Formaggio Di Livno

7/25/2019 Formaggio Di Livno

1/11

S. Kirin i sur.: Livanjski sir ... Mljekarstvo 53 (4) 281-291, 2003.

281

Livanjski sir

Slavko Kirin, eljko Marijan i Darinko Mihaljevi!

Stru"ni rad Professional paper UDK: 637.354

Saetak

U radu je opisana vanost i mjesto Livanjskog sira kroz njegovu 117

godinju proizvodnju. Najvaniji tehnoloki parametri, osnovni kemijski

sastav i organolepti!ka svojstva Livanjskog sira prikazana su na osnovi

podataka iz literature. Izme"u sireva koji se proizvode na tradicionalan na!ini sireva proizvedenih na industrijski na!in utvr"ena je zna!ajna kvalitativna

razlika, to se objanjava vrstom upotrijebljenog mlijeka, organizacijom

proizvodnje i tehni!kim mogu#nostima.

Prikazana organolepti!ka svojstva i tehnoloki parametri, kao i

vrijednosti kemijskog sastava, mogu posluiti u svrhu standardizacije ovog

sira, te eventualne zatite njegove izvornosti ili zemljopisnog podrijetla.

Klju!ne rije!i: autohtoni tvrdi ov!ji sir, organolepti!ka svojstva,

tehnoloki parametri, kemijski sastav, standardizacija i

zatita izvornosti i zemljopisnog podrijetla.

Uvod

Pod imenom Livanjski sir danas se smatra tvrdi sir koji se proizvodi uLurinoj livanjskoj sirarni i jo u doma!instvima i na gospodarstvima ireglivanjskog, duvanjskog i glamo"kog kraja. U posljednje vrijeme javlja seinteres za proizvodnjom ovog sira, to je uvjetovalo i izgradnju novog

privatnog sirarskog pogona u selu Mii. Istodobno je i staru mati"nu siranu uLivnu zamijenila nova s modernom sirarskom opremom koja, uz primjenusuvremene tehnologije, omogu!ava proizvodnju Livanjskog sira standardne ivisoke kakvo!e. Sve ovo govori o aktualnosti, vanosti i revitalizaciji

proizvodnje ovog sira, posebice u uvjetima postojane navike i potronje ovog

sira, te izraenog interesa i mogu!nosti njegovog izvoza. Ovo treba promatratii u okviru europskih integracija i uklapanja na njihova trita, te op!egnastojanja zatite izvornosti (PDO), zemljopisnog podrijetla (PGI) igarantirane tradicijske specifi"nosti (TSG), prema kriterijima Zakona ooznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga (NN, 78/99.), koji je u


2/11


282

potpunosti uskla#en s europskim propisima br. 2081/92. i br. 1804/99. Njimase eli stimulirati odre#eni oblik ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje, koji

pridonosi zatiti okolia, bioloke raznolikosti, ruralnih podru"ja ietnografskog blaga i specifi"nosti odre#enog kraja (Samarija i Antunac,2002.).

Premda je nastao u uvjetima prvotnih sirana, Livanjski sir moe sesmatrati autohtonim sirom, jer se njegova proizvodnja uspjeno rairila i udoma!instvima ireg podru"ja. Temeljna receptura sira doivjela je lokalne

preinake i prilagodbe, daju!i siru obiljeja samoniklosti i specifi"nosti.Tijekom 117 godina (1886.-2003.) proizvodnje, karakteristike Livanjskog

sira su se mijenjale ponajprije zbog prelaska s ov"jeg na kravlje mlijeko,odnosno njihove mjeavine. Daljnja vana promjena nastupila je uvo#enjem

pasterizacije mlijeka za sirenje i upotrebom mljekarskih kultura. U posljednjevrijeme, instalirana moderna sirarska oprema unijela je i omogu!ila nove

postupke i poboljanja, posebice soljenja i zrenja sira. No, unato" svim timmodifikacijama, osnovni proizvodni parametri i svojstva ovog sira ostala su

