Templari - Seminar

8/18/2019 Templari - Seminar

1/30

Hrvatski studiji Sveučilišta u ZagrebuOpća povijest medija i komunikacije

Sandra KovačIvana Jakopiček

Maja Ku elj

TEMPLARI

seminarski rad

mentor! doc" dr" sc" Juraj Mirko Mataušić

Zagreb# $%" travnja &''("


2/30

SADRŽAJ

1. UVOD2. TEMPLARI U EUROPI

&" $" )odrijetlo Hrama&" &" Strukture i svakodnevni *ivot&" +" ,emplarsko graditeljstvo&" -" .popeja Hrama&" %" /jelatnosti templara&" 0" 12ićenje i su3enje templarima

3. TEMPLARI U HRVATSKOJ +" $ 4ijesti i povijesni2 vrela +" & 1kinuće templarskog reda u Hrvatskoj 4. POGLAVARI TEMPLARA U UGARSKOJ I HRVATSKOJ -" $" ,emplarski preceptorati i posjedi -" &" 4rana -" +" 5ora -" -" 5logovnica

-" %" Senj -" 0" /ubica -" 6" Sveti Martin /ugo Selo 7 8o*jakovina -" 9" :ašice i Zdelja -" (" Opoj 7 grad -" $'" )osjed kraj 4aške i :ova ;ača -" $$" Zagreb


3/30

1. UVOD

,emplari# kao i ivanovci# oba viteška reda# imala su va*nost a Hrvatsku onda kad su ovdje postajala# u srednjem vijeku# kao i danas" Onda su ti vite ovi>redovnici .uropljani


4/30

2. TEMPLARI U EUROPI2. 1. P'($!)#"*' +$%,%

$'((" godine kri*ari su vratili Jeru alem koji je dugo godina bio pod muslimanima# a kasnije i pod vlašću Osmanskog Carstva" Hodočašća su početkom $$" stoljeća bila prekinuta# bogokrutnog progonstva kršćana" ;a bojnici su pljačkali i ubijali 2odočasnike" :eki vite ovi posvetili su svoj *ivot obrani 2odočasnika i na taj način proširili svoj avjet" /vojica prijateljaHugues de )aFns Omero $$$(" godine okupili su visoko plemstvo" Me3u prvom devetoricom našli su se DndrG de Montbard


5/30

optimum" ,ime je red mogao imati vlastite svećenike i kapelane koji su brinuli o vjerskoj pomoći i liturgiji" ,ako3er# red je i u et od davanja desetine i imali su pravo graditi oratorije itamo biti pokapani" 1*ivali su veliku samostalnost i neočekivano se širili" 1tvrda ,our de/estroit# i gra3ena $$$'" godine# bila je prvo sigurno utočište a 2odočasnike" 1 $+" stoljećuutemeljeni su teutonski vite ovi koji su se proširili u @panjolskoj# atim red od Dlcantare# redod Calatrave# red od Dvisa i brojni drugi" Me3u njima je i red Kristov u kojem će templari pre*ivjeti nakon ukinuća" Sveti 8ernard je napisao po2valu o viteštvu Hrama /e laude novaemilitiae"

Slika br" &" ,emplum /omini

Slika br" $" Hugues de )aFns

2. 2. S"$&-"&$# ! /%-'(0#/0! !/'"

;ed Hrama nastao je u okvirima Eeudalnog društva" Hijerar2ijski ure3ena struktura pod vlašćukoja nije bila totalitarna" :a vr2u 2ijerar2ije bio je meštar Hrama# čija je vlast odgovarala onojoca opata u redovničkim ajednicama" Meštar je trebao provoditi )ravilo# najući što je ono

pravo" 1 tome mu je pomagalo vijeće sastavljeno od braće koji su davali savjete" Dko je u pitanju bila va*na odluka koja se ticala cijelog reda# okupljala se cijela ajednica i sa vano je

