73/98).

3.1.2. Interne i pristupne ulice golf naselja

Clanak 36. Interne ulice Golf naselja Glavica su novoplanirane ceste koje imaju funkciju stambene

ulice, odnosno omogueavaju kolni i pjesacki pristup pojedinim gradevinama i zgradama unutar zone.

Clanak 37. Projektni elementi za sabirnu ulicu iz clanka 33. ovih odredbi utvrduju se i za internu ulicu.

Iznimno, vis ina slobodnog prometnog profila moze biti i manja od 4,5m ukoliko je omogu6en alternativan prolaz prometnog profila od 4,5m.

Clanak 38. Novoplanirana interna ulica moze biti "slijepa" cesta. Novoplanirane "slijepe" ceste mogu

biti maximalne duzine od 150 metara. "Slijepe" ceste na kraju moraju imati okretiste, kao sto je naznaeeno u grafickom dijelu Plana.

Clanak 39. Internom ulicom golf naselja Glavica omogucava se i interventni ulaz sa povrsina izvan

golf kompleksa. Clanak40.

Pristup manjem broju zgrada utvrduje se ostalom kolno-pjesaekom povrSinom, koja se vezuje na sabirnu i internu ulicu zone.

3.1.3. Povrsine za jayni priJeyoz Clanak 41

U podruCju obuhvata Plana za sada se ne planira odvijanje javnog prijevoza. U slueaju takve potrebe u buducnosti, mogu6e je fizieki prihvatiti sredstva javnog prijevoza

sa stajalistima unutar golf naselja iii na samom ulazu u golf kompleks, sve u okviru planiranih koridora prometnica.

3.1 .4. Parkiralista Clanak 42.

Parkiralista za zaposlenike i posjetitelje se, na podrueju obuhvata Plana, rjesavaju na odnosnim gradevnim cesticama golf naselja.

Broj parkiralisnih mjesta za zaposlene i posjetitelje, na odnosnoj gradevnoj 6estici turistieke namjene utvrduje se temeljem tri slijedeea kriterija:

• prema broju posjetitelja • prema povrsini ugostiteljskog kompleksa • u skladu s propisima 0 vrsti i kategoriji gradevine

kritenjl , , . . -

broJ parklralisnlh mJesta .:':',, " : ' . " "

,. . . '

" .. " '. . -\' ": .

1. 3-6osoba u uQostiteliskom obiektu 1 pm 2. 1oo0m' 25 pm 3. jedna smjestajna jediniea 1 pm

Minimalna povrsina parkiralisnog mjesta za osobne automobile iznosi 2,50 x 5,00 metara. Na parkiralistu se mora osigurati dovoljan broj (min. 5% od ukupnog broja parkiralisnih

mjesta) mjesta za osobe s teskoeama u kretanju. Ova parkiralisna mjesta moraju biti minimalne velieine 3,75 x 5,00 m, vidljivo oznaeena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, smjestena na parkiralisna mjesta najbliza pjesaekoj povrsini iii ulazu u gradevinu.

Na parkiralistu unutar zone iii na podrueju drugih zona golf kompleksa se mora osigurati dovoljan broj mjesta za teretna i dostavna vozila. Ova parkiralisna mjesta moraju biti minimalne velieine 3,50 x 20,00 m.

U skladu s grafickim prikazom Plana list br. 2.1.C - "Prometna infrastrukturna mreza", na predvidenim parkiralistima je omogucen smjestaj za potencijalnih 55 osobnih vozila. Kako je za potrebe "vila u nizu" i hotela dovoljno 27 mjesta, preostala mjesta 6e biti koristena za autobuse, teretna i dostavna vozila, te za osobe s teskoeama u kretanju, kao i za posjetitelje. Toean raspored koristenja parkiralisnih mjesta odrediti Ce se detaljnijom projektnom dokumentacijom iii u fazi gradenja gradevina.

3.1.5. Jayne garaze Clanak 43.

U podrucju obuhvata Plana, zbog privatne naravi projekta, ne pianira se izgradnja javnih garaza.

3.1.6. Biciklisticke staze Clanak44.

U podrueju obuhvata Plana ne planira se izgradnja prometnih povrSina namijenjenih iskljueivo prometu bicikala.

3.1.7. Trgovi i druge veee pjesacke povrsine

Clanak45. U podrueju obuhvata Plana nisu predvideni trgovi , vee otvorene, uredene urbane povrsine

slobodne za zajednieko koristenje korisnicima golf igralista i golf naselja.

Clanak46. Pjesaeke staze uz prometne povrSine na gradevnoj Cestici moraju imati sirinu od

najmanje 1,25 m . Na pjesaekim povrsinama treba rijeSiti povrSinsku odvodnju oborinskih voda. Sve pjesaCke povrSine trebaju imati primjerenu zavrSnu obradu hodne povrsine. Sve pjesaeke povrSine trebaju biti osvijetljene javnom rasvjetom. Na mjestima predvic:fenim za prijelaz kolnika za pjesake i za osobe s poteskoeama u

kretanju potrebno je izvesti spusteni rubnjak radi lakseg kretanja.

Siaze moraju biti uzdignute iznad kolnika za 12 - 15 em i od njega odvojeni rubnjacima, a odvodnja se rjesava popreenim padom od 1.5-2.0 %.

3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREZE

Clanak47. Temelj za izgradnju telekomunikacijske mreze na podrueju obuhvata je postojeei

telekomunikacijski sustav. Planirana TK mreza mora zadovoljili sve potrebe za uslugama jednog urbanog naselja.

Osim usluge telefonskog prometa, na planiranoj infrastrukturi ee se izgraditi i staviti u funkciju sustav za koristenje podatkovnih mreza, kabelske televizije i multimedijalnih usluga, te mobil nih telekomunikacija.