jedinstvena i prepoznatljiva.Izvorni Livanjski sir pripada skupini tvrdih ov"jih sireva i proizvodio se

prema tehnologiji sira Gruyra, odnosno Greyerzera, pa ga je okolnostanovnitvo nazivalo i vicarskim sirom. Od spomenutog sira razlikovao se

po sirenju ov"jeg mlijeka i po znatno manjoj teini (Zd anovski, 1967.).U odnosu na ostale nae tvrde autohtone sireve, Livanjski je sir relativno

dobro zastupljen u stru"noj literaturi, posebice sarajevskih autora(Zdanovski, 1947., 1956., 1967; Filjak i Dozet, 1953., Dozet i sur.1974., 1987., 1996.; Sari!i Bijeljac, 2003.).O njegovom sastavu izvjetavai Bakovi!1963., a prikaz njegove tehnologije i svojstava nalazi se i u nekihstranih autora (Mair-Waldburg, 1974., Kammerlehner, 1987.). Livanjskisir prezentiran je i u radovima odranih simpozija (Fi ljak i Bako vi! , 1974.i Dozet i sur., 1983.) i u magistarskom radu (Franji! , 1983.). U novijevrijeme istraivan je i u doktorskoj dizertaciji (Sari !, 2002.) te u nekolikodiplomskih radova (Kutle, 1996., Krito, 1998.). Osim toga, o njemu kao

posebnom specijalitetu i znamenitosti livanjskog kraja postoji mnogo prikazau raznovrsnoj publicistici i medijima.

Svrha je ovog rada na sistematski na"in prikazati relevantne podatke oLivanjskom siru iz dostupne literature, koji bi mogli posluiti za utvr#ivanjetehnolokih standarda za proizvodnju i svojstva ovog sira, odnosno doprinijetimogu!oj zatiti njegove izvornosti i geografskog podrijetla.


3/11


283

Podrijetlo i nastanak sira

Mjesto nastanka Livanjskog sira je podru"je jugozapadne Bosne, odnosnoiroko podru"je Livanjskog polja, odakle se njegova proizvodnja proirila i na

podru"ja Glamo"a i Duvna. Pojava ovog sira ima svoje povijesne korijene.Naime, Bosna i Hercegovina bila je preko 400 godina (1463.-1878.) podturskom vla!u. Dok su druge europske zemlje krajem XIX. stolje!a biljeile

brzi gospodarski napredak, Bosna i Hercegovina je kraj stolje!a do"ekalaupravno i gospodarski zaostala, bez industrije, s velikim udjelom

poljoprivrednog stanovnitva, razdirana pobunama i politi"kim krizama. Da bise sanirale posljedice ustanka 1875. g., i rijeila velika isto"na kriza, velesile

su 1878. g. na svom kongresu u Berlinu, a na prijedlog Engleske, ovlastileAustro-Ugarsku da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu, te da u njoj preuzme iuspostavi novu upravu. Tu okupaciju izveli su generali Josip Filipovi! iStjepan Jovanovi!, koji su uz otpor i rtve u kolovozu 1878. g. uli izSlavonije i Dalmacije u Bosnu. Ta okupacija, iako uz suverenska pravaTurske, potrajala je do 1908. g., odnosno do potpunog pripojenja (aneksije)Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj (ii!, 1962.). U tom okupacijskomrazdoblju, Austro-Ugarska iz vlastitog interesa nastoji to bre razrijeitinaslije#eno teko stanje nakon turske vladavine. U tom smislu poduzima nizupravnih, socijalnih, politi"kih, prosvjetnih i vjerskih mjera, te gospodarskih i

prometnih pothvata, kojima je cilj unaprijediti op!e stanje ovih zemalja iuspjeno ih integrirati u gospodarski i drutveni ivot monarhije.

