117. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
URBANI SISTEMIURBANI SISTEMIŠta su urbani sistemi?Šta su urbani sistemi?Teorije lokacijeTeorije lokacijeDiferencijalna urbanizacijaDiferencijalna urbanizacijaEvolucija urbanih sistemaEvolucija urbanih sistemaCentričnost gradovaCentričnost gradovaSvetski gradoviSvetski gradovi
217. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Šta su to urbani sistemi?Šta su to urbani sistemi?
• Svaki grad je deo jednog unutar sebe povezanog urbanog sistema, koji je sa druge strane deo regionalnog, nacionalnog i internacionalnog urbanog sistema. Na taj način gradovi čine kompleksnu međusobno povezanu mrežu.
• Urbani sistemi organizuju prostor kroz hijerarhiju gradova različitih veličina i funkcija. Mnogi od ovih hijerarhijski organizovanih urbanih sistema pokazuju zajedničke osobine u zavisnosti od relativne veličine i prostora na kojima se gradovi nalaze.
317. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Ekonomske teorije prostoraEkonomske teorije prostora(teorije lokacije)(teorije lokacije)
• Prostorne dimenzije: – barataju serijama diskretnih veličina
nezavisnih od prostora– barataju sa kontinuumom prostora– razdvajaju tržišta
• prostorni monopoli• prostorna kompeticija• promena cene sa promenom udaljenosti• udaljenost postaje marketinški trošak
417. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Ekonomske teorije prostoraEkonomske teorije prostora(teorije lokacije)(teorije lokacije)
– Uvode zavisnost udaljenosti od vremena
– Uvode zavisnost prostora od tehnološke razvijenosti
– Uvode faktor atraktivnosti lokacije
– Uvode faktor troškova prostora i aglomeracione ekonomije
517. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Ekonomske teorije prostoraEkonomske teorije prostora(teorije lokacije)(teorije lokacije)
Transportni troskovi
0
10
20
30
40
50
60
Sirovine Trziste
Udaljenost
Tro
skov
i
UKUPNOInputiAutputi
617. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Teorije lokacije:Teorije lokacije:
Fon Tunenov modelFon Tunenov modelVon ThünenVon Thünen
Lešova teorijaLešova teorijaLöshLösh
Teorija centralni mesta (Kristalerova teorija)Teorija centralni mesta (Kristalerova teorija)ChristallerChristaller
Teorija urbanih sistemaTeorija urbanih sistemaBourne & SimmonsBourne & Simmons
Određuju lokaciju društvenih i ekonomskih Određuju lokaciju društvenih i ekonomskih aktivnosti u prostoruaktivnosti u prostoru
717. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Fon Tunenov modelFon Tunenov modelPredpostavke:•Svaki grad predstavlja posebno tržište (pijaca!)•Okruženje je kontinualni prostor•Zatvoreni sistem•Linearni transportni troškovi: udaljenost i težina!
0
5
10
15
20
25
30
35
0 5 10 15 20 25 30 35 40
Miles
Ec
on
om
ic R
en
t
Vegetables
Dairy
Beef
Wheat
817. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Lešov modelLešov model
Predpostavke:Predpostavke:• Ekonomija obima favorizuje Ekonomija obima favorizuje
centralizaciju proizvodnjecentralizaciju proizvodnje• Transportni troškovi Transportni troškovi
favorizuju decentralizacijufavorizuju decentralizaciju
Konus potražnjeKonus potražnje
U homogenoj ravni krug je idealno tržišteIdealna predstava tržišta kojom se smanjuju troškovi je heksagon
Uspostavljanje centralnih mesta sa strane potražnje
917. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Teorija centralnih mestaTeorija centralnih mestaChristaller, 1933.Christaller, 1933.
Predpostavke:• Postoji tendencija da centralna mesta budu
organizovana u hijerarhijski sistem;• Najmanje naselje unutar urbanog sistema
može da ponudi samo ona dobra i usluge koje zadovoljavaju svakodnevnu potrošnju;
• Potrošači nisu spremni da putuju predaleko kako bi došli do ovih dobara i usluga;
• Zbog toga će ova mala naselja biti relativno blizu jedna drugima
Analizira relativnu veličinu i geografski prostor gradova kao funkciju ponašanja potrošača.
Uspostavljanje centralnih mesta sa strane ponude
1017. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Teorija centralnih mestaTeorija centralnih mesta
Funkcije Funkcije i njihov i njihov rang, sa rang, sa brojem brojem stanovnistanovnika koje ka koje se se opslužujopslužujuu
1117. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Teorija centralnih mestaTeorija centralnih mesta
Christaller, 1933.Christaller, 1933.