Temeljni uvjet za realizaciju TK mreze je prethodna izgradnja distribucijske lelekomunikacijske kanalizacije (DTK) , kOjom se povezuju sve gradevine i infraslruktumi suslavi. DTK ee se izvesli u PE i PEHD cijevima s potrebnim zdencima (sahtovima), po trasama prometnica i puteva za pjesake i servisna vozila, te trasama cjevovoda odvodnjavanja. Dimenzioniranje i detaljna razrada DTK slijedeti ee nakon izrade DPU pojedinih zona.

Cjelokupna TK mreza biti ee funkcionalno integrirana sa IP/Ethemet informacijskom mrezom. Integrirana TK infrastruktura unutar podrucja predstavlja transportnu platformu za: • Telekomunikacijsku mrezu - VolP telefonske prikljueke kao i analogne, • Informatieku LAN mrezu -Intemet i Intranet za polrebe objekata i gostiju, • Servisnu i nadzomu mrezu - Navodnjavanje, Pozar, Provala i Video nadzor, • Infrastrukturu za inlemu leleviziju.

Centralni TK evor predviden je u objektu Odi'Zavanja (izvan zone obuhvala ovoga Plana), gdje je funkcionalno sredisle svih mreza. Isti ee biti spojen na javnu TK mrezu sa optiekim kabelom min 12 niti SM, koji ee zadovoljiti osnovne komunikacijske potrebe, te omogueili gradnju Mobilne TK infrastrukture iii nadogradnju za buduee servise. U njemu se nalazi cenlralni PBX - Switch, koji objedinjuje sve gradevine u zajednieku mrezu TK i LAN Ie ih povezuje sa javnom TK mrezom. Kapacitet DTK i privoda mora omogueiti realizaciju usluga preko vise nezavisnih TK operatera.

Svaka gradevina i infrastruktumi sustav imali ee svoj dislribucijski TK evor, povezan s centralnim TK evorom optiekim kabelom 12 niti SM za primami transport, Ie Cu kabelima za nadzome iii upravljaeke sustave, odnosno kao zastita iii rezerva; sve sukladno potrebnom kapacitetu.

Clanak48. Mjesto i nacin prikljueenja grac:fevnih eeslice na TK mrezu vidljivi su iz grafickog te iz

tekstualnog dijela Plana, list br. 2.2.

Clanak49. Izgradnjom TK mreze, sukladno Zakonu 0 telekomunikacijama, izvrsiti ce se slijedece:

• TK kanalizacija ce se smjestiti u plocnike iii ban kine uz isle. • izgraditi 6e se kabelska TK mreza kroz TK kanalizaciju. • izgraditi 6e se prikljucni TK onnari za pojedine zgrade.

Svi radovi trebaju biti izvedeni u skladu sa Zakonom 0 prostomom uredenju i gradnji i Zakonom 0 telekomunikacijama i vazecim tehnickim propisima i uvjetima sa podnucja telekomunikacija.

3.3, UVJETI GRADNJEJ REKONSTRUKCIJE 1 OPREMANJA KOMUNALNE lNFRASTRUKTURNE MREZE 1 VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRSINA (OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVODNJA I PROCISCAVANJE OTPADNIH VODA, OPSKRBA PLINOM, OPSKRBA TOPLINSKOM ENERGIJOM, ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA)

Clanak 50. Mjesto i nacin opremanja zemljista komunalnom I telekomunikacijskom infrastruktumom

mrezom prikazani su odgovarajucim prikazima grafiCkog dijela Plana koji utvrduju uvjete gradnje infrastnuktume mreze, a opisani su i u odgovarajuCim pogJavljima tekslualnog dijela.

Elemenli infraslnukturne mreze utvrdeni Planom smalraju se okvimim, dok 6e se njihova mikrolokacija i odgovarajuea razina delalja odrediti u poslupku izdavanja lokacijskih (gradevnih) dozvola i/ili izrade potrebnih projekata.

3.3.1. ELEKTROOPSKRBA

Clanak 51 . Za podrucje obuhvaceno ovim planom, predvidena je izgradnja slijedecih

transformatorskih slanica TS 10(20)/0,4 kV:

GLAVICA 1 1 x 1000 kVA

Radi poveeanja pouzdanosti napajanja te radi planirane izgradnje novih transformatorskih slanica, planira se povezivanje svih poslojecih i planiranih TS 10(20)/0,4 kV kabelskim 20 kV vodovima. Dionice 20 kV kabela koje su planirane su sljedece:

planirana TS Markocija 1 planirana TS Markocija 1 planirana TS Markocija 2

planirana TS Markocija 2 planirana TS Kocevarija 1 planirana TS Glavica

Niskonaponska mreza je planirana iz novih ali i iz postojecih transforalorskih stanica SSRO-a ( primarna NN mreza ). Radi osiguranja kvaliletnijeg i sigumijeg napajanja predvideno je povezivanje SSRO-a ( ROZ-a ) u prsten Ij. s mogucnosti dvoslranog iii visestranog napajanja. Isto lako predvideno je povezivanje nove niskonaponske mreze s postojecom.

Javnom rasvjetom planiraju se obuhvalili sve buduce prometnice. Sve Irafostanice , SN mreza i NN mreza, trebaju bili planirane i gradene u skladu s

granskim normama HEP-a, dok javna rasvjeta treba biti u skladu s preporukama CIE. Mjeslo i nacin prikljucenja gradevnih cestica i zona izgradnje na eleklroenergetsku

mrezu vidljivi su iz grafickog Ie iz tekslualnog dijeJa Plana. Mikrolokacija i izvedba Irafostanice (samoslojece gradevine iii dio elaze u sklopu

prizemlja iii sulerena gradevina drugih namjena) definirali 6e se u sklopu pojedinih zona, u skladu s granskim normama HEP.