Kako je Bosna i Hercegovina u to doba bila uglavnom agrarna zemlja,odmah se po"elo s programima razvoja poljoprivrede, posebice sto"arstva.Tako pored Ilide, Modri"e i Gacka, i u Livnu je 1886. g. osnovana Zemaljska

poljoprivredna stanica. U okviru unapre#enja op!eg stanja poljoprivrede, ovastanica imala je i gospodarsku ulogu. U njezinom je sastavu bila i sirana, ukojoj se prera#ivalo uglavnom ov"je mlijeko proizvedeno u okolnim selima ina planinskim dobru na Kruzima ispod Cincara. Prvi poznati sirari, koje jeAustrija poslala u Livno, bili su: $eh Karlo Oksne r, Felix Lacom be i RikardBerger. No najsnaniji procvat livanjska sirana doivljava dolaskom

francuskog sirara Cypriana Jai lleta, koji je "etvrt stolje!a (1900.-1926.) unjoj djelovao i bio ugledni gra#anin Livna. U Livnu se proizvodio i vrlokvalitetan sir Roquefort, koji je zrio u pilji u Dumanu iznad vrela rijekeBistrice i bio vrlo cijenjen, te je 1896. g. na izlobi u Budimpeti dobioGrossenmilleniums Medalle (Zdanovski, 1967.). Kasnije se odustalo od


4/11


284

njegove proizvodnje, tako da se od 1905. g. uglavnom proizvodi Livanjski sir,tzv. Vollkse, koji je bio osobito traen na tritu Monarhije. Pokualo se isa proizvodnjom sira Liptauera, Cammemberta, Gervera i Trapista. Zadralase samo proizvodnja Trapista, koji se proizvodio na planinskoj stanici naKruzima (Man#eralo, 1996.).

Prvotni se Livanjski sir proizvodio od ov"jeg mlijeka po recepturivicarskog sira Gruyra, odnosno Greyerzera, samo u manjim kolutovima.Receptura ovog sira proirila se iz sirane, a i iz tadanje poljoprivredne kole -u kojoj je C. Jaillet bio u"itelj - i me#u okolno stanovnitvo, koje je po"elo

proizvoditi sli"an sir posebice dobro prodavan u blioj Dalmaciji. Naravno da

je kod selja"kog Livanjskog sira dolazilo, a to je slu"aj i danas, do variranjakakvo!e, sastava, oblika i veli"ine. Zbog sve ve!ih zahtjeva trita za ovimsirom, postupno se po"eo proizvoditi i od kravljeg mlijeka. Danas se u

pogonskim uvjetima Livanjski sir proizvodi uglavnom od kravljeg mlijeka. Udoma!instvima se sir jo uvijek proizvodi od sirovog ov"jeg mlijeka,mjeavine s kravljim mlijekom, i od sirovog kravljeg mlijeka. Ovo potonje

posljedica je smanjene proizvodnje ov"jeg mlijeka, odnosno stanja udananjem ov"arstvu koje je nekada, u doba nastanka Livanjskog sira, bilodominantna sto"arska grana u ovom kraju.

Svojstva, tehnologija i sastav sira

U nastavku ovog rada opisana su svojstva, izrada i sastav Livanjskog sira.Podatci su koriteni iz dostupne i navedene literature, u kojoj se uvijek nenavodi podrijetlo istraivanih sireva, odnosno nije poznato radi li se odoma!em Livanjskom siru ili o siru iz sirarskog pogona. Isto tako nijeizri"ito navedeno je li sir proizveden iz ov"jeg ili kravljeg mlijeka, odnosnonjihovih mjeavina.

Organolepti!ka svojstva

Livanjski sir pripada skupini tvrdih sireva koji se moe konzumirati unarezanom, odnosno u naribanom stanju (posebice zreliji). Organolepti"ka

svojstva prikazuje tablica 1.


5/11


285

Tablica 1.: Organolepti!ka svojstva Livanjskog sira

Table1: Organoleptic characteristics of Livno Cheese

Autori - Authors

SvojstvoCharacteristic

Fil jak iDozet,(1953.)

Mair-Waldburg,

(1974.)