Hijerarhija urbanih centaraHijerarhija urbanih centara• Postoji čitav niz malih gradova koji su
međusobno blizu i udaljenije centralno mesto kome oni gravitiraju
• gradovi približno iste veličine razvijaju se na međusobno podjednakoj udaljenosti (južna Nemačka)
• Christaller je predložio mogući model rasporeda centralnih mesta, koji se bazira na geometrijskim figurama (obično heksagonima ili trouglovima), koji predstavljaju površinu opsluživanja naselja.
1217. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Teorija centralnih mestaTeorija centralnih mesta
1317. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Teorija centralnih mestaTeorija centralnih mesta
Christaller, 1933.Christaller, 1933.
Koncept centralnog mesta kao naselja koje pruža određene usluge ljudima koji žive u okruženju tog naselja;
Koncept funkcija, koje predstavljaju tipove usluga koje se pružaju i njihovog ranga,
Koncept minimalne populacije, koji se odnosi na minimalni broj stanovnika potreban da bi ostvarivanje funkcije bilo ekonomično,
Koncept ranga dobara ili usluga, odnosno najmanje razdaljine koju stanovnici prelaze kako bi nabavili dobra ili usluge koje nudi centralno mesto,
Koncept hijerarhije, koji podrazumeva organizaciju centralnih mesta prema njihovom rangu.
KompetitivnostKompetitivnostcentralnih centralnih mesta!mesta!
1417. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Teorija centralnih mestaTeorija centralnih mesta
Christaller, 1933.Christaller, 1933.
1517. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Tri principa uređenja Tri principa uređenja hijerarhije centralnih hijerarhije centralnih mestamestamarketinški princip (K=3 sistem),transportni princip (K=4 sistem) iadministrativni princip (K=7 sistem).
Nedostatak: statiNedostatak: statička prezentacija dinamičkog sistema!čka prezentacija dinamičkog sistema!
Rang Broj1 12 33 94 275 81
1617. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Primena Kristalerove teorije centralnih mesta na gradove u južnoj Nemačkoj
1717. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Urbani sistem IrskeUrbani sistem Irske
Pokušajte da na primeru Pokušajte da na primeru Irskog urbanog sistema iz Irskog urbanog sistema iz 1996. Godine proverite 1996. Godine proverite osnovne postavke Teorije osnovne postavke Teorije centralnih mesta.centralnih mesta.
1817. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Urbani sistem EvropeUrbani sistem Evrope
1917. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
ZEMLJIŠTE (resursi, potencijal)Nivo 1: poljoprivredaNivo 2: ekstraktivna industrijaNivo 3: prerađivačka industrijaNivo 4: trgovinaNivo 5: servisiNivo 6: rekreacijaNivo 7: kulturne aktivnostiNivo 8: religiozne aktivnostiNivo 9: javna organizcija
LJUDI (potrebe, mogućnosti)
2017. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
I
II III IV V VI
U PP KU U
Koncentracija Dekoncentracija
VREME
MIGRACIJE
+
-
0
I Rana f aza primata
II Razv ijena f aza primata
III Napredna f aza primata
IV Rana f aza gradov a srednje v eličine
V Napredna f aza gradov a srednje v eličine
VI Faza malih gradov a
U Urbanizacija
PP Pov ratna polarizacija
KU Kontraurbanizacija
Gradov i primati
Gradov i srednje veličine
Mali gradov i
Izvor: [Geyer i Kontuly, 1993: 165]
Koncept diferencijalne urbanizacijeKoncept diferencijalne urbanizacije
2117. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Rana f aza primata Faza razv ijenih primata
Napredna f aza razv ijenih primata
Rana f aza gradov a srednje v eli;ine
Napredna f aza gradov a srednje
veli;ineg
Faza malih gradov a
FaFaze diferencijalne urbanizacijeze diferencijalne urbanizacije
2217. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
ŠpanijaŠpanija
NemačkaNemačka
ItalijaItalija