3.3.2. VODOOPSKRBA Clanak 52.

Za vodoopskrbu predmelnog podrucja sanitamom i prolupozarnom vodom potrebno je izgraditi vodoopskrbni cjevovod od prikljucka na postojeci magislralni cjevovod do planirane vodospreme te vodoopskrbnu mrezu od vodospreme do potrosaca, prema uvjelima nadleznog

poduzeca "Istarski vodovod Buzet". Vodoopskrbni cjevovodi u obuhvatu Plana polazu se unutar slobodnog profila

planiranih prometnica i zelenih povrsina. na nacin da ne zasijecaju dio gradevne cestice koji je namijenjen za gradenje smjestajnih i drugih gradevina. gdje god je to moguce.

Kod poprecnog krii:anja sa kanalizacijskim cjevovodom vodoopskrbni cjevovod potrebno je postaviti iznad cjevovoda kanalizacije.

Sve gradevine u obuhvatu Plana moraju se prikljuciti na vodoopskrbni cjevovod.

Clanak 53. U svrhu protupozarne zastite hidrantskom mrezom unutar podrucja obuhvata Plana, u

koridoru planiranih prometnica moraju se izvesti hidranti. u skladu s vazecem Pravilnikom 0

hidrantskoj mrezi za gasenje pozara. Potreba za hidrantskom mrezom kod pojedine gradevine te potrebne kolicine vode za

gasenje pozara definirat ce se izradom tehnicke dokumentacije za pojedinu gradevinu, na osnovu pozarnog optere6enja, a sukladno vazecoj zakonskoj regulativi koja obraduje zastitu od pozara hidrantskom mrezom

3.3.3. ODVODNJA OTPADNIH VODA

Clanak 54. Podrucje obuhvata Plana nalazi se u nutar II zone sanitame zastite prema "Odluci 0

zonama sanitarne zastite vode za pice u Istarskoj zupaniji (SNIZ 12105), te se odgovarajuci uvjeti prihvata, prociscavanja i dispozicije otpadnih voda propisani istom odlukom primjenjuju na gradnju, uredenje i koristenje prostora unutar obuhvata ovoga Plana.

Unutar obuhvata Plana planira se razdjelni sustav odvodnje. sto znaci da se oborinske i sanitarne otpadne vode odvode zasebnim kanalizacijskim mrezama.

Na podrucju obuhvata Plana potrebno je izgraditi sustav odvodnje otpadnih voda. Prihvat, prociscavanje i dispozicija otpadnih voda golf naselja Glavica rjesavati ce se u

sklopu cijelog kompleksa Golf igralista Markocija prikljuckom na zatvoreni sustav odvodnje otpadnih voda

Sve otpadne vode gradevina, prije prikljucenja na sustav odvodnje moraju biti svedene na razinu kueanskih otpadnih voda odnosno moraju zadovoljavati parametre prema vaze6em Pravilniku 0 granicnim vrijednostima opasnih i drugih Ivari u otpadnim vodama.

Prikljueak gradevine na mrezu odvodnje otpadnih voda, u pravilu se izvodi spojem na saht mreze standardiziranim cijevima odgovarajuceg kvaliteta. profila i 5 minimalnim propisanim padom. a sve sukladno posebnim propisima.

Na podrucju obuhvata Plana zabranjuje se prikljucenje kucne sanitarne kanalizacije na javni sustav odvodnje oborinskih voda.

Sve gradevine koje ce se graditi unutar obuhvata Plana moraju se prikljuciti na sustav odvodnje bez mogucnosti izgradnje septickih (sabirnih) jama. pod uvjetima utvrdenim ovim Planom i posebnim propisima.

Planirana crpna stanica mora imati dvije crpke Oedna radna, druga rezervna). Crpna stanica za slucaj nestanka elektricne energije iii bilo kakve druge nepogode, mora imati retencijski prostor 5 odredenom visesatnom retencijom.

Sustavom oborinske odvodnje potrebno je sakupljati sto vise oborinskih voda u svrhu punjenje retencije - jezera koja 6e se koristiti za navodnjavanje golf terena. Prije upustanja u retenciju oborinske vode 6e se procistiti preko separatora naftnih derivata.

Objekti za sakupljanje povrsinskih oborinskih voda-slivnici moraju imati taloznicu­pjeskolov.

Dozvoljava se izmjena planirane trase oborinske odvodnje u dijelu gdje prolazi planiranim prometnicama tj. prometnicama koje nisu visinski definirane. ukoliko je to ekonomski opravdano i tehnicki ispravno.

Mreza odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora se izvoditi unutar slobodnog profila planiranih prometnica i zelenih povrsina. na nacin da ne zasijeca dio gradevne cestice koji je namjenjen za gradenje smjestajnih i drugih gradevina, gdje god je to moguce.

Pri projektiranju i izvodenju pojedinih gradevina, objekata i uredaja komunalne infrastrukture potrebno je pridri:avati se vazecih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih

infrastrukturnih objekata i uredaja. Investitor je obavezan ishoditi vodopravne uvjete prije izrade tehnieke dokumentacije za

gradnju na podrueju obuhvata Plana. Cijela kanalizacijska mreza mora biti vodonepropusna. Odvodnja fekalnih otpadnih voda se, kao varijantno rjesenje, moze rijesiti i dispozicijom

putem javnog kanalizacijskog sustava sa procisCavanjem na CUPOV Umag, pod uvjetom da je ovakvo rjesenje u suglasju sa drugom dokumentacijom prostora i procjenom tehnieko­tehnoloske pogodnosti.