Do ze t i sur.(1996.)

Kutle,(1996.)

OblikShape

kolut kolut kolut kolut

Masa (kg)Weight (kg) 2-4 2 2-4

1,3-1,8(tradicionalni)

2,6-2,9(industrijski)

Promjer (mm)Diameter(mm)

- 200 -

160-87(tradicionalni)

192-198(industrijski)

Visina (mm)High (mm)

- 100 -

70-89(tradicionalni)

97-100(industrijski)

Kora

Rind

njegovana,

u!kasta glatka, uta njegovana njegovana, utaBojaColour

u!kasta uta u!kasta svjetlo uta

Sirno tijestoBody ofCheese

-srednje "vrsto,

ilavo-

slabo elasti"no,lako se ree

Sirna okacaCheese holes

pravilnoraspore#ena,

srednjeveli"ine

manji broj,pravilna

okrugla,pravilno

raspore#ena,srednjeveli"ine

rijetko razasuta

MirisOdour

ugodan,

specifi"an zaov"je sireve


ugodan,

specifi"an zaov"je sireve dobro izraen

OkusTaste

punpuniji,


punvrlo ugodan,

malo pikantan,umjereno slan


6/11


286

Razli"iti autori navode prili"no sli"ne opise organolepti"kih svojstavaLivanjskog sira. Kod prva tri autora o"ito se radi o ov"jem Livanjskom siru, ilio siru od mjeavine ov"jeg i kravljeg mlijeka, dok "etvrti autor navodi svojstvasira proizvedenog u doma!instvima od ov"jeg mlijeka i sira proizvedenog uMljekari Livno, gdje se proizvodi isklju"ivo od kravljeg mlijeka. Na temeljutoga, Livanjski bi se sir saeto mogao opisati kao tvrdi sir, glatke u!kastekore na kojoj je mogu!e nai!i na neravnine od sirne marame, u!kaste ili ute

boje tijesta s pravilno raspore#enim sirnim okacima srednje veli"ine, "iji jemiris karakteristi"an za ov"je tvrde sireve, a okus pun ili puniji, specifi"an zaov"je sireve i dobro izraen. Odstupanja, odnosno variranja dimenzija i mase

sira uo"ljiva su kod sireva koji se proizvode u doma!instvima. Ovo jeposljedica nepostojanja standarda i prilagodbe komadnoj prodaji sira (manjikomad lake se proda) na samim doma!instvima ili na trnicama.

Tehnologija

Tehnologija se Livanjskog sira tijekom stoljetnog razdoblja mijenjala,odnosno prilago#avala, prvenstveno tehni"kim mogu!nostima i novostima.Dok je u doma!instvima jo zadran tradicionalni na"in proizvodnje sira, usirani su uvedena odre#ena suvremena rjeenja kojima je bila svrha poboljatii ujedna"iti kakvo!u sira, odnosno pove!ati i racionalizirati kapacitete i

olakati rad. Tako se Livanjski sir iz livanjske sirane danas proizvodiisklju"ivo od pasteriziranog i baktofugiranog kravljeg mlijeka uz upotrebuliofilizirane mljekarske kulture. Ranije se u industrijskoj proizvodnji koristilasirutkina kultura. Sir u doma!instvima, naprotiv, jo uvijek se proizvodi odsirovog mlijeka, bez dodatka kultura. Odatle proistje"u i velike varijacijeizme#u sireva pojedinih doma!instava, odnosno problemi higijenskeispravnosti. U tablici 2 prikazani su tehnoloki parametri u proizvodnjiLivanjskog sira.

Iz tablice 2 vidljivo je variranje pojedinih tehnolokih parametara u opisuproizvodnje Livanjskog sira. No, isto tako uo"ava se da postoji i grupiranjevrijednosti oko najvanijih procesa proizvodnje. Na taj se na"in odraoodre#eni kontinuitet proizvodnje i svojstava, koji izdvaja ovaj sir u

prepoznatljivu i svojstvenu vrstu, daju!i joj autohtonu oznaku.


