Dječji vrtić Suncokret

Scuola dell'infanzia Girasole

Emonijska 6/ Via Emonia 6, 52466 Novigrad

Tel/fax: 052/726-864

e-mail: girasole.suncokret@gmail.com

PROGRAM PREDŠKOLE

Autorica:

Larisa Makovac prof. pedagogije

Novigrad, 23. listopada 2017.

2

Sadržaj:

1. UVOD .............................................................................................................................................. 3

2. USTROJSTVO PROGRAMA ........................................................................................................ 5

3. MATERIJALNI UVJETI ................................................................................................................ 8

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD .................................................................................................. 10

5. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE .................................................... 16

6. NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA ............................................. 19

7. SURADNJA S RODITELJIMA .................................................................................................... 21

8. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA ............................................................................. 23

9. VREDNOVANJE PROGRAMA .................................................................................................. 26

10. FINANCIRANJE PROGRAMA ................................................................................................... 28

11. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................ 29

12. PRILOG ......................................................................................................................................... 30

3

1. UVOD

Dječji vrtić Suncokret/ Girasole ustrojava Program predškole temeljem Zakona o

predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine, 94/13.), Pravilnika o sadržaju i trajanju

programa predškole (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zagreb, 2014.). i Državnog

pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

sporta, Zagreb 2008.). Program se ostvaruje na talijanskom jeziku, a prema naputku

Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe dio programa obvezno se

izvodi i na hrvatskom jeziku. Kreiran je u skladu s Nacionalnim kurikulumom za rani i

predškolski odgoj (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zagreb, 2014.) i Programskim

usmjerenjem odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete

RH 7-8/91), te je namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu školu- kako onoj

koja dosad nisu bila u sustavu predškolskog odgoja, tako i onoj koja su već polaznici

predškolske ustanove, a do 31.3. tekuće pedagoške godine napunit će 6 godina.

Program predškole provodi se u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja. Za svu djecu-

školske obveznike sljedeće pedagoške godine koja već pohađaju vrtić, provodit će se kao

integralni dio redovitog 10-satnog odgojno-obrazovnog programa.

Zadaće programa predškole su:

o razvijanje i jačanje djetetovih tjelesnih, emocionalnih, socijalnih i spoznajnih

potencijala kroz odgojno-obrazovni pristup prilagođen posebnosti svakog

djeteta

o poticanje komunikacijskih vještina i unaprjeđivanje komunikacije na

talijanskom jeziku; poticanje na verbaliziranje misli i osjećaja

o stvaranje primjerenog okruženja za spontano bogaćenje rječnika, razvoj

receptivnog i ekspresivnog govora i razumijevanja jezika, jačanje predčitačkih

i grafomotoričkih vještina u kontekstualno povezanim situacijama

o poticanje dječjeg uključivanja u društvene i kulturne događaje; uključivanje u

život lokalne zajednice, te različite aktivnosti nacionalne manjine (Zajednica

Talijana Novigrada)

o senzibiliziranje za uvažavanje i poštivanje različitosti i razvijanje vještine

komuniciranja u višejezičnoj i multikulturalnoj zajednici

4

o poticanje izražavanja na talijanskom jeziku uz osvješćivanje kulturne i

povijesne posebnosti talijanske manjine, te poštovanje i njegovanje baštine

o osnaživanje dječjeg stvaralaštva i hrabrenje za izražavanje vlastitih zamisli,

iskustava i osjećaja kroz razne izvedbene umjetnosti i individualno osmišljene

reprezentacije

o osmišljavanje igara koje pridonose svrhovitom učenju i cjelovitom razvoju

o usvajanje navika tjelesne aktivnosti i osvješćivanje važnosti brige o vlastitom

zdravlju

o bogaćenje slike svijeta kroz aktivnosti istraživanja, otkrivanja; rješavanje

problema

o poticanje samoiniciranog učenja djece i osposobljavanje djece za planiranje i

evaluaciju vlastitog učenja („učiti kako učiti“)

o situacijsko učenje o odnosima među predmetima i pojavama, poticanje i

osnaživanje interesa za matematičko-logičke i prirodoslovne aktivnosti

o upoznavanje djece s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom kroz

razvojno primjerene aktivnosti

o poticanje djece na iskazivanje i realizaciju vlastitih interesa i ideja, na

razvijanje kritičkog mišljenja i na nesmetano planiranje, organiziranje i

provedbu aktivnosti

o razvoj socijalnih kompetencija koje olakšavaju prilagodbu izvanobiteljskom

institucijskom kontekstu, poticanje zajedništva i kulture dijaloga svih

učesnika pedagoškog procesa uz uzajamno poštivanje i uvažavanje

o osvješćivanje važnosti koju imaju i obiteljsko i institucijsko okruženje za život,

odgoj i učenje djece

o uspostavljanje socio-emocionalnih veza s vršnjacima, suradničko učenje,

nenasilno rješavanje sukoba, timski rad, preuzimanje odgovornosti za vlastito

ponašanje i postupke prema sebi, drugima i okolišu

Cilj programa predškole je u optimalno osmišljenim prostorno- materijalnim uvjetima i uz

kvalitetan stručni kadar omogućiti djeci usvajanje novih znanja, vještina, vrijednosti i stavova,

te zadovoljavanje njihovih potreba za sigurnošću, pripadnošću, ljubavlju, poštovanjem,

samopoštovanjem i samoostvarenjem uvažavajući pritom njihove individualne razlike.

5

2. USTROJSTVO PROGRAMA

Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na svom

jeziku i pismu u skladu s Ustavom i odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i

pismu nacionalih manjina. Dječji vrtić Suncokret/ Girasole je predškolska ustanova koja svoje

programe, pa tako i program predškole, provodi na talijanskom jeziku s ciljem očuvanja i

promicanja jezične posebnosti i kulturne baštine talijanske manjine. Uvjeti upisa u Ustanovu

jednaki su za svu djecu bez obzira na pripadnost manjniskoj zajednici. Iznimno, ukoliko je

broj prijavljenih tijekom upisa veći nego što dozvoljava Pedagoški standard i ostale referentne

norme, pravo prvenstva imat će djeca pripadnici nacionalne manjine.

Program predškole obvezan je u godini prije polaska djeteta u školu za svu djecu u Republici

Hrvatskoj i dio je sustava odgoja i obrazovanja. U trajanju od 250 sati provodi se u razdoblju

od 1. listopada do 31. svibnja za djecu koja do 31. 3. tekuće pedagoške godine pune 6 godina i

nisu polaznici redovitog programa. Sukladno svojim mogućnostima, organizaciji i Godišnjem

planu i programu rada Ustanova može autonomno prilagoditi vrijeme provedbe programa

predškole.

Za djecu koja su već polaznici vrtića provodi se u sklopu primarnog programa u istom

vremenskom razdoblju. U skladu sa suvremenim pogledima na učenje, odgoj i obrazovanje

daje se prednost mješovitim odgojnim skupinama, te su polaznici programa predškole

razmješteni u dvije mješovite odgojne skupine. Brojnost tih skupina u skladu je s Državnim

pedagoškim standardom.