3.3.4. PLINOOPSKRBA Clanak 55.

Buduci da Ce se plinska razvodna mreza koristiti najprije za distribuciju isparenog UNP­a, a zatim za distribuciju prirodnog plina kao parametre pri izradi projektne dokumentacije potrebno je uzeti one nepovoljnije.

Planom se odreduje plinofikacija podrueja kao dio buduceg sustava plinifikacije grada Buja. Plinovode treba projektirati i izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i dubinama u skladu 5 propisima.

Prema tehniekim propisima plinovodnih mreia koriste se cijevi od polietilena visoke gustoce (PE-HO), a za kucne instalacije cijevi od eelika. Pri izgradnji lokalnih i distributivnih plinovoda koriste se EN i ISO norme, za zastitu eelicnih cjevovoda EN i OVGW, a za kucne instalacije uglavnom EN norme.

Distributivnu plinsku mrezu izvesti od cijevi od tvrdog polietilena prema 01 N 8074, DVGW G 477, ISO 4437, ISO 55, ISO 58.

Plinska mreza polaze se podzemno. Prosjeena dubina postavljanja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi za srednjetlacni plinovod iznosi 0,8 - 1,5 m.

Uokolo plinske cijevi potrebno je postaviti posteljicu od pijeska mini maine debljine 10 cm. Iznad sitnijeg sloja materijala koji dolazi na sloj pijeska debljine 30 cm postavlja se traka za oznaeavanje plinovoda.

Oubina polaganja polietilenskih cjevovoda ne bi smjela prijeci 2 m. Dubina polaganja iznimno moze biti manja ali samo na kracim dionicama i uz odgovarajucu zastitu.

Kod polaganja plinovoda potrebno je zbog sigurnosnih razloga voditi raeuna 0 izboru trase, te potrebnim sigurnosnim udaljenostima s obzirom na: - nadzemne gradevinske objekte - podzemne objekte i komunalne instalacije - dostupnost plinovodu u fazi koristenja i odrZavanju

Plinovod je potrebno podijeliti na sekcije koje su medusobno odijeljene zapornim organima koji su smjesteni u zemlji iii vodonepropusnim oknima.

Prilikom prikljucenja gradevine na distributivnu mrezu prirodnog plina od lokalnog distributera plina potrebno je zatraziti Uvjete gradnje.

Izradom projektne dokumentacije odrediti ce se toean polozaj plinske mreze unutar predmetne lokacije kako situacijski tako i visinski, te tlak u plinovodu na mjestu spoja. Profili cjevovoda kao i kucni prikljueci za pojedine dionice biti Ce definirani prilikom izrade projektne dokumentacije.

Ukoliko lokalni distributer prirodnog plina propisuje drugacije uvjete prikljueenja i polaganja plinskih instalacija istih se je potrebno pridrZavati.

4. UVJETI URE£>ENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRSINA

Clanak 56. Zbog svoje gradnje u sklopu golf igralista, zelene i druge povrSine za zajednicko

koristenje u golf naselju Glavica nisu u naravi jayne povrsine. Zelene povrsine unutar golf naselja urediti ce se i opremiti prema odgovarajucem

projektu krajobraznog uredenja. Razina uredenja okolisa ce na odgovarajuci naein poduprijeti visoku kategoriju smjestajnih kapaciteta golf naselja.

Projekt krajobraznog uredenja iz prethodnog stavka mora biti prilagoden odredbama ,Odluke 0 zonama san~arne zastite vode za pice u Istarskoj zupaniji (SNit 12/05) za II zonu sanitarne zastite.

Zelenilo kojim ce se urediti povrsine unutar golf naselja treba, poput zelenila na samom golf terenu, u najveeoj mogucoj mjeri biti autohtonih vrsta, a potom alohtonih vrsta koje su vee regionalno uvedene i prihvaeene.

5. UVJETI UREDENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRADEVINA

Clanak 57. Zgrada Stancije Markocija, jedini objekt graditeljskog naslijeda na podrucju obuhvata

golf kompleksa, ali izvan obuhvata ovoga Plana, po kome cijeli kompleks nosi ime, ee biti obnovljen i stavljen u funkciju dopunjavanja turisticke ponude golf kompleksa.

6. UVJETI I NACIN GRADNJE Clanak 58.

Uvjeti i nacin gradnje su tekstualno obradeni u adredbama za provodenje Plana. Graficki su uvjeti gradnje utvrdeni na kartografskom prikazu br. 4.C - ,Uvjeti gradenja" a nacin gradnje na kartografskom prikazu br. 3.C - ,Uvjeti koristenja".

Za odredivanje polozaja gradevina, u grafickoj padlozi se koriste konture vee izradenog idejnog ~esenja golf naselja, koje daju detaljan okvir ali ne prejudiciraju konacno rjesenje uredenja golf naselja.

Clanak 59. Gradivim dijelom gradevne cestice, prema ovim odredbama, smatra se dio gradevne

cestice u kojega se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na gradevnoj Cestici kroz sve nadzemne i podzemne etaze, i to osnovne gradevine i pomoenih gradevina. Kod grafickog prikaza uvjeta gradnje, gradivi dijelovi gradevne cestice prikazani su u dvije razlicite kategorije:

gradivi dio za gradnju gradevine osnovne namjene gradivi dio za gradnju pomocne gradevine. Ook se na gradivom dijelu gradevne Cestice za gradnju gradevine osnovne namjene

mogu graditi sve gradevine i njihovi dijelovi, na gradivom dijelu za gradnju pomoene gradevine mogu se gradiii samo pomoene gradevine (ukljucujuCi bazene) I podzemni dijelovi gradevina osnovne namjene.