Centričnost gradova u nekim Evropskim zemljamaCentričnost gradova u nekim Evropskim zemljama
2317. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Budimpešta Prag Varšava% u odnosu na
celu zemlju% u odnosu na celu
zemlju% u odnosu na
celu zemljuPopulacija 18 12 4,5GDP 35 25 10-20FDI 50 48,5 35
Centričnost gradova u nekim zemljama u tranzicijiCentričnost gradova u nekim zemljama u tranziciji
2417. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Svetski (globalni) gradoviSvetski (globalni) gradovi
•u njima se nalazi većina robe, investicionog kapitala, međunarodne razmene, kreditnog potencijala;
•svetski gradovi poseduju lance specijalizovanih, tehnološki naprednih poslovnih servisa, posebno onih koji su po svojoj nameni međunarodni i koji su povezani sa finansijama, računovodstvom, marketingom, vlasničkim odnosima i pravnim poslovima;
2517. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Svetski (globalni) gradoviSvetski (globalni) gradovi
• to su gradovi u kojima su koncentrisana rukovodstva velikih korporacija i to ne samo međunarodnih, već i važnijih nacionalnih i velikih stranih firmi;
• u svetskim gradovima smeštena su sedišta nacionalnih i međunarodnih trgovinskih i profesionalnih asocijacija;
•u svetskim gradovima smeštene su i mnoge uticajne nevladine organizacije i međuvladine organizacije (Svetska zdravstvena organizacija, Ujedinjene Nacije, UNESCO, Međunarodna organizacija rada, itd);
2617. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Svetski (globalni) gradoviSvetski (globalni) gradovi
•to su takođe gradovi u kojima svoje sedište imaju mnoge moćne i međunarodno uticajne medijske kuće (uključujući novinske, izdavačke kuće i satelitske televizijske mreže), novinski i informativni centri i kulturna industrija (uključujući umetnost i dizajn, modnu industriju, film i televiziju);
•konačno, zbog svog velikog značaja i izloženosti, to su gradovi koji su česte mete terorističkih akata.
2717. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Panregionalni gradoviPanregionalni gradovi
Njihove funkcije svetskih gradova šire se preko sva tri glavna “kruga” globalne ekonomije: Američkog, Evropsko - Afričko - Srednje Istočnog i Azijskog
London, NjujorkMajami, Hong Kong, SingapurPariz, Brisel, Tokio, Johanesburg
2817. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Njujork
SevernaAmerika Majami
LatinskaAmerika
London
Evropa
Afrika
Pariz
FrankofonskaAfrika
Brisel
Srednji Istok
Johanesburg
Hong Kong
Singapur
SeveroistočnaAzija
JugoistočnaAzija Okeanija
Japan
Tokio
Panregionalnicentri
Vodeći regionalnicentri
Regionalnicentri
Svetski urbani sistemSvetski urbani sistem
2917. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Rang 1977 1985 19951 London 1 London 1 London 12 Pariz 0,878 Pariz 0,914 Frankfurt 0,8593 Frankfurt 0,847 Frankfurt 0,848 Pariz 0,7674 Njujork 0,687 Njujork 0,809 Njujork 0,6725 Amsterdam 0,643 Amsterdam 0,612 Amsterdam 0,6146 Cirih 0,611 Tokio 0,608 Majami 0,5337 Atina 0,573 Cirih 0,586 Cirih 0,5338 Kopenhagen 0,526 Majami 0,530 Los Andjeles 0,5169 Tokio 0,496 Singapur 0,482 Hong Kong 0,515
10 Bangkok 0,439 Bangkok 0,460 Singapur 0,50211 Madrid 0,439 Hong Kong 0,446 Tokio 0,49412 Singapur 0,421 Madrid 0,427 Seul 0,46313 Hong Kong 0,393 Čikago 0,423 Bangkok 0,44414 Buenos Aires 0,368 Kopenhagen 0,417 Madrid 0,40515 Rio de Ž aneiro 0,344 Atina 0,413 Beč 0,37416 Sidnej 0,331 San Francisko 0,390 San Francisko 0,37217 Brisel 0,320 Brisel 0,368 Čikago 0,36918 Karacas 0,320 Boston 0,349 Dubai 0,36719 Toronto 0,309 Manila 0,347 Osaka 0,36420 Bombaj 0,302 Meksiko Siti 0,337 Brisel 0,363
Centričnost Centričnost svetskih svetskih gradova gradova prikazana prikazana preko preko indeksa indeksa avio avio putovanja putovanja između između 1977. i 1977. i 1995. 1995. godinegodine