Program predškole provode odgojitelji djece rane i predškolske dobi adekvatnih pedagoških

kompetencija iz reda nacionalne manjine, odnosno odgojitelji koji nisu iz redova nacionalne

manjine, a potpuno vladaju potrebnim jezikom i pismom (Zakon o odgoju i obrazovanju na

jeziku i pismu nacionalih manjina, Čl.10) i provodi se u prostorima Dječjeg vrtića Suncokret/

Girasole. Izbor odgojno-obrazovnih radnika za vođenje programa predškole vrši se u skladu

sa Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (poglavlje IV čl. 3 i 4).

Uloga odgojitelja jest:

• poznavati program predškole i sve činjenice važne za kreiranje izvedbenog programa

• poznavati razvojne mogućnosti i kompetencija djece predškolske dobi

• pripremati prostor i sredstva za rad potrebne za provođenje planiranih aktivnosti;

6

oblikovati poticajno materijalno i socijalno okruženje u skladu s dječjim potrebama i

interesima

• poticati cjelovit razvoj djeteta kroz prepoznavanje individualnih potreba i potencijala

djece, podržati dječju samoinicijativu i samoorganizaciju, poticati aktivnosti u skladu

s općim i posebnim interesima i mogućnostima djece

• poticati upotrebu talijanskog kao jezika kojim se govori u skupini, uz senzibilizaciju

odgojitelja za uočavanje teškoća u razumijevanju i spremnost prilagođavanja načina

rada djeci kojoj talijanski jezik nije primarni (dvojezične upute)

• sudjelovati u dječjim aktivnostima u ulozi pokretača, pomagača, promatrača,

organizatora, pokazivača, opskrbljivača…

• dati prioritet igri kao osnovnom obliku aktivnosti, metodi i sredstvu rada

• uspostaviti primjerene interakcije i socio-emocionalne veze i odnose svih sudionika

pedagoškog procesa (dijete – odgojitelj, dijete – dijete – odrasli - šira socijalna

zajednica…)

• pratiti, evaluirati, dokumentirati i prezentirati ostvarene ishode učenja djece

• graditi i njegovati partnerski odnos s roditeljima

• neprestano ulagati u vlastiti profesionalni rast i razvoj

• surađivati sa sustručnjacima i ostalim suradnicima

• surađivati sa lokalnom i širom socijalnom zajednicom, posebice pripadnicima

talijanske manjine

Odgajatelj prikuplja, idejno oblikuje, izrađuje i održava sredstva za svoj rad, vodi brigu o

prostorno- materijalnom kontekstu svakodnevnih odgojno- obrazovnih aktivnosti, pri čemu

podjednako skrbi o estetici i o funkcionalnosti prostora u kojem djeca borave. Odabir sadržaja

i aktivnosti u odgojno- obrazovnom radu je fleksibilan, a odgojitelj se vodi potrebama,

interesima i znatiželjom djece, te njihovim spontanim iskazima, životnim situacijama i

stvarnim životnim iskustvima.

Program predškole za djecu s teškoćama u razvoju provodi se primjereno sposobnostima

djeteta, te će se za svako dijete s teškoćama provoditi individualni program predškole.

U sklopu provedbe 250-satnog programa predškole minimalno 10% ukupnog broja sati

predviđeno je za realizaciju aktivnosti izvan ustanove (posjeti, izleti, kulturne priredbe,

zdravstveni i sportski programi).

7

O svom radu odgojitelj vodi propisanu pedagošku dokumentaciju pišući je na talijanskom

jeziku, dok su dokumenti na razini Ustanove (Godišnji plan i program, Kurikulum rada

dječjeg vrtića, Godišnje izvješće o radu) pisani dvojezično.

Stručni suradnici (pedagoginja, psiholog) i zdravstvena voditeljica uključuju se u realizaciju i

praćenje ostvarivanja programa predškole.

Pedagog svoje programske zadaće postavlja u odnosu na dijete, na odgajatelje, na roditelje i

na stručni tim vrtića; surađuje s odgojiteljima i stručnom službom kako bi odgojno- obrazovni

proces tekao u njegovoj cjelovitosti i u skladu s humanističko- razvojnom koncepcijom.

Rukovodeći se suvremenom teorijom predškolskog odgoja i primjerima dobre prakse koji su

iz nje proizašli predlaže metode i oblike rada, doprinosi efikasnijem ostvarivanju postavljenih

odgojno- obrazovnih ciljeva. Osim s unutrašnjim odgojno- obrazovnim čimbenicima pedagog

surađuje i povezuje vrtić s lokalnom i širom zajednicom, te pridonosi građenju suradnje i

razvoju kulture vrtića.

Psiholog prati psihofizički razvoj i napredovanje djeteta, sudjeluje u stvaranju temeljnih

uvjeta za ostvarivanje dječjih prava, te promišlja i surađuje na kreiranju razvojnih zadaća,

posebice za djecu s posebnim odgojno - obrazovnim potrebama. Sudjeluje u timskoj procjeni

psihofizičke spremnosti djeteta za odgojno - obrazovne zadaće koje ga očekuju kretanjem u

prvi razred osnovne škole.

Zdravstvena voditeljica osigurava i unapređuje zdravstvenu zaštitu djece surađujući s

odgojiteljima i ostalim (unutarnjim i vanjskim) čimbenicima pedagoškog procesa, te program

predškole obogaćuje elementima koji doprinose osvješćivanju važnosti zdrave prehrane,

tjelesne aktivnosti i ispravnih higijenskih navika.

Financijska sredstva potrebna za provođenje zadaća planiranih programom predškole

osiguravaju Osnivač- Grad Novigrad, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, Talijanska

unija, Narodno sveučilište u Trstu, a sredstva se osiguravaju i putem objavljenih natječaja na

koje Ustanova aplicira i različitih sponzorstava trgovačkih društva, te kroz vlastita financijska

sredstva proizašla iz participacije roditelja u cijeni vrtića.

8

3. MATERIJALNI UVJETI

Program predškole provodit će se u prostorijama dnevnog boravka vrtića koje su namjenski i

arhitektonski osmišljene za boravak djece predškolske dobi. Svaka od prostorija je veličine 83

m2, što uključuje djeci prilagođeni sanitarni čvor, spremište didaktičkog i drugog materijala,

te djelomično natkrivenu terasu veličine 42,7 m2. Budući da Dječji vrtić Suncokret/ Girasole

dio svog tlocrta dijeli s Dječjim vrtićem Tičići Novigrad , prema iskazanoj potrebi i prethodnom

dogovoru odgojitelji i djeca mogu koristiti i višenamjenski prostor veličine 126 m2 za

tjelovježbu i druge oblike aktivnosti. O stalnoj čistoći svih prostora sukladno propisanim

higijenskim mjerama skrbe spremačice.

Sobe dnevnog boravka djece opremljene su pokretnim, praktičnim, stabilnim

namještajem koji omogućava formiranje različitih centara aktivnosti, ali i njihovo brzo

mijenjanje. Pravilno strukturiran prostor svojim rasporedom djecu potiče na socijalne

interakcije u manjim ili većim grupama, istovremeno pružajući djetetu mogućnost za osamu

ili samostalnu aktivnost.