U gradivi dio gradevne cestice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja uredenje okucnice (gradevne cestice), kao sto su nenatkrivene terase, igralista i cisterne, svi nizi od 1 m iznad konacno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz gradevinu, dijelovi gradevine kao sto su vijenci, oluci , erte i slicni elementi, uredene prometne povrsine na gradevnoj cestici, potporni zidovi, pergole, fontane i vodoskoci, te i drugi zahvati omogueeni ovim odredbama.

Clanak60. Polozaj gradevine (zgrade) je tocno adreden obaveznim gradevnim pravcima, na koje se

treba oslanjati barem dvije najistaknutije tocke na gradevini (zgradi) prema regulacijskoj liniji. Regulacijska linija (pravac) je skup referentnih toeaka u prostoru od kojih se mjeri

udaljenost gradevina. Regulacijsku liniju (pravac) u ovome Planu cine, prema danim okolnostima, rubovi koridora pristupnih prometnica uz gradevine.

Udaljenost gradevnih pravaca gradevina osnovne namjene ad pristupne prometnice prikazana je na grafickom prikazu 4.C - ,Uvjeti gradenja". Primjerena udaljenost gradevina osnovne namjene ad gran ice gradevne cestice osigurana je gradnjom unutar zadanih povrsina gradivih dijelova gradevne cestice, dok se pomocne gradevine mogu u pojedinim slucajevima, u skladu s grafickim prikazom, graditi i na samom rubu gradevne cestice.

Clanak 61. U Zoni T1 - planirana je izgradnja manjeg hotela, kojeg cini glavna zgrada hotela sa

vanjskim bazenom. Hotel ima ukupno 10 smjestajnih jedinica (20 lezaja).

Clanak 62. U Zoni T2 - Vile, prema opisu iz clanka 13. ovih odredbi, smjesteno je 29 samostojecih

vila", te 17 "vila u nizu", koje formiraju ukupno 6 razlicitih objekata. "Samostojece vile", koje su na kartografskom prikazu br. 4.C - "Uvjeti gradenja"

oznacene oznakama gradevine od 1 do 29, prema nacinu gradnje grade se kao slobodnostojece gradevine, poluugradene iii ugradene, uglavnom ovisno 0 polozaju njihovih pomocnih gradevina. Odlika "samostojecih vila" je da se njihove gradevine osnovne namjene medusobno ne dodiruju, osim kod gradevina oznaka 13 i 14,15 i 16, 19 i 20, te 22 i 23, gdje se, u skladu s grafickim prikazom, gradevine osnovne namjene mogu medusobno doticati, ali ne obavezno.

,,vile u nizu", koje su na kartografskom prikazu br. 4.C - "Uvjeti gradenja" oznacene oznakama gradevine od 30 do 46, prema nacinu gradnje grade se kao poluugradene iii ugradene gradevine, grupirane prema grafickom prikazu.

7. MJERE ZASTITE PRIRODNIH, KUL TURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAOEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Clanak 63. Stanciju Markocija, koja je izvan obuhvata ovoga Plana, treba revitalizirati davanjem

funkcija primjerenih njenom posebnom znacaju. Okolno visoko zelenilo treba sacuvati i obnoviti, te krajobraznim uredenjem naglasiti

posebnu ulogu ove zgrade za cijeli kompleks.

Clanak64. Prapovijesna gradina Glavica (DPU Glavica)

Zbog blizine arheoloskog lokaliteta prapovijesne gradine Glavica, ciji je vanjski bedem dijelom zahva6en obuhvatom ovoga Plana Uugozapadni dio), na podrucju k.c. 38/1, 76/1 i juznog dijela 38/4 i 38/5 moguci su pronalasci pokretnog arheoloskog materijala stoga je prije izvodenja zemljanih radova potrebno obavljanje sondaznog arheoloskog istrazivanja na ovom dijelu podrucja.

Lokacije su oznacene u elaboratu "Arheoloski pregled terena za izradu DPU Glavica, i DPU Markocija i Kocevarija" koji je sastavni dio Elaborata ovoga Plana, kao Obavezni prilog.

Clanak 65. Temeljem cl. 45. Zakona 0 zastiti i ocuvanju kulturnih dobara RH (NN 69/99): "Ako se

pri izvodenju gradevinskih iii bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na povrsini iii ispod povrsine tla, na kopnu, u vodi iii moru naide na arheolosko nalaziste iii nalaze, osoba koja izvodi radove duzna je prekinuti radove i 0 nalazu bez odgadanja obavijestiti nadlezno tijelo."

Clanak66. Uvjeti i mjere zastite prirode u ovom Planu su:

1. na podrucju obuhvata Plana predviden je zatvoreni sustav odvodnje otpadnih voda, tako da se onemoguci bilo kakav utjecaj na podzemlje, 2. minimalna povrsina gradevinske cestice koja mora ostati uredena kao zelena povrsina je 50%, 3. infrastrukturu unutar zone treba voditi zajednickom trasom, po mogucnosti unutar trase prometnica, 4. u cilju ocuvanja krajobraznih vrijednosti, izgradnju se plan ira na nacin da se ne narusi fizionomija krajobraza, te se gradnja ne smije vrsiti na osobito vrijednim panoramskim tockama, 5. prilikom planiranja pojedine dijelove sacuvati kao zastitne zelene povrSine tako da se u sto vecoj mjeri sacuva postojeca vegetacija,