7/11


287

Tablica 2: Tehnoloki parametri Livanjskog sira

Table 2: Technological parameters of Livno cheese

Ku tl e, (1996.)Procesi/ParametriProcesses/Parameters

Zdanovsk i ,(1947.)

Fi l ja k iDozet ,(1953.)

Kammerlehner(1989.) Doma!i sir

Sir izsirane

Mlijeko za sirenjeCheesemilk

ov"je,ov"je/kravlje

ov"je,ov"je/kravlje

ov"je,kravlje

ov"je,ov"je/kravlje

kravljekravlje

Tipizacija mlijeka (% masti)Milk standardisation ( % fat)

- 6,6 8,3 - - 3,6

Pasterizacija (C/sek.)Pasteurisation (C/sek.)

- - - - 72/30

Mljekarska kultura (%)Milk cultures (%)

- - - -0,5

Kalijev nitratPotassium nitrate

- - - - da

Temperatura sirenja (C)Renneting temp. (C)

32 - 33 31 32 - 33 32 30 - 32

Vrijeme sirenja (min.)Renneting time (min.)

45 55 45 40 - 50 30 - 60 30 - 40

Veli"ina sirnog zrna

Curd grains size

penica,

kukuruz

penica,

proso

4 2 mm penica penica

Temp. suenja sirnog zrna (C)Curd grains heating (C)

45 48 48 - 49 48 - 50 48 45 - 48

Vrijeme suenja sir. zrna (min.)Curd grains heating time (min.)

ca. 60 45 - 45 60

Preanje sira (h)Cheese pressing (h)

12 - 24 10 - 12 24 24 24

Okretanje sira (x)Cheese turning (x)

Nekolikoputa

4 - 8 6 - 8 4 - 6 8

Vrijeme soljenja sira (dan)Salting time (day)

2 - 3 3 - 4 2 3 4 - 5 2 - 3

Salamura NaCl (%)

Brine NaCl (%)25 25 22 - 24 20 - 23 20 - 23

Vrijeme zrenja sira (dan)Cheese ripening time (day)

42 42 - 56 60 90 45 60 60 - 90

Temperatura zrenja sira (C)Ripening temperature (C)

- 12 - 15 12 - 14 - 12 - 15

Rel. vl. zrenja sira (%)Ripening relative humidity (%)

- 95 85 90 - 80 - 90


8/11


288

Kemijski sastav

Podatci o kemijskom sastavu Livanjskog sira objavljeni u zadnjih 50godina vrlo su skromni i nalaze se samo u radovima nekolicine autora(Tablica 3). Potrebno bi bilo i dalje pratiti kretanje kemijskog sastavaLivanjskog sira iz dananje livanjske sirane, odnosno utvrditi koliko i kako sunajnovija tehni"ka rjeenja (pasterizacija, baktofuga, zgotovlja", predprea,solionica, klimatizirana zrionica, liofilizirana DVS mljekarska kultura)utjecala na njegove vrijednosti.

Tablica 3.: Prosje!ni kemijski sastav Livanjskog sira

Table 3: Average chemical composition of Livno cheese

Autori - Authors

Ku tl e, (1996.)Sastojak (%)Composition

( )Bakovi! ,

(1963.)Dozet, isur.(1996.) Tradicionalni

sirIndustrijski

sir

LURA(2002.)

VodaWater 32,86 36,09 39,33 31,47

39,20 (IX.-III. mj.)32,24 (IV.-VIII. mj.)

Suha tvarDry mater 67,12 63,91 60,67 68,53

60,80 (IX.-III. mj.)67,76(IV.-VIII. mj.)

MastFat 32,50 34,88 27,3 34,50


Mast u suhoj tvariFat in dry mater 50,01 52,35 44,9 50,03

50,44 (IX.-III. mj.)48,80 (IV.-VIII..mj.)

