narodna umjetnost 19 (1982)

matici, glazbenom ukusu i potreba-rna njihovih nosilaca.

Autorica doUce i problem napjevakao sredstva za oblikovanje teksta,odnosno ulogu i utjecaj glazbenihelemenata u obli:kovanju tekstovapjesama. Detaljno se zadrzava natematici tekstova pojed1nih skupinapjesama, cije sadrzaj.e smatra ujed-no i dokumentom 0 preobrazbi slo-vackog sela u gospodarskom i poli-tickom smislu, 0 promjenama u naci-nu z.iv,ota seljaka, 0 njihovoj kulturikao i 0 konkretnim, svakodnevnimpitanjima i problemima.

U valoriziranju objavljene gradeBurla,sova uzuma u obzir razliciteaspekte iz kojih joj se moze pristu-piti kao lizvoru informaeija - osimsto je primjersuvremenog folklor-nog stvaralastva, kojemu se u istra-zivanju moze viSestruko pristupiti,grada je u odredenom smislu i og-ledalo danasnjeg stanja starije glaz-benofolklorne tradieije, a ujednomoze posluziti kao komparativnagr,ada u daljim ,istrazivanjima ovevrste folklorne glazbe.

Grozdana Marosevic-Brnetic

Ivan Kachuleff, Bulgarian Folk MusicalInstruments, Edited by Walter Kolar,Published by Tamburitza Pr,ess, Pitts-burgh, Pennsylvania 19-78,24 str.

u' knjizici je na osamnaest stranapredstavljeno pet aerofonih glazbala(kava~, svirka, duduk, dvojanka i gaj-da) i dva zicana instrumenta (tambu-ra, gadulka) dok su gusle sarno spo-menute. Na tri stranice likovnihpriloga nalazimo dvanaest ilustraci-j,a glazbala i sviraca (kaval, dvojan-ka, gajda, gadulka, gusle, tambura,zurne i tapan).

Kako je ova publ.ikacija jedna unizu istog Hi slicnog tipa od istogizdavaca, moramo je promatratikomparativno. S takvog stanovistauocavamo kod Kaculeva klasifika-ciju instrumenata na duhacke, zica-ne i udaraljke. Ne primjenjuju seklasi£ikaeija Hornbostela i Sachsa,sto je steta jer bi u takvoj ediciji,

koja je namijenjena studentima, je-dinstveru klasifikacijski sistem pri-mijenjen u svim izdanj,ima olaksaorad zainteresiranim studentima. Gru_pa udaraljki nema finij<e distinkci-je na idiofone i membranofone in-strumente. Takav pr.istup ima zaposljedicu da se u svesku ne obra-duju razne vrste cegrtaljki, klepe-taljki, klepki i na primjer zvona,za koja sam Kaculev tvrdi »da prem-da nisu glazbala, narod ih zbog nji-hove prakticne funkeije pnihvacakao 'glazbene' zbog njihovih cis-tih tonova«. Pritom Kaculev zabo-ravlja da su za potrebe izrade Pri-rucnika evropskih folklornih glaz-bala sv,i ti obliei definirani kao fol-klorna ,glazbala. Smatram da jetakvim ispustanjem bitno osiroma-sena informacija 0 bugarskim fol-klornim glazbalima, koja bi za stu-dente trebala biU potpuna. To jeglavna primjedba koja se moze itreba posta",iti toj svesci.

Poglavlja 0 pojedinim glazbalimasadde osnovne podatke 0 nazivlju,regioIl!alnoj rasprostranjenosti, 0 vrstimaterijala od kojeg su izradena.Slijedi opis konstrukcije i podaeio akus'tickim osobitostima glazhala.Prilozeni su i zvucni primjeri, kojisu u tekstu oznaceni rednim brojemna snimci. Svaki takav primjer uzpodatke 0 nazivu svirke, lokalitetui izvodacu (ali ne ~ godini snimanja)'dopunjen je i malim komentarom 0stilu, metru i drugim glazbenimosobinama. Slijede kraci podaei 0drustvenoj funkciji i drustvenomkontekstu. Diskutabilan je izborzvucnih primjera jer. su izvodaci iiiclanovi folklornih grupa iIi ClanoviDdavnog ansambla za folklorne pje-sme i plesove. Premda su prilozenii primj,eni snimaka s terena, ostajeotvoreno pitanje da Ii je uputnomjesati dvije razine, razinu folklo-rizma i autenticnog folklora u pri-rucniku za studente, bez potrebnihobjasnjenja 0 specificnim razlikamafolklorne glazbe interpretirane narazlicitim razinama.

