ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih...

24
Ministero dell ’ Istruzione , dell ’ Università e della Ricerca ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA DEGLI STUDENTI DEI CONSERVATORI DI MUSICA ITALIANI NACIONALNI SIMFONIJSKI ORKESTAR STUDENATA ITALIJANSKIH KONZERVATORIJUMA CONCERTI NELL’AMBITO DELL’ACCORDO DI COOPERAZIONE CULTURALE E DI ISTRUZIONE TRA ITALIA E SERBIA KONCERTI U OKVIRU SPORAZUMA O KULTURNOJ I OBRAZOVNOJ SARADNJI IZME - DU ITALIJE I SRBIJE T r¡este – Belgrado – Nov¡ Sad Ottobre 2015 Trst – Beograd – Nov¡ Sad Oktobar 2015 VerdiTrieste Teatro AKADEMIJA UMETNOSTI © 2015 Luca d'Agostino - Phocus Agency TTT TTT TTT T T TTTT T TTTTT T TTTT TTTTTT TTTTTTTTT TT TTTTTTT TTT TTTTTTTT TTTTT TTTTT T TTTTTT T TTTTTTTTT TTTT Conservatorio di musica Giuseppe Tartini Trieste ISTITUTO SUPERIORE DI STUDI MUSICALI

Transcript of ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih...

Page 1: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

Ministero dell ’ Istruzione ,dell ’ Università e della Ricerca

ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICADEGLI STUDENTI DEI CONSERVATORI DI MUSICA ITALIANI

NACIONALNI SIMFONIJSKI ORKESTARSTUDENATA ITALIJANSKIH KONZERVATORIJUMA

CONCERTI NELL’AMBITO DELL’ACCORDO DI COOPERAZIONECULTURALE E DI ISTRUZIONE TRA ITALIA E SERBIA

KONCERTI U OKVIRU SPORAZUMA O KULTURNOJ I OBRAZOVNOJSARADNJI IZME-DU ITALIJE I SRBIJE

Tr¡este – Belgrado – Nov¡ SadOttobre 2015

Trst – Beograd – Nov¡ SadOktobar 2015

�� � � ��

VerdiTriesteTeatro

FONDAZIONE TEATRO LIRICO “GIUSEPPE VERDI DI TRIESTE” AKADEMIJAUMETNOSTI

© 2

015

Luca

d'A

gost

ino

- Pho

cus

Age

ncy

TTT TTT TTT T T TTTT TTTTTT T TTTT TTTTTTTTTTTTTTT TT TTTTTTT TTTTTTTTTTT TTTTT TTTTT TTTTTTT T TTTTTTTTT TTTT

Conservatoriodi musicaGiuseppeTartini

Trieste

I S T I T U T O S U P E R I O R E D I S T U D I M U S I C A L I

Page 2: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)
Page 3: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICADEGLI STUDENTI DEI CONSERVATORI DI MUSICA ITALIANI

NACIONALNI SIMFONIJSKI ORKESTARSTUDENATA ITALIJANSKIH KONZERVATORIJUMA

�� � � �

�L e note dell ’amicizia

Note prijateljstva

CONCERTI NELL’AMBITO DELL’ACCORDO DI COOPERAZIONECULTURALE E DI ISTRUZIONE TRA ITALIA E SERBIA

KONCERTI U OKVIRU SPORAZUMA O KULTURNOJ I OBRAZOVNOJSARADNJI IZME-DU ITALIJE I SRBIJE

Tr¡este – Belgrado – Nov¡ SadOttobre 2015

Trst – Beograd – Nov¡ SadOktobar 2015

Page 4: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

- 4 -

L e note dell 'amicizia - Cooperazione culturale e di istruzione tra Italia e Serbia

PRESENTAZIONE

L’Orchestra Nazionale Sinfonica dei Conservatori Italiani è composta esclusivamen-te da studenti iscritti nei Conservatori di Musica (Istituzioni superiori) del sistema dell’Alta Formazione Artistica e Musicale italiana (AFAM). L’esperienza prosegue quella della precedente Orchestra Nazionale dei Conservatori che, per il bicente-nario della nascita di Giuseppe Verdi ha visto ancora Trieste quale sede organizzativa di una importante tournée di concerti in diversi paesi europei. La nuova orchestra studentesca è stata istituita nel 2015 su proposta della Conferenza dei Direttori dei Conservatori di Musica, grazie ad uno speciale contributo del MIUR – Ministero dell’I-struzione, dell’Università e della Ricerca (Dipartimento per la formazione superiore).Le finalità dell’iniziativa sono quelle di fornire esperienze professionali qualificanti agli studenti selezionati, di promuovere la musica italiana e i grandi repertori sinfonici, di far conoscere in Italia e all’estero il settore della formazione superiore musicale che, dopo la riforma del 1999, è particolarmente attivo nell’organizzazione di eventi concertistici e culturali con oltre settemila manifestazioni prodotte sull’intero terri-torio nazionale nel 2014-15. La formazione orchestrale attuale è composta da circa novanta elementi provenienti da oltre quaranta Conservatori italiani, e, grazie alla collaborazione del M° Giuseppe Grazioli, è alla sua seconda uscita dopo il concerto tenuto ad Udine nell’ambito dell’importante festival internazionale MITTELFEST, del luglio scorso. Si ringraziano il Conservatorio “G. Tartini” di Trieste che ha permesso la realizzazione di questi tre concerti (a Trieste e in Serbia) e le Accademie di Belgrado e di Novi Sad per la loro adesione al progetto e la loro valida collaborazione. L’or-ganizzazione di tutta la complessa iniziativa è stata svolta dai Conservatori di Castel-franco Veneto (che gestisce la parte economica del progetto generale dell’Orchestra e parte dell’organizzazione) e di Trieste (organizzazione operativa e rapporti con le Istituzioni partner dell’ Accademia di Belgrado e di Novi Sad).

M° Paolo TronconPresidente della Conferenza dei Direttori dei Conservatori di Musica

In filigrana: partitura originale manoscritta di Ottorino Respighi “I pini di Villa Borghese” (1924)

Page 5: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

- 5 -

UVOD

Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzervatorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove) koji pripadaju sistemu italijanskog visokog obrazovanja u oblasti umetnosti i muzike (AFAM). Ovo iskustvo se oslanja na prethodno iskustvo Nacionalnog orkestra konzervatorijumâ gde je povodom obeležavanja dvestote godišnjice od rođenja Đuzepea Verdija Trst imao ulogu organizatora još jedne značajne koncertne turneje u raznim evropskim zemljama. Novi studentski orkestar je nastao 2015. godine na predlog Konferencije direktora konzervatorijumâ, zahvaljujući posebnom doprinosu Ministarstva obrazovanja, univerziteta i istraživanja (Odeljenje za visoko obrazovanje). Svrha inicijative je da pruži profesionalno iskustvo odabranim studentima, da promoviše italijansku muziku i velika simfonijska dela, da Italiju i inostranstvo upozna sa sektorom visokog muzičkog obrazovanja koji je, nakon reforme iz 1999. godine, posebno aktivan u organizaciji koncerata i kulturnih događaja sa više od sedam hiljada manifestacija održanih na celokupnoj nacionalnoj teritoriji u 2014/2015. godini. Ovaj orkestar čini oko devedest članova koji dolaze sa više od četrdeset italijanskih konzervatorijuma i zahvaljujući saradnji sa maestrom Đuzepeom Graciolijem ovo je njegov drugi nastup nakon koncerta održanog u Udinama u okviru važnog međunarodnog festivala MITTELFEST, prošlog jula. Zahvaljujemo se Konzervatorijumu „Đ. Tartini” iz Trsta koji je omogućio realizaciju ova tri koncerta (u Trstu i u Srbiji) kao i akademijama u Beogradu i Novom Sadu za njihovo učešće u projektu i njihovu značajnu saradnju. Organizaciju ove kompleksne inicijative realizovali su konzervatorijumi Kastelfranko Veneto (koji rukovodi ekonomskim delom orkestarskog projekta i delom organizacije) i Trst (operativna organizacija i odnosi sa partnerskim institucijama, Fakultetom muzičke umetnosti u Beogradu i Akademijom umetnosti u Novom Sadu).