Voda u

bezmasnoj tvariWater in non-fatdry matter

48,68 55,42 54,01 48,0456,54 (IX.-III. mj.)48,17 (IV.-VIII. mj.)

Bjelan"evineProteins 27,49 27,34 25,8 27,45 -SolSalt 2,28 1,95 3,4 2,40


PepeoAsh - 4,58 5,24 4,62 -Ca - 0,91 0,78 0,83 -P - 0,58 0,51 0,55 -pH - -

4,91 5,405,40 (IX.-III. mj.)5,43 (IV.-VIII. mj.)

Na temelju podataka iz tablice 3 moe se uo"iti da nema velikihme#usobnih odstupanja sadraja pojedinih sastojaka unutar sireva

proizvedenih na industrijski na"in. Najve!im dijelom oni se podudaraju svrijednostima za autohtone livanjske sireve. No, vidljive su odre#ene razlike ukemijskom sastavu sira proizvedenog u ljetnom (IV. VIII. mj.) i zimskom


9/11


289

razdoblju (IX. III. mj.). Uzroke ovoj pojavi trebalo bi traiti u kakvo!imlijeka, klimatskim uvjetima i tehnolokim postupcima proizvodnje. Dananjaklimatizirana zrionica sira zasigurno smanjuje ili otklanja ove sezonskevarijacije. Me#utim, najve!e razlike sastava vidljive su izme#u sireva doma!e

proizvodnje, s posebnim naglaskom na dananji tradicionalni Livanjski sir(Kutle, 1996.). Tu se primje!uju sljede!e tendencije: vie vode, manje masti i

bjelan"evina, vie soli, via kiselost. Ovo ukazuje na komercijalne razloge,posebice ako se radi o "istom ov"jem Livanjskom siru.

Zaklju!ak

Na temelju literaturnih podataka o Livanjskom siru, moe se zaklju"itisljede!e:

1. Livanjski sir pripada grupi autohtonih dinarskih tvrdih ov"jih, odnosnokravljih sireva, specifi"nih i prepoznatljivih svojstava;

2. Unato" izraenih varijacija tehnolokih parametara, vidljiva jetendencija priblino istih vrijednosti kod najvanijih tehnolokih parametara.To se posebice odnosi na temperaturu i vrijeme sirenja, veli"inu sirnog zrna,temperaturu i vrijeme suenja sirnog zrna, vrijeme preanja i broj okretanjasira tijekom preanja, odnosno vrijeme i parametre soljenja i zrenja sira;

3. Udio pojedinih sastojaka sira je karakteristi"an za tvrde masne sireve i

kod svih navedenih autora on se kre!e oko priblino istih vrijednosti, sizraenim odstupanjima kod sireva tradicionalne izrade;

4. Oznake svojstava, vrijednosti navedenih tehnolokih parametara isastava Livanjskog sira, koje su opisane u literaturi, kao i budu!a potrebnaistraivanja ovog sira, mogu posluiti u svrhu njegove standardizacije, teeventualne zatite izvornosti ili zemljopisnog podrijetla.

CHEESE FROM THE REGION OF LIVNO

In this paper an importance of cheese from the region of Livno, through

its 117 years of production is described. The most important technological

parameters, basic chemical composition and organoleptic characteristics ofLivno cheese are described on the basis of literature data. A significant quality

difference, between traditionally and industrially manufactured cheeses,

mainly due to milk used, production processes and technical abilities, is

established.


10/11


290

The presented organoleptic properties and technological parameters, as

well as chemical composition, can be use to standardise this type of cheese.

This will also enable eventual protection of its geographical origin.

Key words: Autochthonous hard cheep milk cheese, organoleptic

characteristics, technological parameters, chemical

composition, standardisation, geographical origin.

Literatura

BAKOVI%, D., (1963.): Kemijski sastav i hranjiva vrijednost dalmatinskih ov"jih sireva.Mljekarstvo,13(1), 3-5, Zagreb.