%


6/30

vijeće kapitula" Meštar je uvijek morao dati dopuštenje# vršio je raspodjelu du*nosti u kući isamom redu" Osoblje je moralo biti stalno na raspolaganju kući i braći" )risutni su bilivite ovi i pobočnici koji su se pridru*ili redu na odre3eno vrijeme# a da se ne obve uju

avjetima" /a bi i2 se ra likovalo# vite ovi Hrama nosili su bijelu odoru# a nji2ovi pobočnici ištitonoše crne ili sme3e plašteve" :a taj način# i bjeglo se da se la*na braća predstavljaju kaočlanovi reda Hrama da bi i nudili ra ličit darove i usluge" enama je bilo abranjeno ući ured" A)ravilo je dalo du2# a Običaji svjedoče o navikama koje su se malo>pomalo ustalile"L


7/30


8/30


9/30

o biljnom proučavanju" ,emplari su na Zapadu imali oko devet tisuća posjeda# od koji2 jevećina obu2vaćala gospodarske grade na emljištu koje im je osiguravalo ra ličita dobra#npr" *ito# vino# ulje# vunu# stoku itd" AZgrade najčešće tvore četverokut s kapelom na jugu# blagavaonicom na sjeveru# te dvorištem u sredini# kao što je to slučaj s brojnim poljoprivrednim dobrima onoga doba" :a dvorište su imale konjušnice"L


10/30

Slika br" %" Crkva u ondonu

Slika br" 0" Cressac

$'


11/30

Slika br" 6" Selo ;ic2erenc2es

2. 4. E ' #)% +$%,%

:ajstariji vojni sukob nije se bio u Jeru alemu# već u )ortugalu" Cilj te pretkri*arske vojne bio je osloba3anje 8arcelone" Kralj DlEons Dragonski te*io je utemeljenju montrealskog reda# po u oru na Siromašne vite ove Kristove" ,ek utemeljeni red pomiješao se s redom Hrama" 1

oporuci je kralj ostavio svoje kraljevstvo svim viteškim redovima u ono vrijeme" ,emplari suodbili dar" :ji2ovi posjedi na poluotoku bili su brojni" )rvi oru*ani sukob u Svetoj emljidogodio se $$+9" godine# kada su ,urci au eli grad ,ekou# a ;obert de Craon okupiovite ove te vratio grad" Dli su se ,urci vratili i i vršili strašan pokolj" ,emplari će do i ra*ajadoći u kri*arskome ratu Erancuskog kralja uja 4II"# kada se okupio kapitul# na kojem je kraljokupio vite ove koji su spasili kri*arsku vojsku od potpunog pora a" 5rad Dskalon# posljednje uporište ,uraka# kri*ari su napali $$%+" godine" ,emplari# koji su krenuli naprijed#

našli su se okru*eni ,urcima koji su i2 poubijali" )etnaest godina kasnije# jeru alemski kraljapočeo je politiku save ništva s egipatskim sultanima# ali na nagovor bi antskoga cara#

odlučio je prekinuti save s kairskim sultanom" ,emplari su odbili pridru*iti se po2odu# asave i me3u Jeru alema i .gipta ponovo je sklopljen" @to se tiče vojnog aparata templara unji2ovim po2odima# pot2vati na otvorenom postali su običaj" Ja2ali su ajedno# u tišini"8arjak je imao ključnu ulogu# jer je o načavao mjesto sastanka i odre3ivao je kretanje"Smatralo i2 se najra boritijim ratnicima" Jedan od va*niji2 doga3aja bila ja bitka kod HPttina


12/30

Dkona" )očetkom $+" stoljeća# jeru alemski kralj vraća neka područja i napada .gipat# nakončega mu sultan prepušta )alestinu" /ola i do prodora Mongola koji će u drmati kršćanski iislamski svijet" Car ?ridrik II" Ho2enstauEovac dao je spora umom ?rancima Jeru alem i nataj način aoštrio odnose s templarima" ,o je ra doblje be vla3a i gra3anskog rata" Sveta

emlja postala je poprište stalni2 sukoba" 5odine $&($" pad Dkona o načio je kraj vojničkedjelatnosti templara# usprkos nji2ovoj ustrajnosti" )osljednja su mjesta Svete emljenapuštena be borbe"