Maestro Paolo TronconPredsednik Konferencije Direktora Konzervatorijumâ

Note prijateljstva - Kulturna saradnja i obrazovanje izmedju Italije i Srbije

Page 6: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

- 6 -

CONCERTI

TRIESTESala de Banfield-Tripcovich

Sabato 24 ottobre 2015ore 20.30

BELGRADOKolarac Hall

Lunedì 26 ottobre 2015ore 20.00

NOVI SADSinagoga

Mercoledì 28 ottobre 2015ore 20.00

L e note dell 'amicizia - Cooperazione culturale e di istruzione tra Italia e Serbia

Page 7: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

- 7 -

KONCERTI

TRSTDvorana de Banfield-Tripcovich

Subota 24. oktobar 2015u 20.30 sati

BEOGRADKolarac

Ponedeljak 26. oktobar 2015u 20.00 sati

NOVI SADSinagoga

Sreda 28. oktobar 2015u 20.00 sati

Note prijateljstva - Kulturna saradnja i obrazovanje izmedju Italije i Srbije

Page 8: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

- 8 -

PROGRAMMA

Edward Elgar Concerto in mi minore op. 85(1857 - 1934) per violoncello e orchestra

I. Adagio - ModeratoII. Lento - Allegro moltoIII. AdagioIV. Allegro - Moderato - Allegro, ma non troppo - Poco più lento - Adagio

Nino Rota Suite dal Balletto “La strada” (1966)(1911 - 1979) 1. Nozze in campagna. “È arrivato Zampanò”

2. I tre suonatori e il “Matto” sul filo3. Il Circo (Il numero di Zampanò - I giocolieri - Il violino del “Matto”4. La rabbia di Zampanò5. Zampanò uccide il “Matto” - Gelsomina impazzisce di dolore6. L’ultimo spettacolo sulla neve - “Addio di Gelsomina”7. Intermezzo8. Solitudine e pianto di Zampanò

Ottorino Respighi Pini di Roma(1879 - 1936) Poema sinfonico, P 141

1. I pini di Villa Borghese - Allegretto vivace. Vivace2. I pini presso una catacomba - Lento3. I pini del Gianicolo - Lento4. I pini della via Appia - Tempo di marcia

L e note dell 'amicizia - Cooperazione culturale e di istruzione tra Italia e Serbia

Page 9: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

- 9 -

PROGRAM

Edward Elgar Koncert u e-molu op. 85(1857 - 1934) za violončelo i orkestar

I. Adagio - ModeratoII. Lento - Allegro moltoIII. AdagioIV. Allegro - Moderato - Allegro, ma non troppo - Poco più lento - Adagio

Nino Rota Svita iz baleta „Ulica” (1966)(1911 - 1979) 1. Svadba na selu. „Stigao je Zampano”

2. Tri svirca i „Ludak” na žici3. Cirkus (Zampanova tačka - Žongleri - „Ludakova” violina)4. Zampanov gnev5. Zampano ubija „Lud ka” - Đelzomina ludi od bola6. Poslednji nastup na snegu - „Đelzominin oproštaj”7. Intermeco8. Zampanova samoća i plač

Ottorino Respighi Rimske pinije(1879 - 1936) Simfonijska poema, P 141

1. Pinije vile Borgeze - Allegretto vivace. Vivace2. Pinije kraj jedne katakombe - Lento3. Pinije Janikuluma - Lento4. Pinije ulice Apija - Tempo di marcia

Note prijateljstva - Kulturna saradnja i obrazovanje izmedju Italije i Srbije

Page 10: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

- 10 -

NOTE DI SALA

Il Concerto per violoncello in mi minore op. 85 fu scritto da Edward Elgar nel 1919 e, a dispetto di una prima esecuzione dagli esiti disastrosi, pare dovuti ad un numero insuffi-ciente di prove, oggi è una delle opere indispensabili nel repertorio di qualsiasi solista di violoncello, ed è molto spesso inserito nelle stagioni sinfoniche delle principali orchestre internazionali. La definiva consacrazione di questo brano è dovuta ad una memorabile registrazione del 1965, tuttora facilmente reperibile, con Jacqueline du Pré come solista e Sir John Barbirolli direttore della London Simphony Orchestra. Le prime idee per un concerto per violoncello vennero al compositore durante un suo lungo soggiorno in un cottage del Sussex e furono condizionate dalle forti e angosciose suggestioni derivanti dai suoni della guerra che, attraversando la Manica, arrivavano dal fronte francese alle orecchie di Elgar. Un inizio drammatico dunque, tanto che più di un critico ha voluto leg-gere in questa partitura il dolore per la perdita di tante vite umane e la consapevolezza che la Prima guerra mondiale avrebbe portato alla distruzione materiale ma anche ideale del mondo precedente, di una civiltà costruita in secoli e millenni. E queste suggestio-ni sembrano trovare conferma sin dagli esordi del concerto, caratterizzato dall'insolito incipit con un solo accordo e una sorta di recitativo del violoncello solo. Tutto il primo tempo, nell'evolversi dei due struggenti temi enunciati in alternanza dal solista e dalle sezioni dell'orchestra, porta alle atmosfere tardo romantiche, tipiche dell'estetica di Elgar. Il secondo tempo inizia con una virtuosistica e allegra sezione di note ribattute affidata al violoncello che, ancora una volta, si evolve e si alterna con l'orchestra con soluzioni tipiche del tardo romanticismo tedesco. Il terzo tempo, lento, offre tutt'altra atmosfera e lo stesso solista abbandona lo spericolato virtuosismo per una melanconica e dram-matica melodia che è più volte enunciata, sorretta da altrettanti incisivi interventi di ac-compagnamento dell'orchestra. Senza cesure, inizia il quarto ed ultimo tempo di questo concerto caratterizzato da molti inserti cadenzali che sfociano in un tema eseguito in alternanza fra solista e orchestra. La parte solistica è incredibilmente difficile e, pur tenen-dosi nel solco della tradizione ottocentesca, offre sonorità inconsuete ed originali. Questa parte finale, dopo una meditativa inserzione lenta dove ricompaiono il tema iniziale del primo tempo e quello del terzo, termina, in maniera quasi liberatoria, con la veloce e lapidaria riproposizione dell'incipit.