3017. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Globalna hijerarhija svetskih gradova na Globalna hijerarhija svetskih gradova na osnovu “vrednosti neophodnosti gradova”osnovu “vrednosti neophodnosti gradova”
A. ALFA SVETSKI GRADOVI12: London, Pariz, Njujork, Tokio10: Čikago, Frankfurt, Hong Kong, Los Anđeles, Milano, Singapur
B. BETA SVETSKI GRADOVI9: San Francisko, Sydnej, Toronto, Cirih8: Brisel, Madrid, Meksiko Siti, Sao Paolo7: Moskva, Seul
3117. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Globalna hijerarhija svetskih gradova na Globalna hijerarhija svetskih gradova na osnovu “vrednosti neophodnosti gradova”osnovu “vrednosti neophodnosti gradova”
C. GAMA SVETSKI GRADOVI6: Amsterdam, Boston, Karakas, Dalas, Dizeldorf, Ženeva, Hjuston, Džakarta, Johanesburg, Melburn, Osaka, Prag, Santjago, Taipej, Wašington5: Bangkok, Peking, Rim, Stokholm, Varšava4: Atlanta, Barselona, Berlin, Buenos Aires,
Budimpešta, Kopenhagen, Hamburg, Istanbul, Kuala Lumpur, Manila, Majami, Mineapolis, Montreal, Minhen, Šangaj
3217. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Globalna hijerarhija svetskih gradova na Globalna hijerarhija svetskih gradova na osnovu “vrednosti neophodnosti gradova”osnovu “vrednosti neophodnosti gradova”
D. Svetski gradovi u formiranju D I Postoji relativno mnogo dokaza o formiranju
3: Okland, Dablin, Helsinki, Luksemburg, Lion, Bombaj, Nju Delhi, Filadelfija, Rio de Žaneiro, Tel Aviv, Beč
D II Postoje evidentni dokazi o formiranju2: Abu Dabi, Almati, Atina, Birmingem, Bogota, Bratislava, Brisbejn, Bukurešt, Kairo, Klivlend, Keln, Detroit, Dubai, Ho Ši Min Siti, Kijev, Lima, Lisabon, Mančester, Montevideo, Oslo, Roterdam, Rijad, Sietl, Štutgart, Den Hag, Vankuver
D III Postoji vrlo malo dokaza o formiranju1: Adelaida, Antverpen, Arhus, Baltimor, Bangalore, Bolonja, Brasilija, Kalgari, Kejptaun, Kolombo, Kolambus, Drezden, Edinburg, Đenova, Glazgov, Geteborg, Kvangčou, Hanoj, Kanzas Siti, Lids, Lil, Marsej, Ričmond, Sankt Petersburg, Taškent, Teheran, Tihuana, Torino, Utreht, Welington
3317. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
©Prof. dr Slobodan Milutinovic, 2004.
Globalni gradovi (“ALFA globalni gradovi”), po pravilu sa preko pet miliona stanovnikaunutar svojih administrativnih granica i sa preko 20 miliona uključ ujuć i zaleđ e, ali u suštiniopsluž uju veoma veliku globalnu teritoriju: London, Pariz, Njujork i Tokio.
Sub-globalni gradovi (“BETA i GAMA globalni gradovi”), po pravilu izmeđ u jednog i petmiliona stanovnika u administrativnim granicama i oko 10 miliona sa zaleđ em, pruž ajuglobalne usluge u nekoj od specijalizovanih oblasti usluga (bankarstvo, moda, kultura,mediji, itd) i skoro kompletan opseg usluga za limitiranu nacionalnu ili regionalnuteritoriju: u ovu grupu spada već ina evropskih prestonica, uključ ujuć i i one gradove kojinisu administrativne, ali jesu “komercijalne prestonice” (Milan i Barcelona, pre svih) i nekeregionalne centre u najveć im evropskim zemljama (Glazgov, Manč ester, Lion, Marsej,Hamburg, itd). Ova poslednja kategorija mož e se uporediti sa Kristalerovim L-centrima i umnogim pojedinostima je sa njima ekvivalentna, mada se mora reć i da u Kristalerovojshemi L-centri ne obuhvataju nacionalne prsetonice.
Regionalni gradovi (ekvivalentno sa Kristalerovim Landstadt), sa populacijom izmešu250.000 i jednog miliona. Neki od ovih centara su u klasifikovani u kategoriju D, prematabeli 6, dakle kao svetski gradovi u formiranju.
Provincijalni gradovi (ekvivalentno sa Kristalerovim Provinzstadt), sa populacijom izmeđ u100.000 i 250.000.
Modifikacija Kristalerove teorijeModifikacija Kristalerove teorije
Top Related