DOZET, N., STANII%, M., SUMENI%, S., (1974.): Izu"avanje kvaliteta autohtonoglivanjskog sira.Mljekarstvo, 24(8), Zagreb.

DOZET, N., STANII%, M., BIJELJAC, S., PEROVI%, M., (1983.): Randman proizvodnjesireva u tipu travni"kog i livanjskog sira. Zbornik Biotehnike fakultete, Ljubljana.

DOZET, N., STANII%, M., BIJELJAC, S., (1987.): Kvalitet i energetska vrijednostautohtohih mlije"nih proizvoda. IRI- Zbornik radova, Mostar.

DOZET, N., ADI%, N., STANII%, M., IVI%, N., (1996.): Autohtoni mlje"ni proizvodi.103-226, Poljoprivredni institut - Podgorica, SILMIR - Beograd.

FILJAK, D., DOZET, N., (1953.): O proizvodnji Livanjskog sira. Mljekarstvo, 3(4), 73-78,Zagreb.

FILJAK, D., BAKOVI%, D., (1974.): Livanjski sir. Memorijalni simpozijum posve!enakademiku prof. dr. Nikoli Zdanovskom na temuAktuelni problemi razvitka poljoprivrede

brdsko-planinskog podru"ja, Separat 1, Jajce.

FRANJI%, B., (1983.): Ispitivanje kvaliteta i tehnlokih svojstava livanjskog sira. Magistarskirad, Poljoprivredni fakultet Sarajevo.

KAMMERLEHNER, J.,(1989.): Labkse Technologie III. 758-759, Verlag Th.Mann,Gelsenkirchen-Buer.

KRITO, A., (1998.): Kvaliteta mlijeka za proizvodnju sira u mljekari Livno. Diplomski rad,Poljoprivredni fakultet Sarajevo.

KUTLE, M., (1996.): Proizvodnja Livanjskog sira. Agronomski fakultet, Diplomski rad,

Zagreb.LURA (2002.): Laboratorijska izvje!a. Bjelovar.

MAIR-WALDBURG, H., (1974.): Handbuch der Kse. Kse der Welt von A-Z, 577,Volkswirtschaftlicher Verlag, Kempten.

MAN&ERALO, S.,(1996.): Kutija za "uvanje vremena. 116-118, Svjetlo rije"i, Livno.


11/11


291

SAMARIJA, D., ANTUNAC, N., (2002.): Oznake kvalitete: izvornost (PDO), zemljopisnopodrijetlo (PGI) i garantirano tradicijski specijalitet (TSG) u socijalnoj i gospodarstvenojzatiti tradicionalne proizvodnje sira. Mljekarstvo, 52(4), 279-290, Zagreb.

SARI%, Z., ( 2002.): Izu"avanje biohemijskih promjena kod tipova livanjskog i travni"kogsira. Doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet Sarajevo.

SARI%, Z., BIJELJAC, S., (2003.): Autohtoni sirevi Bosne i Hercegovine. Mljekarstvo, 53(2), 135-142, Zagreb.

II%, F., (1962.): Pregled povijesti hrvatskog naroda. 476, Matica hrvatska, Zagreb.

ZDANOVSKI, N., (1947): Ov"je mljekarstvo. 148-149, Poljoprivredni nakladni zavod,Zagreb.

ZDANOVSKI, N., (1956.): Mlije"ni proizvodi u NR Bosni i Hercegovini. Mljekarstvo, 6(7-8), 179-186, Zagreb.

ZDANOVSKI, N., (1967.): Nai tvrdi ov"ji sirevi.Mljekarstvo, 17 (9), 199-205, Zagreb.

Adrese autora Authors addresses:

Mr. sc. Slavko KirinLURA d.d., Tvornica Bjelovar

Dipl. ing. eljko MarijanDipl. ing. Darinko Mihaljevi!LURA Mljekara d.o.o. Livno

Prihva!eno Accepted: 09. 12. 2003.Prispjelo Received: 12. 02. 2004.

Formaggio Di Livno

Documents

Transcript of Formaggio Di Livno