La Suite da “La strada” di Nino Rota è tratta dal balletto commissionato dal Teatro alla Scala nel 1966. Divisa in otto episodi, la suite racconta le vicende tragiche e fiabesche che Federico Fellini aveva portato sullo schermo nel 1954 con l'omonimo film, guadagnando, fra l'altro, il suo primo premio Oscar nel 1957. “La strada” narra le vicende di Gelsomina, ragazza fragile e ingenua che, nella disperazione e nella miseria dell'Italia post bellica, di-venta compagna di viaggio e di lavoro del rude Zampanò e si accoda al sedicente artista circense al fine di imparare un mestiere. La giovialità e l'innocenza di Gelsomina non pla-cano il terribile carattere di Zampanò e la ragazza viene trattata dall'uomo alla stregua di

L e note dell 'amicizia - Cooperazione culturale e di istruzione tra Italia e Serbia

Page 11: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

- 11 -

O DELIMA

Koncert za violončelo u e-molu op. 85 Edvard Elgar je napisao 1919. godine i uprkos premijernom izvođenju koje je imalo katastrofalan ishod, izgleda usled nedovoljnog broja proba, danas predstavlja jedno od nezaobilaznih dela na repertoaru svakog soliste violončeliste kao i u simfonijskoj sezoni najvećih orkestara. Definitivno priznanje ova kompozicija duguje nezaboravnom snimku iz 1965. godine, koji se i danas lako može pronaći, sa Žaklinom Di Pre (Jaqueline Du Pre) kao solistkinjom i serom Džonom Barbirolijem (Sir John Barbirolli), dirigentom Londonskog simfonijskog orkestra. Prve ideje za koncert za violončelo kompozitoru su došle tokom njegovog dugog boravka u jednoj kolibi u Saseksu, pod uticajem snažnih i anksioznih nagoveštaja zvukova rata koji su prelazeći Lamanš stizali sa francuskog fronta do Elgarovih ušiju. Dakle, dramatičan početak gde su kritičari u ovoj partituri želeli da pročitaju bol zbog gubitka tolikih ljudskih života i svest o tome da će Prvi svetski rat doneti materijalno uništenje, ali i uništenje ideala prethodnog sveta, jedne civilizacije koja se stolećima i milenijumima gradila. Ovi nagoveštaji su, čini se, potvrđeni od samog početaka koncerta koji karakteriše neobični incipit sa solo akordom i nekom vrstom rečitativa violončela. Razvijajući dve dirljivo bolne teme koje naizmenično najavljuju solista i deonice orkestra, čitav prvi stav vodi nas ka kasnoromantičnoj atmosferi koja je tipična za Elgarovu estetiku. Drugi stav počinje virtuoznom i 'radosnom' deonicom naglašenih nota na violončelu koja se još jedanput razvija i alternira sa orkestrom uz tipična rešenja kasnog nemačkog romantizma. Treći stav, spor, stvara sasvim drugačiju atmosferu i sâm solista napušta smelu virtuoznost zarad melanholične i 'dramatične' melodije, koja je više puta najavljivana i koju podržavaju jednako oštre 'prateće' intervencije orkestra. Četvrti i poslednji stav ovog koncerta počinje bez cezure, a karakterišu ga brojni kadencirajući odseci koji se ulivaju u jednu temu koju naizmenično izvode solista i orkestar. Solistički deo je neverovatno 'težak' i mada se drži tradicije devetnaestog veka pruža neobične i originalne zvučnosti. Ovaj završni deo, nakon spore, meditativne epizode u kojoj se ponovo javljaju početna tema iz prvog stava i tema iz trećeg stava, završava se na gotovo oslobađajući način brzim i lapidarnim ponavljanjem incipit-a stava.

Svita iz baleta „Ulica” Nina Rote svita iz baleta koji je milanska Skala naručila 1966. godine. Podeljena u osam epizoda, svita govori o tragičnim i bajkovitim zgodama i nezgodama koje je Federiko Felini preneo na veliko platno 1954. u istoimenom filmu koji mu je, između ostalog, doneo i prvog Oskara 1957. godine. „Ulica“ govori o životu Đelzomine, nežne i naivne devojke koja u očaju i bedi posleratne Italije postaje životna i poslovna saputnica snagatora i samoprozvanog cirkuskog umetnika Zampana da bi naučila neki zanat. Đelzominina veselost i čednost ne uspevaju da ublaže užasan Zampanov karakter i on se prema njoj ophodi kao prema robinji. Čini se da njena sudbina kreće drugim putem kad upozna mladog akrobatu „Ludaka” koji joj pokazuje drugačiju i optimističniju viziju sveta i ubeđuje je da se vrati Zampanu i pokuša da smekša njegovo grubo i nasilno ponašanje. Nekoliko dana kasnije Zampano slučajno ubija „Ludaka” u tuči i rešava se tela bacajući ga s mosta. Đelzomina je duboko uznemirena tim događajem i počinje da pokazuje znake nemira i duševne neuravnoteženosti

Note prijateljstva - Kulturna saradnja i obrazovanje izmedju Italije i Srbije

Page 12: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

- 12 -

una schiava. La sua sorte sembra cambiare quando incontra un giovane acrobata, il "Mat-to", che le mostra una diversa e più ottimistica visione del mondo e la esorta a tornare da Zampanò per tentare di addolcirne il fare brusco e violento. Qualche giorno dopo, Zampanò uccide accidentalmente il “Matto” durante una colluttazione e si sbarazza del corpo gettandolo sotto un ponte. Gelsomina è profondamente turbata dall'accaduto ed inizia a manifestare segni di inquietudine e squilibrio mentale tanto che Zampanò, dopo essersi preso cura della ragazza per un breve periodo, decide di abbandonarla lungo una strada deserta e di continuare da solo la sua vita disperata ed errabonda. Passa il tem-po e l'uomo viene casualmente a conoscenza della morte di Gelsomina; il film termina con Zampanò solo e addolorato che piange tutta la sua disperazione in riva al mare. La colonna sonora de “La strada”, come in tutti i film di Fellini fino al 1979, fu scritta da Nino Rota e davvero non si potrebbe immaginare la visione del film senza abbinarla im-mediatamente alla famosissima melodia eseguita dalla tromba, uno dei momenti sonori più famosi della storia del cinema. Fellini definiva Nino Rota “l'amico magico”, l'unico che potesse assecondare in musica le sue fantasie, i suoi sogni, il suo immaginario. Il rapporto fra i due artisti sarà strettissimo e la collaborazione durerà per tutti i film di Fellini fino alla morte di Nino Rota, avvenuta nel 1979. La fama di Nino Rota è legata soprattutto alle sue colonne sonore per film, ne scrisse più di centocinquanta. Alle opere del catalogo felliniano se ne aggiungono altre di registi famosi: fra queste ricordiamo “Rocco e i suoi fratelli”, “Il Gattopardo” di Luchino Visconti e “Il Padrino” di Francis Ford Coppola, con cui Nino Rota vinse l'Oscar nel 1975.Nino Rota è stato però anche uno straordinario compositore di musica sinfonica, da came-ra e d'opera. Questa sua attività, a lungo sottovalutata ed in qualche modo oscurata dalla fama delle sue musiche da film, sta man mano acquisendo rilievo, rivalutazione e maggior attenzione nelle programmazioni delle stagioni musicali e liriche a livello internazionale.È doveroso inoltre ricordare Nino Rota come straordinario docente e direttore del Conservatorio “Niccolò Piccinni” di Bari. A lui è dedicato il Conservatorio di Monopoli (BA), nato su sua iniziativa come sezione staccata di quello barese ed oggi sede autono-ma. A lui è pure dedicato l'Auditorium del Conservatorio di Bari.