Prostorno- materijalna organizacija sobe za dnevni boravak od odgojitelja zahtjeva objektivno

promatranje, mobilizaciju svih znanja i neprestano istraživanje. Pritom je jednako važno

uočavati i uvažavati individualne potrebe i interese djece i u suradnji s njima stvarati njima

privlačne centre aktivnosti ugodne za boravak jer im pružaju osjećaj topline i sigurnosti.

Soba dnevnog boravka opremljena je različitim sadržajima koji potiču cjelovit razvoj djeteta:

- slikovnice na talijanskom i hrvatskom jeziku, dječji časopisi, 3D slova i slovarice,

radni listovi za vježbe grafomotorike prilagođeni predškolskoj dobi

- lutke za dramsko- scenske igre, igračke za imitativne igre u kutiću lutaka, glazbeni

instrumenti

- materijali za modeliranje i likovno izražavanje, te didaktički i raznovrsni potrošni

materijali potrebni u likovno- umjetničkom stvaralaštvu (bojice, flomasteri, tempere,

kolaž- papir, novinski papir, kistovi različitih gustoća, čvrstoća i debljina, papiri za

različite tehnike slikanja i crtanja, tuš, guščja i metalna pera, škare, ljepilo…itd)

- strukturirani i nestrukturirani prirodni materijali

- magneti, povećala, pijesak, voda, sat, , različiti geometrijski oblici, stol za istraživanje

svjetla

- ogledala, društvene igre: karte Crni Petar, Uno, memory, domino, puzzle, različite

9

umetaljke

- penjalice, elementi za provlačenje, taktilne podloge; vijače, lopte različite veličine,

teksture i tvrdoće, loptice i reketi za badminton i stolni tenis, strunjače i tatami za

vježbanje (dostupni tijekom sportskih aktivnosti)

Svi poticaji nalaze se na djeci pristupačnom mjestu, u dovoljnim količinama primjereni su

razvojnim kompetencijama i interesima djece, uredni i estetski vrijedni. Odgojitelj u suradnji

s djecom izrađuje poticaje za istraživanje, eksperimentiranje, manipuliranje i kako bi dodatno

potaknuo razvijanje teme za koju djeca iskazuju interes..

Odgojno - obrazovne zadaće se ostvaruju i putem projekata i tematskih aktivnosti, te

sklopova aktivnosti na razini odgojne skupine i ustanove.

Uz adekvatni unutarnji, djeci je na raspolaganju i vanjski prostor koji je zajednički s Dječjim

vrtićem Tičići iz Novigrada, a čini ga sigurnosno ograđeno i hortikulturno uređeno dvorište

veličine cca 3500 m2, opremljeno drvenim igralima (penjalice), igralištima i posebno

osmišljenim centrima za igru.

O urednosti i sigurnosti vanjskog perimetra vrtića u kojem borave djeca dnevno se brine

domar.

10

4. ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD

Prema Pravilniku o sadržaju i trajanju programa predškole, temeljna zadaća programa je

razvijanje i unaprjeđivanje tjelesnih, emocionalnih, socijalnih i spoznajnih potencijala djeteta,

te poticanje komunikacijskih vještina potrebnih za nove oblike učenja.

Kreiranjem odgovarajućih prostorno- materijalnih uvjeta stvara se sigurno, zdravo i

poticajno okruženje za svako dijete. Priroda učenja djeteta je cjelovita, pa se odgojno-

obrazovne aktivnosti ne dijele prema određenim metodikama ili predmetnim područjima, već

se razvoj i učenje odvija kroz igru, razvojno primjerene poticaje i uz aktivnu uključenost

djece. Raznovrsnost, dostupnost, količina i način ponude materijala promovira neovisnost i

autonomiju učenja djeteta. Bogata ponuda zanimljivih materijala i cjelokupni prostorni

kontekst „omogućuje i potiče aktivno konstruiranje znanja odnosno učenje činjenjem.“

(Ljubetić, 2009.)

Kompetencije koje dijete u godini dana prije polaska u osnovnu školu treba steći i/ili

unaprijediti odnose se na komunikaciju na materinskom jeziku, matematičke kompetencije i

osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalne kompetencije, učiti kako učiti,

socijalne i građanske kompetencije, inicijativnost i poduzetništvo, kulturnu svijest i

izražavanje, te motoričke kompetencije primjerene dobi. Navedeno će se realizirati kroz tri

područja kompetencijskih dimenzija:

1. temeljna znanja

2. vještine i sposobnosti

3. vrijednosti i stavovi

Unutar svakog područja nastojat će se povezati pedagoške i psihološke dimenzije odgojno-

obrazovnog procesa i tako kreirati uvjeti za ostvarivanje sadržaja i aktivnosti neposrednog

odgojno-obrazovnog rada

Područja unutar kojih dijete stječe i razvija svoje kompetencije i vještine kroz program

predškole su:

a) Ja – slika o sebi:

11

- poticanje samostalnosti djece (aktivna briga o sebi, samozbrinjavanje, njegovanje i

usvajanje kulturno-higijenskih navika, pozitivni i odgovorni odnos prema osobnim

stvarima, kultura uzimanja obroka, usvajanje radnih navika)

- poticanje prirodnih oblika kretanja za poboljšavanje motoričke i funkcionalne

sposobnosti (koordinacija, fleksibilnost, ravnoteža, agilnost, preciznost, snaga, brzina,

izdržljivost) kroz elementarne igre i druge oblike tjelesne aktivnosti

- stvaranje uvjeta za razvoj samopouzdanja djeteta uočavanjem i stavljanjem naglaska

na njegove jake strane

- poticanje razvoja grafomotorike (pravilan hvat olovke, orijentacija na papiru, glasovna

percepcija i distinkcija, koncentracija pažnje sukladno razvojnim sposobnostima i

individualnim razlikama djece i njihovim interesima)

- prepoznavanje individualnih stilova i strategija učenja djece, stvaranje uvjeta za

osobne, autentične doživljaje i iskustva o sebi, drugima i svijetu

b) Ja i drugi (obitelj, druga djeca, uža društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica)

- ovladavanje djece osnovnim podacima o sebi i obitelji ( imena roditelja, rodbinski

odnosi, mjesto stanovanja i ostali podaci važni za dijete)

- razumijevanje osnovnih prometnih pravila i razvijanje vještina snalaženja u prometu

- upoznavanje sa obližnjom osnovnom školom, pojmom učitelja i razreda

- građenje zajedništva i bliskosti kroz zajedničko obilježavanje važnih osobnih datuma i

događanja u obitelji i vrtiću

- poticanje upotrebe govora u opisivanju, pričanju, prepričavanju, objašnjavanju

doživljenog ili željenog

- komuniciranje poticanje pravilnog i gramatički ispravnog književnog govora,

bogaćenje dječjeg rječnika i strukture rečenice na talijanskom jeziku

- razvijanje vještina verbalnog uobličavanja stvaralačkog iskaza ( zamišljeno,

izmaštano)

- stvaranje uvjeta za različite oblike izražavanje djece (govorno, glazbeno, likovno,

scensko)

- upoznavanje s osnovnim dječjim pravima i načinima ostvarivanja u konkretnim

životnim situacijama

- razvijanje odgovornosti i poštivanja dužnosti u skladu s dobi

12

- razvijanje prosocijalnih vještina (poticanje verbalnog izražavanja vlastitih potreba,

osjećaja, mišljenja i stavova, asertivno komuniciranje, uvažavanje drugoga,

tolerancija, poštivanje zajedničkih pravila, nenasilno rješavanje konflikata, suradnja)

c) Svijet oko mene (prirodno i šire društveno okružje, kulturna baština, održivi razvoj)

- poticanje sposobnosti za uočavanje veza i odnosa među stvarima i pojavama: prirodne

pojave, društvena zbivanja, fizičke pojave, predmeti

- stvaranje uvjeta za razvijanje osnovnih (prepoznavanje i imenovanje) i viših misaonih

procesa: klasifikacija, uspoređivanje, povezivanje, uočavanje uzročno-posljedičnih

odnosa, otkrivanje i istraživanje zakonitosti

- njegovanje doživljaja umjetničkih djela (glazbenih, likovnih, scenskih, književnih i

dr.)