Slika br" 9" 8itka kod HPttina

2. 5. D)#*%"0' "! "#, *%$%

4ojna djelatnost templara bila je od sami2 početaka poduprta gospodarskom djelatnošću" 4rlorano pojavila se potreba a osiguravanjem trajne obrane" :ji2ova nastojanja privlačila sudarove vjernika" /okumenti i ra doblja od $$$(" do $$%'" godine# većinom su darovnice",emplarima su se darivala emljišta# napušteni posjedi# pašnjaci# desetine# pristojbe itd" ,akosu se nakupila prava na emlju i emljišta koja su se i ravno iskorištavala" :a taj načinnastajala je imovina Hrama" Svako bogatstvo ostajalo je usko pove ano sa emljom koja ga jestvarala" /ola i do procesa jačanja u glavnoj pokrajini )rovansi# koja je obu2vaćala dijelove

@panjolske i Italije" :ajstariji po nati dokument potječe i $$&-" godine kada je groE 5uillaume de )oitiers templarima poklonio crkvu posvećenu sv" 8artolomeju" $$+0" godine

$&


13/30

brat Drnaud de 8edos dobio je od biskupa crkvu Svetog Ivana s palačom i okolnim trgovima"/vadeset i devet kuća Hrama postojalo je unutar granica )rovanse" ,a pokrajina bila je va*nane samo bog posjeda# nego i bog prometa doline ;2Rne i marsejske luke" ,o je bilaomiljena luka a ukrcaj kri*ara i 2odočasnika" :ajva*niji i vori nadarbina Hrama bili su

emljišni posjedi i iskorištavanje područja" )ostoji nekoliko popisa dobara# koji prika uju*ivot jedne seoske kuće" :a popisima su se našli predmeti a osobno korištenje# ku2injski predmeti# metalni pribor# pokućstvo spavaonice# predmeti i kapele# liturgijske knjige# ali2e2rane i stoke" 8riga oko emljišta i stoke a2tijevala je velik broj radnika" Jedan upravitelj brinuo se a cijelo seosko imanje i dobivao najveću plaću" 4eliku va*nost imali su računi#

bog koji2 je postojala slu*ba# nalik bankarskoj" )oslove na polju i u kući obavljale su sluge" :ajredovitiji troškovi odnosili su se na pre2ranu" Za svaki proi vod abilje*ila se količina pobranog# potrošenog i prodanog" )ri2odi reda omogućavali su dr*ati vojsku pod oru*jem#opskrbljivati je# graditi dvorce i utvrde" Stanovnici su svoja dobra povjeravali crkvama kako bi u*ivali aštitu" @to se tiče prijevo a novca i dragocjenosti# templari su raspolagali vlastitim brodovljem" A,ako preko dokumenata mo*emo pratiti ra voj Einancijske djelatnosti templarau ra ličitim oblicima koji će s vremenom i njedriti suvremene oblike stanoviti2 bankovni2transakcija"L


14/30

im pri2ode kako bi osigurali jedan po2od" 5ovorilo se da se odriču Krista i pljuju na raspelo#da su obećali da će se podati sodomiji ako se to od nji2 atra*i# da se klanjaju kipiću po imenu8ap2omet itd" Ispitano je $+9 atočenika# od koji2 su samo trojica anijekala da su počinila

ločine a koje i2 se optu*ivalo" &&" studenoga $+'6" godine papa Klement 4" nare3uje svimvladarima kršćanskoga svijeta da u svojim emljama u2ite templare" Zadr*ao je nji2ovadobra" 1stanovljeno je da su većina u2ićenika pobočnici koji su napustili red" Ostali templari bili su atočeni u C2inonu" 1 svakoj su biskupiji trebali biti uspostavljeni crkveni odbori kojiće provoditi su3enje templarima" $+'(" godine prvi crkveni sabor u ?rancuskoj apočeo jesaslušanje" Kako je sjednica tekla dalje# povećavao se broj templara koji su bili odlučni da se pojave na svjedočenju i brane red" )ripremili su svoju obranu i odredili četvoricu poslanika"5odine $+$'" na smrt je osu3eno %- templara bog krivovjerja i ato što nisu ostali pri svojim pri nanjima" :akon lomače /ame# još su jednom ob nanili svojunedu*nost# te 7 pred apanjenim mnoštvom 7 umrli s najspokojnijom odva*nosti"L