I pini di Roma è un assieme di quattro sezioni sinfoniche scritte da Ottorino Respighi nel 1924 che risponde pienamente alla definizione di 'musica a programma'. Proprio per questo vale la pena ricordare le parole che lo stesso compositore ha voluto apporre a descrizione dei quattro brani:

I pini di Villa Borghese“Giuocano i bimbi nella pineta di Villa Borghese: ballano a giro tondo, fingono marce soldatesche e battaglie, s’inebriano di strilli come rondini a sera, e sciamano via”.

Pini presso una catacomba"Improvvisamente la scena si tramuta ed ecco l’ombra dei pini che coronano l’ingresso di una catacomba: sale dal profondo una salmodia accorata, si diffonde solenne come un inno e dilegua misteriosa”.

L e note dell 'amicizia - Cooperazione culturale e di istruzione tra Italia e Serbia

Page 13: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

- 13 -

da Zampano, koji je nakratko negovao devojku, odlučuje da je ostavi na pustoj ulici i da sâm nastavi svoj beznadežni život lutalice. Prolazi vreme i on slučajno saznaje za Đelzomininu smrt: film se završava sa Zampanom koji sâm, bolan i očajan plače na obali mora. Muziku za film „Ulica“, kao i za sve Felinijeve filmove do 1979. godine, napisao je Nino Rota i uistinu, nemoguće je misliti o filmu, a ne pomisliti istog trena na čuvenu melodiju na trubi, jedan od najčuvenijih „zvučnih trenutaka” u istoriji filma. Felini je Nina Rotu opisivao kao „čarobnog prijatelja”, jedinog koji bi mogao “muzikom” da prati njegove fantazije, njegove snove, njegovu maštu. Odnos dvojice umetnika bio je veoma blizak i njihova saradnja će trajati kroz sve Felinijeve filmove do smrti Nina Rote 1979. godine. Slava Nina Rote vezana je pre svega za njegovu filmsku muziku, a napisao je muziku za preko sto pedeset filmova. Pored muzike za Felinijeva dela, pisao je i za filmove drugih čuvenih režisera, između ostalih za filmove „Roko i njegova braća“ i „Gepard“ Lukina Viskontija, „Kum“ Fransisa Forda Kopole sa kojim je Nino Rota osvojio Oskara 1975. Međutim, Nino Rota je takođe izvanredan kompozitor simfonijske, kamerne i operske muzike. Ova njegova delatnost, koja je dugo vremena bila potcenjena i na neki način u senci slave njegove filmske muzike, polako počinje da dobija na značaju s obzirom da sve češeće osvaja prostor i pažnju repertoara muzičkih i operskih sezona. S obrzirom na kontekst i aktere ove večeri, želimo da se setimo Nina Rote kao izvrsnog profesora i direktora Konzervatorijuma u Bariju. Njegovo ime nosi Konzervatorijum u Monopoliju, koji je i nastao na njegovu inicijativu kao odvojeno odeljenje Konzervatorijuma u Bariju, a koji je danas samostalan. Njemu je posvećen i auditorijum Konzervatorijuma „Nikolo Pičini” u Bariju.

Rimske pinije su simfonijska poema u četiri stava koju je napisao Otorino Respigi 1924. godine i koja u potpunosti odgovara definiciji 'programske muzike'. Upravo zbog toga treba odmah preneti ono što je sâm kompozitor želeo da istakne u opisu ove četiri kompozicije:

Pinije vile Borgeze „Deca se igraju u boriku vile Borgeze: igraju kolo, oponašaju vojničke marševe i bitke, opijaju se kricima poput lasta u predvečerje i jezde dalje“.

Pinije kraj jedne katakombe„Odjednom se scena menja i pojavljuje se senka borova koji natkriljuju ulaz u jednu katakombu: iz dubina se penje žalosna psalmodija, širi se svečano poput himne i nestaje kao misterija“.

Pinije Janikuluma„Vazduhom proleti drhtaj: u miru punog meseca naziru se borovi Janikuluma. Peva slavuj.“

Pinije ulice Apija„Maglovita zora u ulici Apija. Nad tragičnim poljem bdiju usamljeni borovi. Nerazgovetan, neprekidan, ritam jednog nebrojenog koraka. U mašti pesnika pojavljuje se vizija antičkih slavâ: čuju se bučine i rimska vojska u bljesku izlazećeg sunca kreće se ka Svetoj ulici da bi se trijumf uspeo na Kapitol“.

Note prijateljstva - Kulturna saradnja i obrazovanje izmedju Italije i Srbije

Page 14: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

- 14 -

I pini del Gianicolo“Trascorre nell’aria un fremito: nel plenilunio sereno si profilano i pini del Gianicolo. Un usignolo canta”.

I pini della via Appia“Alba nebbiosa sulla via Appia. La campagna tragica è vigilata da pini solitari. Indistinto, incessante, il ritmo di un passo innumerevole. Alla fantasia del poeta appare una visione di antiche glorie: squillano le buccine ed un esercito consolare irrompe, nel fulgore del nuovo sole, verso la via Sacra, per ascendere al trionfo del Campidoglio”.

Tutta l'opera sinfonica di Ottorino Respighi, e I pini di Roma in particolare, rappresentano l'evidenza più alta e pregnante del definitivo affrancarsi della cultura musicale italiana dall'esclusività del melodramma che aveva caratterizzato l'intero correre dell'Ottocento. È la formazione di Respighi a determinare e rafforzare in qualche modo questi esiti: al li-ceo Musicale di Bologna egli è allievo di Martucci, il principale artefice della rinascita della musica strumentale in Italia; a San Pietroburgo frequenta Rimsky-Korsakov, godendo del suo straordinario magistero soprattutto per quel che riguarda la scrittura sinfonica; agli esordi del Novecento prende alcune lezioni a Berlino da Max Bruch. A ciò si aggiunga il coinvolgimento di Respighi nel recupero del grande repertorio strumentale italiano del tardo Rinascimento e Barocco che vedrà i suoi esordi a cavallo dei secoli XIX e XX e continuerà nei decenni successivi.Questo percorso formativo, davvero insolito per un compositore italiano, mostra tutte le sue risultanze migliori proprio ne I Pini di Roma e nelle precedenti Fontane di Roma, scritte nel 1914. La lezione del poema sinfonico d'oltralpe è pienamente assimilata da Respighi, così come la tradizione e la sapienza d'orchestrazione propria della scuola musicale russa. A questi elementi si aggiunge l'attenzione alle istanze più nuove del melodramma italiano (anche nei Pini di Roma, proprio nella prima parte, è facile riscontrare atmosfere pucciniane), un atteggiamento di finta e infantile ingenuità (si veda, ancora nella prima parte, la citazione della celeberrima filastrocca Madama Dorè) e la già enunciata curiosità per il repertorio antico che appare evidente, ad esempio, nella scura melodia e nelle atmosfere di Pini presso una catacomba. Come curiosità, è da segnalare l'inserimento ne I pini del Gianicolo della registrazione del canto dell'usignolo (cosa ancor più insolita se si considera che la composizione fu scritta nel 1924...) e la richiesta in organico di ben sei flicorni addizionali per ricreare il suono delle buccine che accompagnavano la marcia delle legioni romane nell'incalzante e imponente finale de I pini della via Appia e di tutto questo polittico sinfonico.Ottorino Respighi è stato docente di Composizione e Direttore del Conservatorio “San-ta Cecilia” di Roma; a lui è dedicato il Conservatorio di Latina.