- upoznavanje djece s korištenjem novih prostora u vrtiću i izvan njega

- poticanje i organiziranje boravaka i kretanja u prirodi

- razvijanje pozitivnog i odgovornog odnosa prema prirodi i okruženju, briga za okoliš,

njegovanje ekološke svijesti

- prepoznavanje mogućih opasnosti za zdravlje djece u različitim situacijama: na ulici,

vrtiću i roditeljskom domu.

- poticanje usvajanja zdravog načina života i ispravnih higijenskih navika tijela i zubi

- poticanje prepoznavanja i njegovanja vrijednosti održivog razvoja kroz razvijanje

ekološke svijesti; recikliranje, uzgoj biljaka, korištenje materijala koje je moguće

ponovo ili drugačije upotrijebiti

- istraživanje i manipuliranje novim materijalima te korištenje istih na različite načine

Učenje predškolskog djeteta koje se odvija kroz igru u osmišljenom prostorno- materijalnom

kontekstu, kvalitativno utječe na cjelokupan tjelesni, intelektualni, psihofizički, emocionalni,

moralni i duhovni razvoj djeteta.

Kvalitetnom provođenju programa predškole prethodi timsko planiranje, sustavno praćenje,

vrednovanje i dokumentiranje koji su u skladu sa zakonskim propisima i preporukama dobre

prakse. Pedagoška dokumentacija vodi se temeljem Pravilnika o obrascima i sadržaju

pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću i sadrži:

13

• Knjigu pedagoške dokumentacije odgojne skupine

• Imenik djece

• Evidenciju prisutnosti djece

• Program stručnog usavršavanja odgojitelja.

Radi podrobnijeg praćenja načina na koji se dijete razvija i uči, vodi se dokumentacija kojom

se prate ishodi učenja, razina usvojenih kompetencija, primjerenost oblikovanja kurikuluma,

kvaliteta partnerstva s roditeljima i učinkovitost suradnje sa širom socijalnom zajednicom. U

praćenje, procjenjivanje i planiranje odgojno-obrazovnog rada uključena su djeca, obitelji i

članovi stručne službe. Taj proces je fleksibilan jer se prilikom planiranja slijedećih koraka u

radu u obzir uzima djetetov napredak u razvoju, no i situacije koje ga okružuju, što odgojitelji

kontinuirano dokumentiraju prikupljajući i bilježeći sva saznanja.

Oblici dokumentiranja:

• Dokumentiranje aktivnosti djece izradom individualnih i grupnih portfolija

• Individualni i zajednički uradci djece

• Transkripti, audio i video - zapisi verbalnih iskaza i izričaja djece, te njihovih

samorefleksija

• Foto i video snimke

• Plakati i panoi

• Dječja kreativna ostvarenja i simboličke reprezentacije misli

• Vrednovanje programa od strane djece i roditelja

• Narativni oblici (bilješke odgojitelja i drugih stručnih djelatnika djece, za djecu,

roditelje, sustručnjake; izložbe i prezentacije)

• Dokumentiranje aktivnosti odgojitelja (samorefleksije i zajedničke refleksije

odgojitelja)

Zadaće programa predškole proizlaze iz usmjerenosti na suvremeno shvaćanje djeteta prema

kojem ono nije objekt već aktivni su-konstruktor vlastitih iskustava učenja uvijek u relaciji s

određenim prostorom, vremenom i kulturom. Iz tog se razloga pomno promišljaju

14

kontekstualne okolnosti odgojno- obrazovnih aktivnosti. Dijete je cjelovito biće i na taj se

način pristupa i odgojno-obrazovnom radu koji se planira i oblikuje cjelovito ( po temama i

projektima), a ne rascjepkano (kao niz nepovezanih aktivnosti, izdvojenih područja učenja,

posebnih vještina i sl.). Pomnim opažanjem i bilježenjem razina postojećeg iskustva djeteta,

njegovog znanja i percepcije, postiže se visoka razina razumijevanja djece i smjera u kojem se

razvijaju njihove aktivnosti. Temeljem tih saznanja odgojitelj osmišljava svoje ciljane

intervencije tijekom odgojno-obrazovnog rada, te promišlja korake do zone sljedećega

razvoja svakog djeteta. (Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj, MZOŠ, 2014.)

Odgojno-obrazovne aktivnosti temelje se na istraživanju, otkrivanju, promišljanju, rješavanju

problema i interakciji djece s djecom i djece i odraslih, pri čemu se koriste različiti izvori

učenja. Iako prethodi kretanju u prvi razred osnovnog obrazovanja, program predškole ne

sadrži elemente akademizacije („školifikacije“) odgojno- obrazovnog procesa; ne planiraju se

strogo strukturirani sadržaji, već se promišljaju i planiraju uvjeti koji omogućavaju bogatstvo

različitih iskustava i spontano, situacijsko učenje potaknuto igrom- jer je igra osnovni medij učenja.

Hrabri se dječje propitivanje stvari iz različitih perspektiva, potiče samostalno razmišljanje,

djelovanje, te suradničko rješavanje problema. Na taj način djeca imaju priliku razvijati svoje

socijalne vještine i učiti o važnosti odnosa s drugima (djecom i odraslima) što je vrlo važno

pri prijelazu iz vrtića u osnovnu školu.

Jedna od temeljnih zadaća programa je osiguravanje dobrobiti svakog djeteta, te u

svakodnevnom pedagoškom radu uočiti i omogućiti zadovoljavanje djetetovih potreba.

Potreba za sigurnošću kao temeljna psihološka potreba osigurava se kroz odgojno-

obrazovno planiranje i programiranje koje unosi elemente stalnosti i strukture, te osigurava

predvidljivost događaja u bližoj ili daljnjoj budućnosti (vrijeme obroka, vrijeme za mirne

aktivnosti.)

Potreba za pripadanjem i ljubavlju osigurava se kroz građenje toplih i srdačnih odnosa u

svakodnevnoj komunikaciji, te kroz promišljanje sadržaja odgojno- obrazovnog rada i

prostornog konteksta u službi ojačavanja bliskosti i povjerenja među svim sudionicima

pedagoškog procesa (obiteljski kutak, osobne stvari).