6. smjestaj hotela i vila planirati taka da se uklope u zelenilo (ocuvati postojecu vegetaciju), sa malom gustocom izgradnje i sa malom katnosti, 7. pri oblikovanju gradevina treba koristiti materijale i boje prilagodene prirodnim obiljezjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, 8. u najvecoj mogucoj mjeri zonu je potrebno plan irati na nacin da se sacuvaju postojeci suhozidi, odnosno da se suhozidi izmjeste na nacin da predstavljaju ogradu izmedu razlicitih namjena unutar zone, 9. postojece gradevine, zgradu "Markocija", te rusevne gospodarske zgrade (sve izvan obuhvata ovoga Plana, ali unutar golf kompleksa) treba sacuvati i obnoviti tako da se ne mijenja njihov prvotni izgled, 10. ozelenjavanje okolice objekta hotela i vila vrsiti autohtonim vrstama drveca i grmlja, iii vrstama koje se tradicionalno sade na okucnicama u ovom podrucju, 11. za gradenje i izvodenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatraziti uvjete zastite prirode i/ili dopustenje nadleznog tijela drZavne uprave odnosno upravnog tijela u zupaniji sukladno lakonu a zastiti prirode, 12. pri izvodenju gradevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala i fosila koji bi mogli predstavljati zasticenu prirodnu vrijednost u smislu lakona 0 zastiti prirode te poduzeti mjere zastite ad unistenja, osteeenja iii krade, 13. preostali uvjeti zastite prirode i provedbe obveznih postupaka primjenjuju se proved bam odgovarajucih vazecih propisa i planova sireg podrucja.

8. MJERE PROVEDBE PLANA Clanak 67.

Realizacija izgradnje na podrucju obuhvata Plana je usko vezana na realizaciju cjelokupnog projekta izgradnje Golf igralista Markocija, posebice u pogledu mjera za njegovo uredenje i izgradnju potrebne infrastrukture.

Pored detaljnih uvjeta za gradenje i uredenje prostora iz ovoga Plana, potrebno je primijeniti i mjere iz prostornih planova sireg podrucja, u dijelovima koji nisu predmet abrade ovoga Plana.

9. MJERE SPRJECAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIS

Clanak68. Mjere sprjecavanja nepovoljna utjecaja na okolis utvrduju i drugi dokumenti:

• Stud9a a utjecaju na okolis «Golf kompleksa Markocija» RJESENJE Ministarstva zastite okolisa, prostornog uredenja i graditeljstva, Klasa:UP/I 351 ~2103·06/0166,Ur.br.531·05/4-STZ-M-8,od 22.listopada 2004.

Ovaj dokument sadrzi mjere zastite i program pracenja stanja okolisa tijekom izvodenja radova i koristenja. Ovdje se navode neke ad mjera koje se ad nose na zastitu voda na cjelokupnom obuhvatu Golf igralista Markocija. Na podrucje obuhvata ovoga Plana ce se primjenjivati one odredbe koje se na njega odnose, sto ne iskljucuje i primjenu svih drugih mjera propisanih ovom Studijom, koje nisu ovdje navedene:

Izvod iz STUDIJE 0 UTJECAJU NA OKOLIS "GOLF KOMPLEKS MARKOCIJA" :

A. Mjere zastite voda tijekom izvodenja i koristenja

1. MJERE U FAZI PRIPREME • Potrebno je izraditi dopunska i namjenska istrazivanja u cilju utvrdivanja mogueeg utjecaja na izvorista pitke vade «Gabrijeli» i «Buzini» i njihovog moguceg koristenja. • Tijekom izrade projekta planiranog zahvata projektanti moraju izraditi tehnicku dokumentacija u skladu sa vodopravnim uvjetima Hrvatskih voda.

2. MJERE U FAll IZVOOENJA

Tijekom izvodenja radova posebnu patnju treba posvetiti radu 5 gorivima, uljima i mazivima za potrebe gradevinskih strojeva ito:

Punjenje strojeva naftom i uljima se treba obavljati na za to predvidenojvodonepropusnoj povrsini. Ista mora biti natkrivena kako oborinske vode ne bi ispirale eventualne ostatke tih tvari.

Kod dolijevanja ulja i goriva treba ispod mjesta ulijevanja postaviti FVC iii PE foliju iii Ii menu posudu.

Otpadna motorna ulja i masti moraju ie prikupljati i odlagati u vodonepropusne kontejnere koje treba obiljeZiti vidljivim natpisima. Njihovo praznjenje treba obavljati poduzece koje je ovlasteno za prikupljanje opasnog otpada.

Naftni derivati i sredstva za podmazivanje moraju biti skladislena u nepropusnim spremnicima i na vodonepropusnoj podlozi.

Transport nafte do spremnika i njezino pretakanje mora obavljati iskljucivo specijalizirana organizacija koja je registrirana za tu vrstu djelatnosti.

Postaviti privremene sanitarne cvorove sa sabirnim jamama. Postaviti dovoljan broj spremnika za otpad, s izdvajanjem korisnih dijelova svih vrsta

otpada te organizirati putem ovlastenih tvrtki iii komunalnog poduzeca njihovo praznjenje. Voditi oeevidnik i popratnu dokumentaciju sukladno Zakonu 0 otpadu i Pravilniku 0

vrstama otpada.