L e note dell 'amicizia - Cooperazione culturale e di istruzione tra Italia e Serbia

Page 15: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

- 15 -

Celokupno simfonijsko delo Otorina Respigija, a posebno Rimske pinije, predstavlja najveći i najjači dokaz definitivnog oslobođenja italijanske muzičke kulture od ekskluzivnosti melodrame koja je karakterisala čitav XIX vek. Respigijevo obrazovanje je na neki način presudno uticalo i podstaklo ovakav ishod: u muzičkoj gimnaziji u Bolonji, on je učenik kod Martučija, glavnog tvorca preporoda instrumentalne muzike u Italiji; u Sankt Peterburgu studira kod Rimski-Korsakova uživajući u njegovim izvanrednim predavanjima pogotovo o simfonijskom komponovanju; početkom XX veka uzima časove kod Maksa Bruha u Berlinu. Dodajmo tome Respigijevo delovanje na obnovi velikog italijanskog instrumentalnog repertoara kasne renesanse i baroka koja će svoje početke doživeti na prelasku iz XIX u XX vek te se nastaviti u narednim decenijama. Ovakav obrazovni put, odista neobičan za jednog italijanskog kompozitora, iskazuje svoja najveća dostignuća upravo u Rimskim pinijama i u prethodnim Rimskim fontanama, napisanim 1914. godine. Respigi je u potpunosti asimilirao prekoalpsko učenje o simfonijskoj poemi, kao i tradiciju i umeće orkestracije svojstveno ruskoj muzičkoj školi. Ovim elementima se pridodaje posvećivanje pažnje novijim instancama nego što je italijanska melodrama (i u Rimskim pinijama, upravo u prvom delu, lako je prepoznati pučinijevske atmosfere), stav lažne i dečije čednosti (videti, takođe u prvom delu, citat čuvene dečije pesmice Madama Dorè) kao i već spomenuta radoznalost ka antičkom repertoaru koja je očigledna, na primer, u mračnoj melodiji i atmosferi Pinija kraj jedne katakombe. Spomenimo kao kuriozitet i ubacivanje snimka pesme slavuja u Pinije Janikuluma (tim neobičnije ako znamo da je kompozicija napisana 1924. godine) kao i zahtev da se dodaju čak šest saks-horni da bi se reprodukovao zvuk bučina koje su pratile marš rimskih legija u frenetičnom i impozantnom finalu Pinija u ulici Apija kao i čitavog ovog simfonijskog poliptiha.Otorino Respigi je bio profesor kompozicije i Direktor Konzervatorijuma Sveta Cecilija u Rimu, dok Konzervatorijum u Latini nosi njegovo ime.

Note prijateljstva - Kulturna saradnja i obrazovanje izmedju Italije i Srbije

Page 16: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

L’ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICADEGLI STUDENTI DEI CONSERVATORI DI MUSICA ITALIANI

È un progetto coordinato dalla Conferenza dei Direttori dei Conservatori di Musica e sostenuto economicamente dal Ministero dell’Istruzione, dell’Università e della Ri-cerca (Dipartimento per la formazione superiore e per la ricerca).L’obiettivo del progetto è artistico, formativo e promozionale. In questi anni, la missio-ne dell’orchestra è stata quella di creare occasioni altamente professionalizzanti per i migliori studenti dei Conservatori italiani, attraverso programmi musicali impegnativi diretti da maestri di chiara fama a livello internazionale.Con la sua attività l’orchestra fa conoscere e promuove il sistema dell’alta formazione musicale presentando esecuzioni di qualità tratte dai repertori storici e contempora-nei di musica italiana.

- 16 -

L e note dell 'amicizia - Cooperazione culturale e di istruzione tra Italia e Serbia

Page 17: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

NACIONALNI SIMFONIJSKI ORKESTARSTUDENATA ITALIJANSKIH KONZERVATORIJUMA

Reč je o projektu kojim koordinira Konferencija direktora italijanskih konzervatorijuma i koji ima finansijsku podršku Ministarstva obrazovanja, univerziteta i istraživanja (Odeljenje za visoko obrazovanje i istraživanje). Cilj projekta je umetnički, obrazovni i promotivni. Proteklih godina, misija Orkestra je bila da najboljim studentima italijanskih konzervatorijuma pruži priliku za visoko profesionalne nastupe kroz zahtevne muzičke programe u saradnji sa čuvenim međunarodnim dirigentima. Kroz svoje aktivnosti Orkestar predstavlja i promoviše sistem muzičkog visokog obrazovanja putem kvalitetnih izvođenja starog i savremenog repertoara italijanske muzike.

- 17 -

Note prijateljstva - Kulturna saradnja i obrazovanje izmedju Italije i Srbije

Page 18: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

Giuseppe Grazioli, direttore

Si è diplomato in Pianoforte con Paolo Bordoni, in Composizione con Niccolò Castiglioni ed ha studiato Direzione d’orchestra con Gianluigi Gelmetti, Leopold Hager, Franco Ferrara, Peter Maag e Leonard Bernstein. Ha diretto le principali orchestre italiane fra le quali: l’Accademia di Santa Cecilia di Roma, l’ Orchestra RAI di Roma e Napoli, l’Orchestra del Teatro Comunale di Bologna, l’Orchestra del Teatro dell’Opera di Roma, l’Orchestra del Teatro Comunale di Trieste, l’Orchestra