Dijete sliku o sebi stvara temeljem informacija i reakcija koje dobiva iz svoje okoline, stoga

se u prvi plan stavljaju djetetove jake strane, čime omogućavamo zadovoljavanje njegove

potrebe za poštovanjem i samopoštovanjem (pozitivno potkrepljivanje).

15

Krajnji cilj odgojno- obrazovnog djelovanja je izgraditi čvrsti temelj za cjelovit osobni razvoj

djeteta i stvoriti preduvjete za samoostvarenost koja je trajni motivator za cjeloživotno

učenje i rad na vlastitom unaprjeđivanju i u zreloj dobi.

Program predškole je humanističko- razvojnog usmjerenja što znači da polazi od ideje

humanizma, te djetetove dinamične i jedinstvene osobnosti u stalnoj interakciji s prostornim i

društvenim kontekstom i kao takav u službi je cjelovitog rasta i razvoja djeteta. Odgoj

predškolske djece treba imati osobine dobrog obiteljskog odgoja: ostvarivati i razvijati

prisnost, pozitivnu emocionalnu klimu, slobodnu komunikaciju. S obzirom na to da je svako

dijete član neke obitelji, dio njenih osobitosti ciljano se ugrađuje u djetetovu vrtićku

svakodnevicu te se tako podiže i kvaliteta djetetovog boravka u vrtiću i njegovog obiteljskog

života.

Kako bi institucijski kontekst odražavao i okolinu u kojoj dijete odrasta u Dječjem vrtiću

Suncokret/ Girasole kroz kurikulum predškole promiče se i njeguje kultura življenja i običaji

talijanske manjine ovoga kraja. Istovremeno se kroz svakodnevni pedagoški rad razvija

senzibilitet, ljubav i poštovanje za različitost, multikulturalnost i dvojezičnost- vrijednosti

koje Istru odlikuju u široj zajednici i na koje se ponos gradi odmalena.

16

5. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

Njega i skrb za tjelesni rast i zdravlje djece obuhvaća planiranje i praćenje očuvanja zdravlja

djeteta, kontrolu kvalitete prehrane, te zadovoljavanje higijenskih uvjeta. Mjere zdravstvene

zaštite djece u Dječjem vrtiću Suncokret/ Girasole provode se u skladu s Programom

zdravstvene zaštite, higijene i pravilne prehrane djece u dječjem vrtiću, a obuhvaćaju:

- zdravstveni pregled djeteta nakon izostanka iz dječjeg vrtića zbog bolesti

- praćenje epidemiološke situacije

- protuepidemijske mjere u slučaju zaraznih bolesti

- sigurnosno- zaštitni program

- održavanje odgovarajuće higijene prostora

- zdravstveni odgoj djece, odgojitelja i roditelja.

Pri upisu djeteta sa zdravstvenim poteškoćama potreban je individualni pristup i dogovor

stručnog tima, odgojitelja i roditelja.

Roditelji su obvezni po završetku bolovanja djeteta donijeti liječničku potvrdu. Zdravstvena

voditeljica u suradnji s odgojiteljima prati pobol djece, a u slučaju pojave epidemije prati

situaciju te kontaktira s roditeljima, liječnikom djeteta i epidemiološkom službom Istarske

županije.

U slučaju grupiranja po pojedinim bolestima zdravstvena voditeljica dječjeg vrtića izvještava

nadležnu higijensko-epidemiološku službu i prema preporukama provodi protuepidemijske

mjere.

Za vrijeme boravka djece u Ustanovi zdravstvena voditeljica u suradnji s odgojiteljima i

roditeljima brine o zdravstvenom odgoju djece koji obuhvaća: osobnu higijenu (pranje ruku,

tijela i zubi), postupke odgojitelja u slučaju bolesnog i povrijeđenog djeteta, te izradu

različitih tematskih edukativnih letaka, brošura i plakata za roditelje. Na početku i na kraju

rada predškole provode se antropološka mjerenja i utvrđuje postoje li odstupanja u rastu.

17

Na održavanju čistoće i urednosti unutarnjeg i vanjskog prostora dječjeg vrtića kojeg

koriste djeca predškole radi spremačica i domar. Dječji vrtić Suncokret/ Girasole osigurava

dovoljnu količinu sredstava za osobnu higijenu djece i osoblja (tekući sapun, papirnati

ručnici, toaletni papiri), dezinfekcijska sredstva, te sredstva za higijenu prostora. Provođenje

higijenskih mjera i plan dezinfekcije sastavni su dio Sigurnosno zaštitnih programa Ustanove.

Odgojitelji predškole planiraju i realiziraju izlaske iz Ustanove ( izlete i posjete) u skladu sa

Sigurnosno zaštitnim programima Ustanove, a u suradnji sa zdravstvenom voditeljicom

pripremaju materijal za prvu pomoć koji osigurava dječji vrtić.

Zdravstvena dokumentacija koju vodi zdravstvena voditeljica na razini Ustanove :

- Individualni zdravstveni karton

- Evidencija procijepljenosti

- Tabele antropoloških mjerenja

- Evidencija povreda

- Evidencija sanitarnog nadzora

PREHRANA

Planiranje prehrane obavlja se prema Izmjenama i dopunama programa zdravstvene zaštite

djece, higijene i pravilne prehrane u dječjim vrtićima te prema priručniku Prehrambeni

standardi u dječjem vrtiću – jelovnici i normativi (2007). Dvomjesečnim planiranjem 5

različitih jelovnika osigurava se sezonska izmjena namirnica (prema godišnjim dobima). Za

djecu koja imaju utvrđenu alergiju ili intoleranciju na neki prehrambeni proizvod pripremaju

se posebni obroci.

Priprema hrane vrši se u kuhinji koja je u vlasništvu Talijanske osnovne škole Novigrad, a

energetska i zdravstvena ispravnost četiri se puta godišnje kontrolira od strane ZZJZ Istarske

županije. Neophodne propisane mjere iz HACCP-a provode za to zaduženi radnici, a redovito

vođenim tabelama nadzor potvrđuje zdravstvena voditeljica.

DNEVNI ODMOR

Djeca se međusobno razlikuju prema potrebi za dnevnim odmorom. Iako djeca u godini pred

polazak u školu najčešće nemaju potrebu za spavanjem nakon ručka, djeci polaznicima

programa predškole i njihovim roditeljima ostavljena je mogućnost odabira. Zahvaljujući

adekvatnoj prostornoj organizaciji djeci koja trebaju spavanje u vrtiću omogućeno je

18

zadovoljavanje potrebe za snom, dok ostala djeca odabiru aktivnosti prema željama i interesu,

ali u nešto mirnijoj formi.

Važan dio odgojno-obrazovnog rada je i razvijanje i jačanje kulturno-higijenskih navika kod

djece ( pranje ruku, tjelesna i oralna higijena, održavanje urednim unutarnjeg i vanjskog

prostora i opreme) kao i razvoj ekološke svijesti.