3. MJERE ZASTITE TOKOM KORISTENJA • Svu odvodnju otpadnih voda (sanitamo-potrosne i tehnoloske vode) usmjeriti na prociscivac III. Stupnja prociscavanja do vode kakvoce II . kategorije prema "Pravilniku 0 granicnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama" (NN br. 40/99) podobnu za navodnjavanje. • Autonomno izvesti mrezu oborinske, drenazne, tehnoloske i sanitamo-potrosne otpadne vode kao zasebne zatvorene sustave. • Sanitamo-potrosne otpadne vode i oborinske vode, internim sustavom odvodnje preko revizijskog okna spojiti na uredaj za prociscavanje otpadnih voda. • Tehnoloske otpadne vode (praonice i ugostiteljski objekti) obavezno tretirati preko separatora ulja i masti prije upustanja u fekalnu kanalizaciju, kako bi se svele na nivo sanitarno potrosnih voda. . • Prociseenu otpadnu vodu u zatvorenom sustavu vratili do jezerca - protocne relencije (rezervoara) u podrucju zahvata koji mora imati sustav za tretman i kontrolu procis6ene otpadne vode kako ne bi doslo do zagadenja vode mikroorganizmima. • Izgraditi drenaZni sabirni sustav sa green-ova i tee-ova te vode provesti do jezerca sa vodonepropusnim slojem i tako projektirana da se u njima provodi prociscavanje tih drenaznih voda. • Oborinske vode sa svih cestovnih i parkirnih prostora sakupiti putem ivicnih rigola iii resetki te iste procistiti na talozniku i odjeljivacu ulja, masti i naftnih derivata. • Skladistenje naftnih derivata nije dozvoljeno te treba predvidjeti siguran nacin punjenja goriva u strojeve koji ce sluziti za odrzavanje travnatih povrsina. Za ove potrebe treba izgraditi vodonepropusnu podlogu s koje nete biti moguce oticanje i koja ce biti natkrivena da ne dode do ispiranja s radne povrSine. • Sredstva za zastitu i prihranjivanje zelenih povrsina mogu se koristiti pod uvjetom da se osigura vodonepropusnost pod loge na kojoj ce se sredstva primjenjivati . U skladu 5 Odlukom 0

zonama sanitarne zastite izvorista vode za pice u Istarskoj zupaniji (SNit 12105), clanak 12., stavak 1., podstavak 3., na podrucju obuhvata Plana zabranjuje se upotreba pesticida iz A skupine opasnih tvari prema vazecim propisima Republike Hrvatske. • Crpne stanice treba izgraditi s dvostrukim sustavom za napajanje, dvostnukim crpkama i primjerenim rezervnim volumenom u slucaju havarije. • Pesticide ne koristiti kada se predvida kisa radi izbjegavanja rizika oneciscenja podzemnih voda. • U skladu s internim Pravilnikom 0 radu i odrZavanju sustava interne kanalizacije i objekata uredaja koji su u funkciji zastite voda od zagadivanja, provoditi i kontrolirati ispravno funkcioniranje i odrZavanje sustava odvodnje i uredaja za prociscavanje otpadnih voda. Provoditi kontrolu kolicine i kvalitete izlaznog toka otpadne vode s lokacije golf igralista sukladno zakonskim propisima. • Izraditi Sustav zbrinjavanja otpada na cijelom podrucju zahvala, i to: komunalnog otpada,

odvojeno prikupljanje korisnih dijelova otpada, sukladno Zakonu 0 otpadu (NN br. 34/95) i podzakonskih akata koji ureduju ovu problematiku. • Redovito cistiti taloznike i separatore na oborinskoj odvodnji s ciljem zastite kakvoce vode u tlu, a tako nastali otpad zbrinjavati posredstvom za to ovlastene tvrtke. • U slucaju suse i pomanjkanja vode definirat ce se prioritetne zone zalijevanja koje ce se odrediti po kolicini dostupne vode.

B. Program pracenja stanja okolisa tjekom izvodenja i koristenja

1. PRACENJE STANJA VODA: Ukoliko se utvrdi daje lokacija Markocija u II zoni sanitarne zastite izvorista onda je potrebno: • Pratiti kakvocu sanitaroo-potrosnih i tehnoloskih otpadnih voda 4 puta godisnje prema sljedecim pokazateljima: temperatura, pH, ukupne suspendirane tvari, BPK5, KPK, N- spojevi, P-ukupan, ukupne masnoce, mineralna ulja, detergenti. Mjerfti kolicine sanitarno- potrosnih i tehnoloskih otpadnih voda. • Kakvocu procijednih i oborinskih voda analizirati 4 puta godisnje kompletnim kemijskim analizama na cijelom podrucju zahvata. • Uzorkovanje provoditi istovremeno na revizijskom oknu procijednih voda i oborinskih voda. • Za sve navedeno, monitoring se tijekom godina mora prilagodavati eventualnim novonastalim uvjetima na cijelom podrucju zahvata. • Kakvocu podzemne vode pratiti na 3 pijezometra te na njima provoditi kompletne kemijske analize. • Uzorkovanje provoditi kod razlicitih razina podzemne vode 4 puta godisnje, u razlicitim hidroloskim i sezonskim uvjetima. • Mjeriti razine podzemnih voda prilikom uzorkovanja. • Provoditi kompletne kemijske analize u retencijama Uezerca), 4 puta godisnje, koje ukljucuju i kontrolu indeksa eutrofikacije.

• Ocjena osjetljivosti postojece lokacije - mikrozoniranje od Hrvatskih Voda, Klasa:325.{)3/07-06/0000505, Ur.broj:374-23-4-08-5, od 5.veljace 2008. g.