dell’Ente Arena di Verona, l’Orchestra Haydn di Bolzano. Dal 1995, anno in cui ha debuttato a Saint-Etienne, svolge un’intensa attività artistica in Francia dove ha diretto più di 50 produzioni operistiche a Metz, Rennes, Avignone, Lille, Lione, Tours, Bordeaux, Marsiglia, Nantes, Angers e Parigi. Nel giugno 2002 ha diretto, al Teatro Châtelet di Parigi, il concerto finale del concorso di canto Operalia, in seguito al quale Placido Domingo lo ha invitato a dirigere Lucia di Lammermoor e Les Pêcheurs de perles all’Opera di Washington. Nel maggio 2003 ha diretto per il Teatro alla Scala la prima mondiale dell’opera Vita di Marco Tutino. Negli ultimi anni è stato presente nel cartellone del Teatro Regio di Torino (Orfeo agli Inferi, La Tempesta e Le nozze di Figaro), del Carlo Felice di Genova (Candide), del Teatro Comunale di Bologna (The Beggar’s Opera), del Teatro di San Carlo di Bologna (Mysterium di Nino Rota), del Teatro Massimo di Palermo (Orphée et Eurydice), dell’Opéra de Nantes et Angers (Il cappello di paglia di Firenze), dell’Opéra National de Montpellier (La Traviata), dell’Università di Yale (A Midsummer Night’s Dream), dell’Opéra de Quebec (Lucia di Lammermoor, Falstaff, La Damnation de Faust e Tosca), dell’Opéra de Saint-Etienne(tre Cantate inedite di Massenet), del Grand Théâtre de Luxembourg (Il Turco in Italia). Nel 2010 ha inaugurato il Festival della Valle d’Itria con l’opera Napoli Milionaria di Nino Rota, pubblicata in prima registrazione mondiale su DVD. Fra gli impegni futuri: L’Italiana in Algeri a Montreal e a Saint-Etienne, una nuova produzione de L’opera da tre soldi al Piccolo Teatro di Milano, Concerto di Belcanto per il Festival della Valle d’Itria e numerosi concerti sinfonici con l’Orchestra del Teatro Petruzzelli di Bari, il Teatro Bellini di Catania, l’Orchestre symphonique et lyrique de Nancy, l’Orchestra Sinfonica dei Conservatori italiani e l’Orchestra Sinfonica Giuseppe Verdi di Milano. Dopo una serie di 3 CD dedicati a rarità del '900 (De Falla, Auric, Martinu°, Casella, Malipiero, Rieti, Bartók) ha inciso per l’etichetta CPO la prima registrazione mondiale di Quadri di Segantini di Zandonai e diverse composizioni di Rota; l’opera La visita meravigliosa, un CD dedicato alla musica per orchestra (Choc du Monde de la Musique) e infine alcuni lavori per il teatro (Lo scoiattolo in gamba, Cristallo di rocca). Nell’estate 2011 ha iniziato a registrare per la DECCA l’integrale delle opere sinfoniche di Rota con l’Orchestra Sinfonica Giuseppe Verdi. Dopo i primi tre volumi, sono in preparazione altri tre, con diverse prime registrazioni mondiali.

- 18 -

L e note dell 'amicizia - Cooperazione culturale e di istruzione tra Italia e Serbia

Page 19: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

Đuzepe Gracioli, dirigent

Diplomirao je klavir kod Paola Bordonija (Paolo Bordoni), kompoziciju kod Nikole Kastiljonija (Niccolò Castiglioni) i studirao dirigovanje kod Đanluiđija Đelmetija (Gianluigi Gelmetti), Leopolda Hagera (Leopold Hager), Franka Ferare (Franco Ferrara), Petera Maga (Peter Maag) i Leonarda Bernstajna (Leonard Bernstein). Dirigovao je najznačajnim italijanskim orkestrima kao što su: orkestar Akademije Sveta Cecilija u Rimu, rimski i napuljski orkestar RAI, orkestar Gradskog pozorišta u Bolonji, orkestar Rimske opere, orkestar Gradskog pozorišta u Trstu, orkestar Ustanove Arena u Veroni, orkestar „Hajdn” u Bolcanu. Od 1995. godine u kojoj je debitovao u Sent Etjenu, veoma je aktivan u Francuskoj gde je dirigovao više od 50 operskih produkcija u Mecu, Renu, Avinjonu, Lilu, Lionu, Turu, Bordou, Marselju, Nantu, Anžeu i Parizu. U junu 2002. u pariskom pozorištu Šatle dirigovao je završnim koncertom operskog takmičenja „Operalia” nakon kog ga je Plasido Domingo pozvao da bude dirigent u operama „Lučija od Lamermura“ i „Lovci na bisere” u Operi u Vašingtonu. U maju 2003. u pozorištu Skala dirigovao je svetsku premijeru opere „Vita” Marka Tutina (Marco Tutino). Poslednjih godina prisutan je na repertoarima pozorišta Ređo u Torinu (Orfej u podzemlju, Bura i Figarova ženidba), pozorišta Karlo Feliče u Đenovi (Kandid), Gradskog pozorišta u Bolonji (Prosjačka opera), pozorišta San Karlo („Mysterium” Nina Rote), pozorišta Masimo u Palermu (Orfej i Euridika), Opere u Nantu i Anžeu (Florentinski šešir), Nacionalne opere u Monpeljeu (Travijata), Univerziteta Jejl (San letnje noći), Kvebeške opere (Lučija od Lamermura, Falstaf, Faustovo prokletstvo i Toska), Opere u Sent Etjenu (Maseneove tri neizvođene kantate), Velikog pozorišta u Luksemburgu (Turčin u Italiji). Godine 2010. otvorio je Festival dela Vale d’Itria operom „Napoli Milionaria” Nina Rote, koja je premijerno objavljena na DVD-ju. Među budućim angažmanima očekuju ga: „Italijanka u Alžiru“ u Montrealu i Sent Etjenu, nova produkcija „Opere za tri groša“ u Malom pozorištu u Milanu, Koncert belkanta na Festivalu dela Vale d’Itria kao i brojni simfonijski koncerti sa orkestrom pozorišta Petruceli iz Barija, pozorištem Belini iz Katanije, Simfonijskim i operskim orkestrom iz Nansija, Simfonijskim orkestrom italijanskih konzervatorijuma i Simfonijskim orkestrom „Đuzepe Verdi” iz Milana. Nakon serije od 3 CD-a posvećena raritetima dvadesetog veka (De Falja, Orik, Martinu°, Kazela, Malipijero, Rieti, Bartók), snimio je za muzičku izdavačku kuću CPO premijerni snimak „Quadri di Segantini” Rikarda Zandonaia i različitih kompozicija Nina Rote: opera „La visita meravigliosa”, jedan CD posvećen orkestarskoj muzici (Choc du Monde de la Musique) i nekoliko dela za pozorište (Lo scoiattolo in gamba, Cristallo di rocca). U leto 2011. počeo je sa snimanjem celokupnih simfonijskih dela Nina Rote sa Simfonijskim orkestrom „Đuzepe Verdi” za izdavača DECCA. Posle prva tri diska koja je međunarodna kritika dočekala s oduševljenjem, u pripremi su još tri diska na kojima će se naći premijerni snimci.

- 19 -

Note prijateljstva - Kulturna saradnja i obrazovanje izmedju Italije i Srbije

Page 20: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

Irena Josifoska, violoncello

È nata nel 1996 in una famiglia di musicisti. Ha cominciato a suonare il violoncello all’età di cinque anni nella classe di sua madre Judit Niderholcer Josifoski, nella Scuola di musica „Isi-dor Bajić“ a Novi Sad. Attualmente studia all’Accademia delle arti di Novi Sad con Marko Miletić. Ha vinto circa 45 premi e riconoscimenti in diversi concorsi quali: “Dotzauer“ in Ger-mania, “Herann“ nella Repubblica Ceca, Concorso Interna-zionale di Liezen (Austria), „Petar Konjović“ a Belgrado, Be-ogradski podijum mladih talenata (Podio belgradese di giovani talenti), ecc. Ha vinto il Primo premio assoluto ed il Premio