19

6. NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA

Za odgojitelje u programu predškole predviđa se stručno usavršavanje u Dječjem vrtiću

Suncokret/ Girasole temeljem Godišnjeg plana i programa rada, Programa stručnog

usavršavanja, uključivanjem u planirane edukacije Agencije za odgoj i obrazovanje, te

individualnim stručnim usavršavanjem kroz različite seminare, stručne aktive, dodatne

tečajeve i stručnu literaturu. Stručno usavršavanje nositelja programa predviđa edukaciju iz

područja temeljnih kompetencija odgojitelja:

- integrirano učenje djece

- razvijanje komunikacijskih vještina

- suradnja s roditeljima

- djeca s teškoćama u razvoju

- zdravstvena zaštita djece.

Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (Zagreb 2014.)

profesionalni razvoj odgojitelja potrebno je usmjeriti prema razvoju njihovih istraživačkih i

refleksivnih umijeća, jer kontinuirana razmjena i dijeljenje različitih iskustava odgojno -

obrazovnog rada unaprjeđuje praksu. Tijekom samorefleksije razmišljamo o vlastitom radu,

otkrivamo istinu o sebi i stvarnoj kvaliteti našeg pedagoškog djelovanja kao i utjecaju koji naš

način rada ima na dijete. Grupna refleksija je razmjenjivanje i analiziranje tih iskustava s

ostalim odgajateljima članovima tima tijekom koje svatko dobiva povratnu informaciju.

(Uloga odgojitelja, DV Bubamara Kneginec, URL: http://www.vrtic-bubamara-

kneginec.hr/odgojno-obrazovni-proces/uloga-odgojitelja (pregledano 31.ožujka 2016.) Jedan

od načina vrednovanja usmjerenosti ka cilju i provođenja suvremeno osmišljenog programa

predškole su i refleksivne grupe odgojitelja i stručnih suradnika DV Suncokret/ Girasole.

Bitni zadaci na unapređenju usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika:

• nabava stručne literature i periodike na talijanskom i hrvatskom jeziku, a iz područja:

psihologije, pedagogije i ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja,

• prisustvovanje seminarima, stručnim skupovima i savjetovanjima prema katalogu

stručnih skupova AZOO

20

• sudjelovanje odgojitelja na stručnim usavršavanjima i edukacijama organiziranima na

nivou Istarske i Primorsko - goranske županije, te edukacija ponuđenih od Narodnog

sveučilišta iz Trsta i Talijanske unije

• održavanje stručnih aktiva, radionica, edukacija i seminara na razini Ustanove

• radni sastanci na razini Ustanove (jednom mjesečno) na kojima odgojitelji ili stručni

suradnici prenose zanimljiva i profesionalno korisna saznanja sa skupova i seminara

pohađanih izvan Ustanove; praćenje odabrane stručne literature i prezentiranje iste na

zajedničkim sastancima

21

7. SURADNJA S RODITELJIMA

Građenje partnerstva obitelji i vrtića važan je preduvjet optimalnog razvoja i odgoja djeteta u

institucionalnom kontekstu. Profesionalna uloga odgojitelja i životna uloga roditelja odnosno

skrbnika slične su. Polaskom djeteta u predškolu roditelji i odgojitelji postaju suradnici na

zajedničkom zadatku skrbi, njege, odgoja i obrazovanja djeteta u njegovoj godini prije

polaska u školu.

Osobit trud se ulaže u stvaranje osobno i socijalno potkrepljujućih situacija koje omogućavaju

aktivnu i ravnopravnu komunikaciju i interakciju odgojitelja i roditelja, što je vidljivo kroz

planirane oblike suradnje:

• inicijalni razgovor roditelja i stručnih suradnika prije dolaska djeteta u predškolu, a

čiji je cilj prikupljanje osnovnih informacija o djetetu

• informativni roditeljski sastanak s ciljem upoznavanja roditelja s organizacijom rada,

odgojno-obrazovnim programom predškole, oblicima suradnje i Sigurnosnim

protokolima DV Suncokret/ Girasole

• roditeljski tematski sastanci s temama uloge obitelji u pripremi djeteta za školu, te

prijelaza djeteta iz vrtića u školu

• komunikacijski roditeljski sastanak s ciljem zajedničkog vrednovanja programa u

odnosu na dijete

• različiti oblici savjetovanja roditelja: individualan rad sa roditeljima, te individualne

informacije stručnih suradnika i zdravstvene voditeljice prema iskazanoj potrebi i u

dogovorenim terminima

• svakodnevna razmjena informacija i ciljani individualni razgovori odgojitelja i

roditelja (u kojima po potrebi sudjeluje i stručni suradnik)

• roditeljski kutić i pano s informacijama o odgojno-obrazovnom radu i aktivnostima u

skupini: dječji likovni radovi, dječje izjave, ali i obavijesti i pozivi

• drugi oblici pisane komunikacije: edukativni letci i brošure, evaluacijski upitnici,

ankete, kutija primjedbi, web stranice DV Suncokret/ Girasole

• suradnja roditelja u aktivnostima važnima za ostvarivanje neposrednog odgojno-

obrazovnog rada: akcije prikupljanja ili izrade didaktičkog materijala, sudjelovanje u

prikupljanju prirodnih i neoblikovanih materijala, aktivno sudjelovanje u ostvarivanju

22

različitih aktivnosti s djecom (boravak u vrijeme prilagodbe, sudjelovanje u dječjim

projektima, zajedničkim radionicama ususret blagdanima ili manifestacijama, pratnja

djeci u posjeti i izletu)

• poticanje roditeljskog aktivnog sudjelovanja u planiranju i stvaranju predškolskog

kurikuluma odgojne skupine- dogovori oko bitnih tema odgojno-obrazovnog rada;

posjeti odgojne skupine radnom mjestu roditelja; dolazak roditelja u odgojnu skupinu

zbog predstavljanja njihovih znanja, vještina ili zanimljivih hobija; roditelji koji

dolaze čitati ili pričati priče

• zajedničko druženje djece odgojitelja i roditelja u i izvan skupine

• zajedničke akcije odgojitelja, djece i roditelja na uređenju vanjskog i unutarnjeg

prostora

• sudjelovanje u pismenim i usmenim anketama u cilju što boljeg organiziranja rada

predškolske ustanove

23

8. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA

Promicanje i građenje suradnje s vanjskim ustanovama i društvenim čimbenicima iz

neposrednog vrtićkog okruženja kroz program predškole planira se s ciljem unaprjeđivanja

odgojno-obrazovnog rada, podizanja kvalitete i unošenja raznovrsnosti u život djeteta u

vrtićkom okruženju. Takav oblik rada doprinosi obogaćivanju sadržaja programa, a

povezivanje vrtića i okruženja dodatna je podrška cjelokupnoj realizaciji programa.