15/30

Slika br" (" omača

3. TEMPLARI U HRVATSKOJ 3. 1. V!)# "! !7 '/!)# 0!+ /$#*%

O templarima u Hrvatskoj literatura nije opse*na" Kao standardno djelo slu*i rasprava IvanaKukuljevića Sakcinskoga A)riorat vranski sa vite i templari i 2ospitalci sv" Ivana uHrvatskojB# objavljena u ;adu Jugoslavenske akademije nanosti i umjetnosti# knjiga 9$"


16/30

)rvi prijatelj 4ojske Hrama bio je kralj Stjepan III"


17/30

< ,oma Dr2i3akon# str" 66=# koje je godine $&'+" upotrijebio splitski nadbiskup da pomogneZadranima u borbi protiv Mlečana i kri*ara koji su $&'&" osvojili Zadar" :akon kralja.merika# kralj koji se doista brinuo o templarima bio je kralj Dndrija" Svojom velikomispravom i godine $&'(" potvrdio je sve ono što su templarima darovali i već potvrdilinjegovi pret2odnici" )rema tekstu isprave kralj se obve ao! ASve templare unutar granicanašeg kraljevstva# i /almacije i Hrvatske# i sva nji2ova pokretna i nepokretna dobra protivsvakog čovjeka braniti# da u skladu sa svojom prisegom kraljevom milošću i krepošću sigurniu miru slu*e Kralju Kristu" Kraljevskim ugledom ure3ujemo da nijedan ban ni banov

amjenik


18/30

Zanimljiva je suradnja senjski2 templara s cistercitima u ,opuskom" 5odine $&-'" magistar templara ;embald de Karump i braća templari# na molbu opata topuskog# dali su cistercitimaAjedno mjesto kraj Senja# da sebi tamo sagrade jednu kuću a vlastite stvari i potrebesamostana u kupovanju i prodavanjuB" 2rvatskom kralju 8eli I4"# pa su ga pratili i potpomagali ajedno s krčkim kne ovima# kad se 8ela# nakon svog bijega pred,atarima na Jadran# vraćao i Hrvatske u 1garsku# pošto su ,atari bili deEinitivno potučeni"8rojčano templara nikad nije bilo u Hrvatskoj i 1garskoj mnogo# a pogotovo pošto je cijela

četa na čelu s poglavarom


19/30

Zagreb ili Senj# na vlastiti trošak i ri ik"


20/30

su imali mogućnost prijaviti Svetoj Majci Crkvi" :eki su bog ti2 gadosti i abluda istupili i;eda" Zbog svega toga ajedno i bog pojedini2 skandala abrinuli su se kraljevi i kne*evi icijeli kršćanski narod"1 listopadu $+'6" godine bačeni su u tamnicu svi templari po ?rancuskoj# te veliki magistar Jac ues de MolaF


21/30

4" bio je sklon templarima# vite ovima Crkve koji su a nju prolijevali krv# i *elio im pomoći#ali je inkvi icija bila neumoljiva" Kako nije naveden nijedan magistar a 1garsku i Hrvatsku#

nači da templari u tim emljama nisu bili direktno optu*eni" :ajvjerojatnije to nači da jetemplara bilo samo na području Zagrebačke i .rdeljske biskupije" Oni su bili u vr2ovimatadašnjeg društva# pa i politike! miljenici kraljeva i dinastije Drpadovića# a poslije nji2 pobornici Dn*uvinaca" O tome svjedoči pismo kaločkog nadbiskupa 4incencija upućeno

agrebačkom biskupu Dugustinu Ka*otiću"1 budljivi doga3aji u ?rancuskoj u drmali su ugled templara u 1garskoj i Hrvatskoj" Iako suDn*uvinci i templari bili prijatelji i suradnici# me3u na očnim biskupima i poglavarima nije bilo templara" O i gubljenom ugledu svjedoči i postupak Karla ;oberta Dn*uvinca koji je$+$'" dijelio nji2ove posjede" :ašice je darovao Dleksandru de Dbi koji mu je navodno učiniomnoge usluge" )apa je odlučio da nji2ove posjede preu mu ivanovci" 4idjevši propast ;eda#templari su i sami dijelili svoje emlje" :a općem crkvenom saboru u 4iennei na sjednici od+" travnja $+$&" praktički je# iako ne pravno# ukinuta 4ojska Hrama" ikvidacija templara uHrvatskoj se provodila polako" :a svojoj strani imali su agrebačkog biskupa DugustinaKa*otića o čijim postupcima piše povjesničar $9" stoljeća 8alta ar Ddam Krčelić" )remanjegovim riječima# spisa o istra i protiv templara u Hrvatskoj u njegovo doba nije bilo# a pitanje je# je li uopće vo3ena istraga" Krčelić tako3er i nosi podatke prema kojima templari