Speciale della Giuria al Concorso nazionale delle Scuole musicali e coreutiche di Serbia. Nel 2015 è stata finalista al grande Concorso Internazionale “Jeunesses musicales“ e, come con-corrente più giovane, ha vinto il premio del pubblico ed altri premi speciali. Ha ricevuto diversi importanti riconoscimenti quali: “Svetosavska nagrada“ (premio di San Sava), “Pokrajinska na-grada“ (premio della Provincia), “Zlatno zvonce“ (premio “Campanello d’oro“), premio “Stanojlo Rajičić” per il migliore concerto della stagione 2009/2010 tenuto presso la Galleria SANU a Belgrado, premio Art-link Société Générale per il Giovane musicista di maggiore prospettiva nel 2013, premio al Concorso 2014 del club “SUPERSTE“ della banca Erste nel campo dell’ar-te. È stata premiata più volte per i risultati raggiunti dal „Fond za mlade talente“ (Fondo per i giovani talenti) della Repubblica di Serbia, di cui è attualmente borsista. Fino ad oggi ha tenuto più di 500 concerti in Inghilterra, Italia, Spagna, Repubblica Ceca, Germania, Romania, Croazia, Bosnia ed Erzegovina, Slovenia, Ungheria, ecc., esibendosi in recitals e come solista con orche-stra, accompagnata da importanti formazioni orchestrali quali Vojvođanski simfonijski orkestar (Orchestra sinfonica di Vojvodina), Orchestra “Dušan Skovran“, CEI Youth Orchestra, Orchestra da camera di Novi Sad, Orchestra filarmonica di Subotica, Orchestra filarmonica di Banja Luka, Norfolk County Youth Orchestra (West road Concert hall a Cambridge, Inghilterra), Orche-stra da camera di Zrenjanin, Orchestra Sinfonica della Radio Televisione Serba. Ha partecipato a diversi festivals e progetti quali ISA-International Summer Academy (Austria), Moritzburg Festival Academy (dove, insieme al suo quartetto, ha vinto il Primo premio del pubblico al Concerto finale), Čelo fest (Cello fest), Prvi balkanski festival muzike a Tivat (Il Primo festival di musica dei Balcani), Ljubljana Festival, Forum di musica a Trenti (Slovenia), tenuto da profes-sori universitari e membri dell’Orchestra Filarmonica di Vienna, Orchestra „Triorca“, A-FEST, Chopiniade, EPTA, ecc. Nel mese di aprile 2014, la casa discografica svedese A-records ha pub-blicato il suo primo CD, mentre in settembre dello stesso anno il suo CD è stato pubblicato anche da Art-link. Ha partecipato a master classes tenuti da qualificati docenti di violoncello e pedagogisti di livello internazionale quali: W. E. Schmidt (Germania), C. Bohorquez (Germania), M. Coppey (Francia), M. Hayashi (Giappone), I. Varga (Ungheria), K. Janković, S. Popov (Inghilter-ra), A. Knjazev (Russia), D. Starkwether (Stati Uniti), M. Kosower (Stati Uniti), D.Müller Schott (Germania), L. Mező (Ungheria), L. Gorohov (Germania), V. Warner (Stati Uniti), D. Ðorđević (Serbia), R. Nagy (Austria), J. Vogler (Stati Uniti), A. Kiseliov (Bulgaria), S. Magen (Israele) ed altri. Ha collaborato con importanti artisti quali: I. Gitlis (Israele), A. Lieberknecht, D. Jensen M.-L. Neunecker, J. Meissl (Germania) ecc. I compositori T. Hartig, D. Despić, S. Saša Kovačević e A. Vujić le hanno dedicato alcune delle loro composizioni.

- 20 -

L e note dell 'amicizia - Cooperazione culturale e di istruzione tra Italia e Serbia

Page 21: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

Irena Josifoska, violončelo

Rođena je 1996. godine u porodici muzičara. Violončelo je počela da svira sa pet godina u klasi svoje majke prof. Judit Niderholcer Josifoski, u Muzičkoj školi „Isidor Bajić“ u Novom Sadu, a trenutno je student Akademije umetnosti u Novom Sadu, u klasi Marka Miletića, docenta. Osvojila je oko 45 najviših nagrada i priznanja na raznim takmičenjima, kao što su međunarodna takmičenja „Dotzauer“ u Nemačkoj, „Herann“ u Češkoj republici, međunarodno takmičenje u Liezenu, Austrija, „Petar Konjović“, Beogradski podijum mladih talenata, itd. Četiri puta je bila laureat i dobitnica Specijalne nagrade međunarodnog žirija na Republičkom takmičenju muzičkih i baletskih škola Srbije. Na velikom konkursu „Jeunesses musicales“ 2015. godine, kao najmlađi učesnik, bila je finalista, dobitnik nagrade publike i više specijalnih nagrada. Dobitnica je više priznanja, kao sto su „Svetosavska nagrada“, „Pokrajinska nagrada“, „Zlatno zvonce“, nagrada “Stanojlo Rajičić” za najuspešniji koncert u sezoni 2009/2010. održan u Galeriji SANU u Beogradu, Art-link Société Générale nagrada za Najperspektivnijeg mladog muzičkog umetnika u 2013. godini, pobednica je konkursa kluba “SUPERSTE” Erste banke u oblasti umetnosti 2014. godine. Za postignute rezultate više puta je nagrađivana od strane „Fonda za mlade talente“ Republike Srbije čiji je trenutno stipendista. Imala je do sada oko 500 javnih nastupa (u Engleskoj, Italiji, Španiji, Češkoj republici, Nemačkoj, Austriji, Rumuniji, Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Mađarskoj, itd.) od kojih su oko 30 resitali i oko 35 solo nastupi uz pratnju eminentnih orkestara kao što su: Vojvođanski simfonijski orkestar, Orkestar “Dušan Skovran“, Evropski omladinski CEI orkestar, Novosadski kamerni orkestar, Subotička filharmonija, Banjalučka filharmonija, Norfolk County Youth Orchestra (West road concert hall, Cambridge, Engleska), Zrenjaninski kamerni orkestar, Simfonijski orkestar RTS-a. Učestvovala je na raznim festivalima i u više projekata kao što su: ISA-International Summer Academy (Austrija), Moritzburg Festival Academy (gde je sa svojim kvartetom osvojila prvu nagradu publike na završnom koncertu), Burgos music festival, Španija (prva nagrada na takmičenju festivala, u konkurenciji svih instrumenata), Čelo fest, Prvi balkanski festival muzike u Tivtu, Ljubljana Festival, Muzički forum u Trenti, Slovenija, koji drže profesori sa bečkih univerziteta i članovi orkestra Bečke filharmonije, Orkestar „Triorca“, A-fest, Šopenijada, EPTA, itd. U aprilu 2014. švedska muzička kuća A-records izdala je njen prvi CD, a u septembru iste godine njen CD su izdali Art-link i Société Générale banka. Pohađala je majstorske kurseve kod poznatih violončelista i pedagoga: Wolfgang Emanuel Schmidt (NEM), Claudio Bohorquez (NEM), Marc Coppey (FRA), Mineo Hayashi (JAP), Ištvan Varga (MAĐ), Ksenija Janković (NEM), Stefan Popov (VB), Aleksandar Knjazev (RUS), David Starkwether (SAD), Mark Kosower (SAD), Daniel Müller Schott (NEM), Laszlo Mező (MAĐ), Leonid Gorohov (NEM), Vendi Warner (SAD), Dragan Đorđević (SRB), Robert Nagy (AUS), Jan Vogler (SAD), Aleksei Kiseliov (BLR), Shmuel Magen (Izrael) i drugi. Sarađivala je i sa eminentnim umetnicima kao što su: Ivry Gitlis (Izrael), Andrea Lieberknecht (NEM), Dag Jensen (NEM), Marie-Luise Neunecker (NEM), Johannes Meissl (NEM) i drugi. Svoje kompozicije su joj posvetili kompozitori Tibor Hartig, Dejan Despić, Svetozar Saša Kovačević i Aleksandar Vujić.