NAZIV ČIMBENIKA AKTIVNOST PERIOD

Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta,

Agencija za odgoj i

obrazovanje

- organizacija i provođenje stručnog

usavršavanja odgojno-obrazovnih

djelatnika

tijekom pedagoške

godine

Talijanska osnovna škola

Novigrad

Suradnja vezana uz upis djece u prvi

razred (informiranje roditelja; posjete

djece školi; suradnja vrtićke i školske

stručne službe); susreti djece prvog

razreda s djecom u programu predškole;

suradnja s učiteljima RN

Prema dogovoru tijekom

pedagoške godine

Gradonačelnik Grada

Novigrada

Dječji tjedan, prosinačke svečanosti,

Dani vrtića

Listopad, prosinac, lipanj

Turistička zajednica grada

Novigrada

Novigradske Božićne radosti, Eko dan,

Dan planete Zemlje, završna priredba

djece, te različite dogovorene zajedničke

aktivnosti

tijekom pedagoške

godine

Gradska knjižnica

Novigrad

Mjesec knjige, organizirani posjeti

knjižnici i sudjelovanje aktivnostima koje

knjižnica nudi

Listopad, tijekom

pedagoške godine

Udruga Zdravi Novigrad Dan jabuka, različite humanitarne akcije tijekom pedagoške

24

godine

Dom za starije i nemoćne

osobe Novigrad

Posjet, zajedničke aktivnosti s

korisnicima doma

tijekom pedagoške

godine

Društvo naša djeca

Novigrad-Cittanova

Dječji tjedan, prosinačke svečanosti

aktivnosti i akcije tijekom godine

tijekom pedagoške

godine

Galerija Rigo

Muzej Lapidarium

Organizirane posjete izložbama

umjetničkih djela i stalnom postavu

muzeja

tijekom pedagoške godine

Ambulanta dentalne

medicine dr. Vivijane

Fakin

Godišnji preventivni pregled zubi Tijekom studenog

AZZO Nadzor i savjetodavna suradnja;

usavršavanja odgojitelja i stručnih

djelatnika vrtića

tijekom pedagoške godine

Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta

Savjetodavna suradnja tijekom pedagoške godine

Dječji vrtić Tičići

Novigrad

Druženje i suradnja na razini obje

ustanove

tijekom pedagoške godine

Vrtići talijanske manjine s

područja Istre, Primorsko-

goranske županije, ali i

Slovenije; tradicionalna

suradnja s vrtićima kroz

manifestaciju Girotondo

dell'amicizia

poticanje i organiziranje susreta i

druženja djece, odgajatelja i stručnih

suradnika kako bi se poticala

socijalizacija, otvarale perspektive i

jačao osjećaj pripadnosti

tijekom pedagoške godine

25

MUP Policijska postaja

Umag

Posjet policije s aktivnostima edukacije

djece o ponašanju u prometu

Tijekom listopada

CZSS Buje Suradnja u pojedinačnim slučajevima

specifičnih obiteljskih okolnosti

Tijekom pedagoške

godine, prema potrebi

Dnevni centar za

rehabilitaciju Veruda

Pula, ispostava Poreč

Suradnja prilikom specijalističke obrade

djeteta

Tijekom pedagoške

godine, prema potrebi

Različite tvrtke na

području Novigrada

Suradnja kod organiziranja različitih

aktivnosti za proširivanje dječjih znanja i

interesa

Tijekom pedagoške

godine, prema potrebi

Tiskani i drugi mediji: La

voce del popolo, Bujština;

lokalne tv i radio postaje

Obogaćivanje vrtićke kulture i

kurikuluma predškole, javno

predstavljanje odgojno-obrazovnog rada

Ustanove, promicanje suvremenih

vrijednosti i načela predškolskog odgoja

Tijekom pedagoške

godine, prema potrebi

26

9. VREDNOVANJE PROGRAMA

Vrednovanje kvalitete provođenja programa predškole realizirat će se kroz vanjsko i unutarnje

vrednovanje, odnosno samovrednovanje. Primarni čimbenici vrednovanja programa su

odgojitelji, ravnatelj i stručna služba predškolske ustanove koji prate provedbu bitnih zadaća i

razvojnog plana Ustanove. Kako bi taj zadatak čim profesionalnije ostvarivali na razini

Godišnjeg plana i programa Ustanove planira se i provodi kontinuirano stručno usavršavanje s

ciljem unapređivanja osobnih i profesionalnih kompetencija, te razvijanja vještina kvalitetne

samoprocjene. Kvalitetnim samovrednovanjem svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa

(ravnatelj, stručna služba, odgojitelji, djeca, roditelji, čimbenici u lokalnoj zajednici) moguće

će program predškole neprestano mijenjati nabolje.

Ključna područja vrednovanja programa predškole su:

1. Prostorno- materijalni kontekst (Oblikovanje sigurnog, zdravog i poticajnog

prostorno-materijalnog okruženja koje će svako dijete inspirirati na interakciju,

aktivno konstruiranje vlastitog znanja, i koje će djetetu omogućiti slobodu izbora,

samostalnost, kretanje, kreativnost, vlastiti tempo učenja, trenutke osame…)

2. Zdravstveno-higijenski uvjeti rada i sigurnost (Čistoća i urednost Ustanove,

poštivanje mjera HACCP, sigurnost unutarnjih i vanjskih prostora ustanove,

poštivanje sigurnosnih protokola)

3. Kurikulum predškole (Provođenje programa, analiza rezultata, praćenje,

uvođenje promjena)

4. Suradnja i partnerstvo vrtića i obitelji, te vrtića i lokalne zajednice (Percepcija

roditelja i čimbenika lokalne zajednice kao ravnopravnih partnera u odgoju i

obrazovanju djece; poticanje aktivnog uključivanja roditelja i vanjskih čimbenika

u kreiranje predškolskog kurikuluma i kulture vrtića)

5. Ljudski resursi (Procjene kvalitete rada odgojitelja s djecom i roditeljima,

suradnje sa sustručnjacima i stručno usavršavanje).

Vrednovanje i dokumentiranje programa vršit će odgojitelji koji provode program, djeca,

roditelji, stručni suradnici, te ravnatelj u suradnji s vanjskim institucijama.

27

Vrednovanje ostvarenosti programa predškole Dječjeg vrtića Suncokret/ Girasole na razini

Ustanove provodi se putem propisane pedagoške dokumentacije odgojne skupine (dnevne,

tjedne, mjesečne i tromjesečne evaluacije), te valorizacije rada nakon završetka programa.

Mjerilo ostvarenosti programa su i postignuća djece (skala zadovoljstva i uključenosti, izrada

plakata, video i foto zapisi, prikupljanje izjava djece, dječjih uradaka, individualne razvojne

mape, individualni i grupni portfolio). Pomoću vanjskog i unutarnjeg vrednovanja stječe se

uvid u provedbu programa predškole, te utvrđuju mogući pravci djelovanja.

Kvalitetna provedba programa predškole je kolektivno, a ne individualno postignuće, stoga se

planiranje temelji na kvalitetnoj komunikaciji i suradnji svih pedagoških djelatnika vrtića.

Vanjsko vrednovanje ostvarivanja programa predškole Dječjeg vrtića Suncokret/ Girasole

provode nadležne institucije (Odjel za obrazovanje lokalne zajednice, Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta, prosvjetna inspekcija, Agencija za odgoj i obrazovanje, Nacionalni

centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i dr…).

Važan dio evaluacije odgojno- obrazovnog rada predstavljaju rezultati prikupljeni kroz ankete

i upitnike za roditelje, kao i tijekom dnevne komunikacije roditelja i odgojitelja. Zahvaljujući

tim saznanjima preciznije se prilagođavaju smjernice u svakodnevnom pedagoškom radu, te

se u živi organizam odgojno- obrazovnog procesa neprestano ugrađuju novi elementi.