Prema Odluci 0 zonama sanitarne zastite izvorista vode za pice u Istarskoj zupaniji (SNIZ 12/05), podrucje obuhvata kompleksa Golf igralista Markocija nalazi se u II zoni sanitarne zastite. U skladu s odredbama iste Odluke i mjerama iz Studije 0 utjecaju na okolis "Golf kompleks Markocija", izvrsena su detaljna hidrogeoloska istrazivanja kojima je utvrdeno da lokacija planiranog golf igralista zadovoljava kriterije III zone sanitarne zastite izvorista, cime je omogucen predmetni zahvat u prostoru, tj. Izgradnja Golf igralista Markocija. Obzirom na smjestaj zahvata u karbonatnoj sredini, da bi se sprijecili bilo kakvi nezeljeni dogadaji koji bi mogli izazvati stetan utjecaj na podzemne vode, potrebno je predvidjeti uobicajene mjere zastite za krsko podrucje.

Clanak 69. Posebni uvjeti zastite voda i tla od zagadenja, a posebice oni odredeni od Hrvatskih

voda, su ugradeni u rjesenja ovoga Plana.

Clanak 70. U pogledu zastite od pozara, pri izradi Plana uvazavani su slijedeci propisi:

1. Zakon 0 zastiti od pozara (NN br. 58/93, 33/05r 107/07). 2. Zakon 0 zapaljivim tekucinama i plinovima (NN br. 108/95), 3. Zakon 0 eksplozivnim tvarima (NN br. 178/04, 109/07 i 67108). 4. Pravilnik 0 uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94 i 142/03). 5. Pravilnik 0 zapaljivim tekucinama (NN br. 54/99). 6. Pravilnik 0 ukapljenom naftnom plinu (NN br. 117/07). 7. Pravilnik 0 hidrantskoj mrezi za gasenje pozara (NN br. 8/06) - predvidjeti vanjsku

hidrantsku mrezu. 8. Pravilnik 0 postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN br. 93/98 i 116/07)

9. Pravilnik 0 zastiti od pozara ugostiteljskih objekata (NN br. 100/99). 10. Pravilnik 0 temeljnim zahtjevima za zastitu od pozara elektroenergetskih

postrojenja i uredaja (NN br. 146/05). 11. Pravilnik 0 zastiti suma od pozara (NN br. 26/03) . 12. Pravilnik 0 gradevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete gradenja glede

zastite od pozara (NN br. 35/94) . 13. Ostali pravilnici i usvojena pravila tehnicke prakse kojima su propisane mjere zastite od

pozara. 14. Procjena ugrozenosti od pozara i plan zastite od pozara Grada Buje.

Clanak 71 . Zastita stanovnistva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda provodit 6e se

gradnjom, odnosno uredivanjem zahvata za zastitu, cija 6e se vrsta, otpornost i kapacitet odredivati temeljem Plana zastite i spasavanja Grada Buja.

Temeljem Zakona 0 zastiti i spasavanju, te Pravilnika 0 postupku uzbunjivanja stanovnistva (NN 47/06), potrebno je obvezati vlasnike i korisnike objekata u kOjima se okuplja ve6i broj Ijudi, u kojima se zbog buke iii akusticne izolacije ne moze osigurati dovoljna cujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, da uspostave i odrZavaju odgovarajuCi sustav uzbunjivanja i obavjeSCivanja gradana, te osiguraju prijem priop6enja nadleznog centra 112 0 vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti .

Protupotresnim projektiranjem osigurati otpomost gradevina za slucaj nastanka potresa intenziteta do 7° MeS (MSK 64) skale, te je kod gradnje objekata potrebno posebno voditi racuna 0

izboru materijala i statici gradnje. U planiranju izgradnje posebno se vodi racuna 0 izgradenosti zemljista, a kod izgradnje

gradevina potrebno je pripaziti na medusobnu udaljenost objekata, udaljenosi neizgradenih povrSina za sklanjanje i evakuaciju od susjednih objekata, kao i na velicinu evakuacijskih puteva, te udaljenost objekata od ruba javne povrSine. Kod urusavanja gradevina pri eventualnim nesre6ama potrebno je da nezatrpan ostane evakuacijski pravac. Takoder, potrebno je osigurati nesmetan prolaz zumim sluzbama.

Clanak 72. Zahvati u prostoru podlijezu obvezi pridrZavanja posebnih propisa iz podrucja zastite od

prirodnih i drugih nesreea, te sklanjanja, a narocito: • Zakona 0 zastiti i spasavanju (NN 174/04, 79107 i 38/09), • Clanku 134. Zakona 0 policiji (NN 129/00), • Pravilniku 0 mjerama zastite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u

prostornom planiranju i uredivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42186), • Pravilniku 0 kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi

sklonista i drugi zastitni objekti (NN 2/91), • Pravilniku 0 metodologiji za izradu procjena ugrozenosti i planova zastite i spasavanja

(NN 38/08), te • Pravilniku 0 postupku uzbunjivanja stanovnistva (NN 47106).

III. PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Glava IV. Izvomik elaborata Plana izraden je u 6 (sest) primjeraka, te se po jedan primjerak cuva u : • Ministarstvu zastite okolisa, prostornog uredenja i graditeljstva, Zagreb, • Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, Zagreb, • Zavodu za prostorno uredenje Istarske zupanije, Pula, • Upravnom odjelu za prostorno uredenje i gradnju Istarske zupanije, Odsjek za prostorno

uredenje i gradnju Buje, • Upravnom odjelu za prostorno uredenje I komunalne djelatnosti Grada Buja, • Pismohrani Grada Buja.

Uvid u elaborat iz prethodnog stavka, moze se obaviti u prostorijama Grada Buja na adresi Istarska 2, Buje.

GlavaV. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u "Sluzbenim novinama Grada

Buja".

KLASA: 350-01/04-01/02 URBROJ: 2105/01-02-11-35 Buje, 29. studenoga 2011. godine

GRADSKO VIJECE GRADA BUJA Predsjednik Gradskog vije6a

Fabrizio Vizintin,v. r.