- 21 -

Note prijateljstva - Kulturna saradnja i obrazovanje izmedju Italije i Srbije

Page 22: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

- 22 -

Violini I / I ViolineArena Joseph - Conservatorio di MessinaAristippo Irene - Conservatorio di Vibo ValentiaBoschi Gabriele - Conservatorio di GenovaGaletta Maria - Conservatorio di MateraLumetta Margaret - Conservatorio di PalermoMaglie Alessandra - Conservatorio di LecceMancini Claudia - Conservatorio di RiminiPatricolo Michele - Conservatorio di PalermoStillitano Emanuela - Conservatorio di Vibo ValentiaVeccari Serena - Conservatorio di LatinaZocca Sara - Conservatorio di Bologna

Violini II / II ViolineAnnese Maria Concetta - Conservatorio di BariBertolami Alessia - Conservatorio di AostaCalabretto Arianna - Conservatorio di UdineDomeniconi Valentina - Conservatorio di BolzanoGaji Dragana - Conservatoria di TriesteLavista Federico - Conservatorio di L’AquilaMatellon Enrica - Conservatorio di UdinePalmisano Dario - Conservatorio di BariPepe Marianna - Conservatorio di PescaraPizzini Matteo - Conservatorio di L’AquilaScoppetta Gionatan - Conservatorio di Terni

Viole / VioleAlessandro Laura - Conservatorio di TriesteBibbò Federica - Conservatorio di BeneventoCattivera Valeria - Conservatorio di L’AquilaDorfmann Maria Lucia - Conservatorio di TriesteGroppi Angelica - Conservatorio di TriesteIacò Martina - Conservatorio di SalernoIelapi Vittoria - Conservatorio di PotenzaIndellicato Francesca - Conservatorio di Bari

Violoncelli / ViolončelaCardaropoli Raffaella - Conservatorio di SalernoCricenti Simone - Conservatorio di GenovaDe Falco Luca - Conservatorio di FerraraGiovine Riccardo - Conservatorio di RovigoLibertini Giulia - Conservatorio di BresciaMannacio Annarita - Conservatorio di BariMoro Annamaria - Conservatorio di Castelfranco VenetoVisalli Barbara - Conservatorio di Messina

Contrabbassi / KontrabasoviCataldo Francesco Maria - Conservatorio di FerraraDalleaste Augusto - Conservatorio di TrentoMoro Alessandro - Conservatorio di Castelfranco VenetoTeani Edoardo - Conservatorio di LuccaVacatello Giacomo - Conservatorio di Vibo ValentiaZiliani Nicola - Conservatorio di Trento

Flauti / FlauteCalignano Clara (primo) - Conservatorio di ModenaGravino Michele - Conservatorio di FoggiaGrieco Marta Lorenza (anche ottavino) - Conserva-torio di Potenza

Oboi / OboeSavonitto Pietro (primo) - Conservatorio di UdineScalas Lia - Conservatorio di Cagliari

Clarinetti / KlarinetiRoscia Daniel (primo) - Conservatorio di TrentoSabbadin Davide (anche clarinetto basso) - Conserva-torio di BresciaVillanueva Carrasco Carlos - Conservatorio di Pesaro

Fagotti / FagotiCostanzi Alessio (primo) - Conservatorio di CesenaAcciardi Davide - Conservatorio di Cosenza

Controfagotto / ContrabassoonBozzano Michela - Conservatorio di Genova

Corni / HorneBucchi Marco - Conservatorio di FerraraCucchi Sara - Conservatorio di MantovaRitorto Fiorenzo - Conservatorio di PiacenzaTernavasio Andrea - Conservatorio di Cuneo

Trombe / TrubePuglisi Alessio (prima) - Conservatorio di BeneventoBaich Luka - Conservatorio di TriesteDaneu Denis - Conservatorio di TriesteDel Monte Samuele - Conservatorio di FrosinoneMartinoli Pietro - Conservatorio di MilanoVendrame Giacomo - Conservatorio di TriesteZampiron Niccolò - Conservatorio di Trieste

ORGANICO DELL’ORCHESTRASASTAV ORKESTRA

L e note dell 'amicizia - Cooperazione culturale e di istruzione tra Italia e Serbia

Page 23: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

Tromboni / TromboniBastrentaz Gabriele (primo) - Conservatorio di AostaAntonini Gianluca - Conservatorio di TriesteMazzoleni Tiziano - Conservatorio di Castelfranco VenetoRavì Pinto Moreno - Conservatorio di MessinaFabris Matteo - Conservatorio di Trieste Basso tuba / TubaDe Marco Giuseppe - Conservatorio di Trapani

Percussioni / PerkusijaBenato Marco - Conservatorio di MantovaCera Michele - Conservatorio di CuneoMontori Andrea - Conservatorio di LatinaPannofino Gianpiero - Conservatorio di Monopoli (BA)Russotto Carmelo - Conservatorio di PalermoToti Marco - Conservatorio di Latina

Arpa / HarfaScapin Stefania - Conservatorio di Adria

Celesta / CelestaMastrogiovanni Gabriele - Conservatorio di Trieste

Organo / OrganaSabadin Michela - Conservatorio di Trieste

Pianoforte / KlavirCano Llambi - Conservatorio di Trieste

In collaborazione con:U partnerstvu sa:

Si ringraziano:Zahvaljujemo:

Traduzioni in serbo a cura di Kristina Koprivšek e Selena Popović.Revisione testi in serbo: Nemanja Sovtić.

Za prevod na srpski zaslużni su Kristina Koprivšek i Selena Popović.Srpski tekstovi kontrolisani od: Nemanje Sovtić.

VerdiTriesteTeatro

FONDAZIONE TEATRO LIRICO “GIUSEPPE VERDI DI TRIESTE”

TTT TTT TTT T T TTTT TTTTTT T TTTT TTTTTTTTTTTTTTT TT TTTTTTT TTTTTTTTTTT TTTTT TTTTT TTTTTTT T TTTTTTTTT TTTT

Conservatoriodi musicaGiuseppeTartini

Trieste

I S T I T U T O S U P E R I O R E D I S T U D I M U S I C A L I

AKADEMIJAUMETNOSTI

Note prijateljstva - Kulturna saradnja i obrazovanje izmedju Italije i Srbije

Ministero dell ’Istruzione ,dell ’ Università e della Ricerca

Page 24: ORCHESTRA NAZIONALE SINFONICA...Nacionalni simfonijski orkestar studenata italijanskih konzeratorijuma čine isključivo studenti upisani na konzervatorijume (visokoškolske ustanove)

STAMPA: STELLA, TRIESTE