nisu nestali odlukom sabora u 4iennei pod Klementom 4"# kako narod vjeruje# smrću pojedinaca" 4a*niji templari su adr*ani a posebnu odredbu ;imskog svećenika# a ostali se povjeravaju pokrajinskim sinodama# s tim da se krivcima# koji pre iru presudu# dosude ka ne


22/30

/ubici# a stari templarski preceptorati /ubica i 5ora imaju preceptore ivanovce" ,o nači da4ojske Hrama više nije bilo" Ivanovci su preu eli i templarsko sjedište 4ranu u /almaciji"

4. POGLAVARI TEMPLARA U UGARSKOJ I HRVATSKOJ

1 mnogim ispravama se spominju Amagistri a 1garsku i SlavonijuB# a magistri su kaovr2ovni poglavari# u generalni kapitul# odlučivali o svim va*nijim pitanjima" )otpun popismagistara stoga nije moguće napraviti# a i nji2ova imena su često me3usobno slična pa jeteško odrediti radi li se o jednoj ili dvije osobe" )od Magistra# kao glavara u jednoj dr*avi ili pokrajini# potpadali su preceptori < apovjednici= preceptorati < apovjedništava=# tj"teritorijalni2 jedinice"

4. 1. T#, *%$ -! $#8# "'$%"! ! ' )#(!

)receptorati su organi acijske jedinice na čelu s preceptorom ili njegovim amjenikom" 1nekim slučajevima preceptor nije bio vite >redovnik# već laik" 1 našoj )rovinciji a 1garsku iSlavoniju su postojali preceptorati! 4rana# 5ora# 5logovnica# Senj# /ubica# Sveti Martin


23/30

4. 2. V$%0%

4rana je bila sjedište templarskog preceptorata koji je obu2vaćao emlje i naselja u ;avnimKotarima# a imao je i morsku luku upravitelj luke Zablaće i

apovjednik>upravitelj Apalače u 4raniB" I ra ApalačaB nači da 4rana još nije bila utvr3enigrad i da su mo*da templari *ivjeli u gradi samostana"

&+


24/30

Slika br" $'" 4rana

4. 3. G'$%

)receptor templara u 5ori spominje se $&-&" kad je njegov i aslanik sudjelovao u ra vodui me3u emalja ,opuskog i 5line" 5ora je bila središte preceptorata# a pripadala jetemplarima" 5ora je tako3er u srednjem vijeku bilo ime *upanije na prostoru ju*no od rijekeKupe# a apadno od )etrinje" 1 *upaniji 5ora nala io se i posjed 5ora agrebački2 biskupa# potvr3en od kralja .merika $&'$" godine ",o je područje bilo već početkom $+" stoljeća civili irano i uključeno u tadašnjem vremenu

primjeren *ivot" ,im je krajem u $+" stoljeću prola ila glavna prometnica# cesta i Ma3arske preko Slavonije# Siska i ,opuskog prema moru" 1 posljednjoj četvrtini $&" stoljeća postojao jeAdvor templara u 5oriB s crkvom sv" Marije# kojoj je kralj 8ela III" prepustio Atrg A


25/30

rijedak crkveni element! sakrarij# to jest niša koja na dnu ima rupu a i ljev blagoslovljenevode" Istra*ivanja /rage Miletića dovela do pretpostavke da su templari $'(0" godine od 8eleIII" Zajedno s posjedom dobili romaničku crkvu na čijem mjestu su sagradili ranogotičku")oglavari templara