28

10. FINANCIRANJE PROGRAMA

Sredstva za realizaciju programa predškole za djecu u godini dana prije polaska u osnovnu

školu osigurava jedinica lokalne samouprave – osnivač Grad Novigrad, Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta,Talijanska unija, te Istarska županija.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta za propisanih 250 sati osigurava sredstva u

državnom proračunu u iznosu od 20,00 kn po djetetu.

Program predškole integriran u redoviti 10-satni predškolski program Ustanove financira

Osnivač grad Novigrad, a dijelom je sufinanciran i od strane roditelja- korisnika usluga vrtića.

Predviđeni troškovi programa obuhvaćaju:

• nabavu i održavanje sredstava i pomagala za rad

• nabavu likovnog i didaktičkog potrošnog materijala, te didaktičkih igara

• naknadu odgojno- obrazovnim radnicima koji provode program predškole

• nabavu stručne literature na talijanskom i hrvatskom jeziku

• naknadu troškova za individualno stručno usavršavanje

• održavanje čistoće prostora i opreme u skladu s normativima sustava HACCP

• drugi redovni i izvanredni troškovi nastali u svrhu unapređivanja i provođenja

programa predškole.

29

11. ZAKLJUČAK

Osnovna zadaća programa predškole je omogućiti djetetu u godini dana prije polaska u

osnovnu školu optimalne uvjete za zadovoljavanje svih potreba, za razvoj i unaprjeđivanje

znanja, vještina i sposobnosti, te i vrijednosti i stavova nužnih za aktivno sudjelovanje u

svakodnevnom životu sada i u budućnosti. U interakciji s pripremljenom okolinom dijete

svojim ritmom i temeljem svojih interesa razvija i osnažuje tjelesne, emocionalne, socijalne i

spoznajne potencijale i jača kompetencije potrebne za nove oblike učenja ( Pravilnik o

sadržaju i trajanju programa predškole, MZOS, 2014). U predškolskoj dobi igra je glavni

medij kroz koji se razvijaju kognitivne, emocionalne, motoričke i socijalne vještine. Djeca

kroz igru istražuju, otkrivaju, komuniciraju, bogate svoj rječnik, uče verbalizirati svoje misli i

osjećaje, savladavaju kako funkcionirati u paru, grupi ili samostalno, kako dijeliti,

pregovarati, argumentirati, slušati drugog i kako konstruktivno iznalaziti rješenja i rješavati

sukobe. Da igra ima neospornu važnost pokazuje i UN koji je upravo igru definirao kao jedno

od temeljnih prava djeteta.

Usklađenost djelovanja svih sudionika uključenih u stvaranje i ostvarivanje programa

predškole preduvjet je međusobnog razumijevanja i kvalitetne komplementarne suradnje, te

doprinosi realizaciji ciljeva odgoja i obrazovanja koji su u skladu s individualnim potrebama i

razvojnim mogućnostima djeteta. Istovremeno kurikulumski pristup usmjeren na razvoj

temeljnih kompetencija i fleksibilan didaktičko- metodički interaktivni sustav djeci i

odgojiteljima omogućavaju slobodan odabir sadržaja, metoda, oblika i uvjeta u kojima će se

ostvarivati ti programski ciljevi.

Predškola prethodi početku formalnog osnovnoškolskog obrazovanja, ali vrtić školu ne treba

imitirati ni strukturom, ni organizacijom, ni sadržajima. Zadaća je predškole ponuditi kontekst

koji će probuditi i potaknuti djetetovu prirođenu intelektualnu radoznalost, pritom ne

namećući unaprijed strukturirane sadržaje i znanja. Dijete predškolske dobi uči kroz igru i

čineći, a u traženju odgovora koristi svim svojim stvaralačkim, istraživačkim i izražajnim

potencijalima. Dijete koje od rane dobi nalazi radost u samostalnom otkrivanju prirodnih

zakonitosti, savladavanju prepreka, domišljanju novih rješenja za nepoznate situacije razvija

svoje divergentno i kreativno mišljenje- postaje aktivni su-kreator vlastitog znanja.

Samostalno i kreativno dijete postat će aktivni, misleći građanin svoje zajednice, onaj koji

30

nikad ne prestaje učiti i spoznavati jer u tome i dalje pronalazi radost igre. (prema Huizinga,

J..1970.)

12. PRILOG

(upitnik i prijava za upis djeteta u program predškole)

31

POPIS LITERATURE:

[1] Ljubetić, M., Vrtić po mjeri djeteta, Školske novine, Zagreb, 2009.

[2] Huizinga, J., Homo ludens, Zagreb, 1970.

[3] Maleš, D., Milanović, M., Stričević, I., Živjeti i učiti prava, Odgoj za ljudska prava u

sustavu predškolskog odgoja, Filozofski fakultet, Istraživačko-obrazovni centar za

ljudska prava i demokratsko građanstvo, Zagreb, 2003.

[4] Markočić, M. i suradnici, Program predškole; zakonske i stručne pretpostavke

organizacije i provedbe programa; radna mapa; Zavod za unapređivanje školstva,

Zagreb, 2003.

[5] Markočić, M. i suradnici, Igrom do škole; Priručnik za voditelje igraonica koji rade

s djecom iz socijalno-depriviranih sredina, Udruženje Djeca prva, Zagreb 2001.

[6] Maslow, A. H., Motivacija i ličnost, Nolit, Beograd, 1982.

[7] Slunjski, E., Integrirani predškolski kurikulum – rad djece na projektima, Mali

profesor, Zagreb, 2001

[8] Slunjski, E., Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrtiću – organizaciji koja uči,

Mali profesor, Zagreb, 2006.

[9] Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine,

63/08, 90/10)

[10] Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2014.

[11] Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje, te opće obavezno i

srednjoškolsko obrazovanje, RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb, 2011.

[12] Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava, Vlada Republike Hrvatske,

Zagreb, 1999.

[13] Pravilnik o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u

dječjem vrtiću (Narodne novine, 83/2001)

32

[14] Pravilnik o obrascima zdravstvene dokumentacije djece predškolske dobi i

evidencije u dječjem vrtiću (Narodne novine 114/2002)

[15] Pravilnik o sadržaju i trajanju programa predškole (Narodne novine, 107/2014)

[16] Prijedlog koncepcije razvoja predškolskog odgoja (Glasnik Ministarstva prosvjete i

kulture RH, 7/8 1991)

[17] Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik Ministarstva

prosvjete i kulture RH, 7/8 1991)

[18] Program zdravstvene zaštite, higijene i pravilne prehrane djece u dječjem vrtiću

(Narodne novine 105/02)

[19] Upute za pisanje programa u svrhu provođenja postupka verifikacije (www.azoo.hr)

[20] Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine, 10/97, 107/07, 94/13)

[21] Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine,

51/00, 56/00)

[22] Uloga odgojitelja, DV Bubamara Kneginec, URL: http://www.vrtic-bubamara-

kneginec.hr/odgojno-obrazovni-proces/uloga-odgojitelja (pregledano 31.ožujka 2016.)

33