Izuzetan poticaj za razmisljanje 0upotrebi i poducavanju folklornihglazbala u nasoj sredini predstavlja

287

prikazi i kritike

..posljednje poglavlje, koje prikazujestanje ,i funkeiju folklornih glazbalau Bugarskoj u poslijeratnom peri-odu, u sklopu pokreta za revHaliza-ciju folklornih glazbala u artistickim(drZavntm) ansamblima, uz nuzneprilagodbe i transformaeije radi ,iz-vodenja potpunih harmonija i pro-fesionalne artisticke orkestraeije.Drugioblik upotrebe jest ukljuci-vanje u obrazovne programe u djec-jim glazbenim skolama i u sekc~ja-rna za folklornu glazbu u Palacipionira kao i na visokoskolskim us-tanovama (vee prije deset godina ugradu Kotelu, u selu Siroka Lukai na fakultetu za folklornu glazbuosnov,anom pri Institutu za vise glaz-beno obrazovanje u gradu Plovdivu).

Takva sustavna br,iga drustva zaoddanje vlastitih folklornih glazbe-nih tradicija tl1ebala bi potaknutinase kulturne i prosvjetne r,adnikena iznalazenje prikladnih rjesenjaza slican problem koji postoji i unas.

Kresimir Galin

Slovenske spevy. Druhe dop1nene, kritic-ke a dokumentovane vydanie, IV. diel,Spracoval Lltdislav Galko, Editio opus,Bratislava 1978, 5M str.

Zbirka slov.ackih pjesama cije jeobjavljivanje zapocelo jos u 19. sto-ljecu (u Martinu 1880. godine), do-zivjela je svoje drugo, dopunjeno,kriticko i dokumentirano izdanje uredakciji Ladislava Galka. Cetvrtaknjiga OVevelike i kapitalne zbirkeima dvostruko znacenje. Ona jeprakticki zavdetak drugog ponov-ljenog izdanja te velike povijesnezbirke u originalnim okvirirrta prvogizdanj.a. Istovremeno, cetvrta knj,igas podnaslovom Dodatky I predstav-lja pocetak drugog dijela (idu6a trisveska), koji sadrZi one pjesme kojenisu bile ukljucene u originalne pri-loge za zbirku premda su bile rezul-tat sakupljacke akcije za tu [stuzbirku. Prakticki to je prvo izdanjetih priloga gotovo nakon stotinugodina. Jasno je da sve transkripci-je u zbirci pokazuju standardnu

razinu melografije krajem 19. sto-ljeca. Koncepcija drugog dijela edi-aije razlikuje se od prvog. Dok jeu prvom dijelu vee dvaput objav-ljene zbirke u cjelini namjerno biozadrZan izvorni slucajni rasporedpjesama, u drugom dijelu sve pjes-me pojedinih zapisivaca objavljenesu zajedno. Medu njima postoji kro-noloski red od najstarijih do novijihzapisa. Ur,ednik je radi poboljsanjastanja izvornika poduzeo neke zah-vate, koje je j.asno naveo i oznaciou knjizi. Mnogi zapisi izvorno nisubi1i potpuni: neke su pjesme bilebez tekstova iIi sarno s inieipitimatekstova. U tim slucajevima, ako supostojale upute zapisivaca na izvo-re, urednik bi kompletirao pjesme.U slucaju nedostatka pristupacnih,izvor.a i u slucaju strofnih pjesamaurednik bi ih opremio prvim stihom.Kad bi nedostajale upute iii bi nes-klad pronadenih tekstova s napje-virna bio evidentan ili bi nastavakpocetka pjesme bio problematican,urednik bi takve primj,ereopskrbiovlastitim komentarom iIi .bi opisaospecifican problem z.apisa u biljesci.Knjiga opsega od 554 stranice sadrZi700 primjera napjeva sto ih je sa-kupilo 14 zapislvaca. Saddi i abe-cedno kazalo pjesama, pregled ime-na zapisiv,aca i predgovor na cetirijez,Lka: slovackom, ruskom, njemac-kom i engleskom jeziku. .

Kresimir Galin

Giovanni Battista Bronzini, Accettura -II Contadino - L'Albero - II Santo,Conge do Editore, Galatina (Lecce) 1979,240 str.

Pl1ed nama je knjiga izuzetne vri-jednosti, rezultat dubinskog istrazi-vanja jednog obicaja u kontekstu,koji polazi od temeljne pretpostav-ke da nije dovoljno sarno vidjetisvecanost kao zbivanje 'izdvojeno izzivota, nego da je potrebno zivjetisvecanost zajedno s njezinim sudi-onieima, »Maggio« u mjestu Accet-tura dobio je tako izvrsnu monogra-fiju, koja se nije zadrZala sarno naopisu zbivanja, obreda, nego mono-