26/30

)oslije provale ,atara javljaju se preceptori# a Senj i 5acka činili su jedan preceptorat"$&-9" godine brat Jordan o načen je kao preceptor 4rane i Senja i to je prvi slučaj u templarada jedan preceptor upravlja s dva preceptorata" ,empalari su u $&" stoljeću dobili crkvu sv"Jurja koja se prema istra*ivanjima Josipa ?rančiškovića nala ila u aljevu Dbatovo pod :e2ajem# te da su templare naslijedili benediktinci" ,emplari su Senj i gubili $&0(" kad su u

amjenu dobili /ubičku *upaniju"

Slika br" $$" Senj

4. . D&9!8%

:ije po nato kad su templari došli u /ubicu i na koji način su stekli samo mjesto i neke posjede" S /ubičkom *upanijom pove ali su područje preceptorata 5ore s posjedima jesnicai ;ačeša u Slavoniji" ,o sjedište je bilo vrlo ugledno jer su se baš tamo $&69" godine sastalitadašnji vr2ovi društvenog *ivota# politički protivnici 8abonići i 5isingi# da se pomire pred

magistrom 4ojske Hrama a 1garsku i Hrvatsku# bratom 5erardom" :ije sačuvano ime ni jednog dubičkog templara" )ošto su vite ovi Hrama ukinuti# /ubicu i /ubičku *upaniju preu eli su ivanovci"

4. :. S/#"! M%$"!0 D& ' S#*' ; B' )%-'/!0%

)receptorat Svetog Martina nosio je ime po crkvi Sv" Martina na )ro orju i nad /ugog Sela"

AKućaB na tom mjestu najvjerojatnije je bilo ono a nji2 tipično sjedište s gospodarskimgradama i crkvom# no o tom sjedištu nema nikakvi2 podataka" Crkvu Sv" Martina 5juro

&0


27/30

Sabo i ;udolE Horvat smatrali su jednom od najstariji2 crkava u ovom dijelu Hrvatske# no tomišljenje su opovrgle anali e Zorislava Horvata" AZemlju Svetog MartinaB dobili su templariod kralja Dndrije II" nešto prije $&'(" godine" I $&$6" imamo abilje*en na ivmagna strata #via exercituali s grad# dug je oko +' m# širok oko$0 m# pa je grad bio otprilike ti2 dimen ija"

4. 1?. P' )#( -$%) V%=-# ! N'/% R%@%

)ostoji samo jedna isprava i $&+'" i koje se do naje da ju je dao Apokojni ban 8enedikttemplarskom redu a spas svoje duše kao čistu adu*binuB" ,emplari su prepustili

&6


28/30

agrebačkom biskupu Asvu emlju koju imaju s onu stranu /raveB" ,emplari su posjed bli u4aške dr*ali samo trideset godina# a u amjenu su dobili emlju A;as


29/30

5. ZAKLJUČAK – TEMPLARI PRED BUDUĆIM NARA TAJIMA

)apinski odbori nisu prikupili ni jednu optu*bu protiv templara u ?rancuskoj" 1 .ngleskoj je jedan jedini templar optu*en a otpad od vjere" Sama činjenica da je papa ukinuo red# probudila je sumnju i maštu u kršćanskom svijetu" ,emplarima se tako sve do danas pripisujura ličite e oterije# alkemijska i magijska nanja# inicijacija i sve druge tajanstvene pojave koje2rane ljudsku maštu" AOndje pronala imo sve ono što odlikuje suvremene mitove# od *elje nemaske do blaga katara u MontsGguru# te se dovodi u abludu javnost čija naivnost aču3uje ustoljeću nanstvenoga napretka# s upravo mučnom mješavinom podvale# dogmati ma inerijetko dirljive dobre vjere"L


30/30

L!"#$%"&$%

$" /obronić# ;" &''&"Templari i ivanovci u Hrvatskoj. /OM I S4IJ.," Zagreb"

&" )ernoud# ;" &''%"Templari. Prava istina o tajnovitom viteškom redu. 4.;81M"Split"

+" 2ttp!UUQQQ"templari"2rU# %" travnja &''("

-" 2ttp!UUQQQ"oecumene"radiovaticana"org# 9" travnja &''("

Templari - Seminar

Documents

Transcript of Templari - Seminar