VIII 4 Federigo Da Montefelstro Piera Della Francesca

8/18/2019 VIII 4 Federigo Da Montefelstro Piera Della Francesca

1/30

V I I ISmisao poesisa materij alnosti

Inauguracija ulja4. „Federigo da Montefeltro“ Piera della Francesca

4. „Federigo da Montefeltro“ Piera della

4.2. Bliže određenje značaja Pie4.3. Klju

4.1.

Na portretu F ederi ga da M oltefertr a evidentni sgotovo svi oni poznati prin cipi gradnje slik e - u tehnici prve ta

koju će, kasnije, usavršiti Leonardo…

Ovo čuveno djelo Piera della Francesca, nastaje zahvaljujući flamanskimstekao od Justusa van Genta, koji je u to vrijeme boravio na Federigovom dvoru u UrbinLonghi 1 Pieru della Francesci pripisuje posebne zasluge:

diveći se, prije svega, površini emajl boja na slikama fsvojim je radom utjecao na Antonella, Mantegnu, Giambel

← 4/ 1. Piero della Francesca: F ederi go da MontefeltroIstina, kroz njegov opus, kako su zamijetili mnogi, meĎu njima i Elie Faur2, pro

... duh kasne gotike, izuzetna har moni ja boja i smisao za detalj i or nament ..

iako je portret vojvodskog para tradicionalan ( podsjećajući na medalje) p

1 R.Longhi ; Roberto Salvini / apparati critici.... Antonello Messina / Rizz oli, Milano 1971 /str. 7.2

Elie Faure: POVIJEST UMJETNOST IIII, Zagreb, 1955/ str. 44.


2/30



... 3 kao da je majstor otr gnuo tamnu n eutral nu pozadinu ...i tako reći ...

prvi puta ...otkri o svjetlost i sunce i vlagu iz rij eka,koja se zgusnul a u zraku,

te zelene i smeđe boje zemlje ... ...sve do Leonarda nije bilo više slikara,

koji bi znao stvoriti „sfumato“... da li se Piero naučio toga od flamanskih umjetnika ?

←4/ 2. Piero della Francesca: diptih:F ederi go da M ontefeltro i Batti sta Sforza ,cjelina i detalj → Iako Piero della Francesca u koloritu baštini iskustvaDomenica Veneziana, on obogaćuje mediteranskukolorističku harmoniju. Kod njega je evidentan slikarski

pro stor, kolorističkih i optičkih shvaćanja .Majstor ingeniozno barata svjetlom i sjenom…Uspio je da i u sjeni pogodi kromatske kvalitete, a lokalne tonove pomoću blistavog atmosferskog zraka spaja u cjelinu ... Prvi se služi efektima svjetla, te postiže jedinstvo volumena i prostora. Poznat je i po sposobnosti u realizaciji taktilnevrijednosti ... Moderni impresionisti smatraju Piera ...svojim najstarijim prvakom jer je on bez ičijeg primjera i uzora

pokušao da nježnim, svijetlim slikanjem reproducir a danje svjetlo i tu je tako uspioda je i na sjeni pogodio kr omatske kvali tete

a lokalne tonove znao pomoću blistavog atmosferskog zraka spojiti u jednu cjelinu ...

3

Wolf: Rojstvo novega časa , Ljubljana 1969 / str. 37.


3/30



←4/ 3. Piero della Francedetalj ( sa nalič

tako Berenson zapisuje da je Piero d… inpersonalan kako je u ba

Slavu Piera della Francesca i njegovslikarstva, potvrĎuje ushićenjriječima4 ...

...nam in pietura, quis, praestanti

4

Leonardo Pesarese, 1516.


4/30



4.1.1.VAŽNIJI IZVORI

- Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958.- Elie Faure: POVIJEST UMJETNOST IIII, Zagreb, 1955. - Elsa Morante: fra Angelico, Milano 1970.

- G. Santi u Cronaca rimata (nakon 1482; Piero della Francesca, Rizzoli,Milano 1967.- Huyghe: Louvre, New York, 1951. - Janson: istorija umetnosti, Beograd 2006.- John S. Mils: The Identification of Paint; Conservation and Restauration of

Pictoral Art, Butterworth, 1976- Pierre la Mure : The private life of Mona Lisa/ Collins USA , 1976 - Piero della Francesca, Rizzoli, Milano 1967- R. Longhi : Časopis L’ arte 1913.: Piero dei Franceschi e lo sviluppo della

pittura veneziana - Rizzoli: Elsa Morante: fra Angelico, Milano 1970- Roberto Salvini / apparati critici.... Antonello Messina / Rizzoli, Milano

1971- Uffizi, Novara 1970 (Muzei) - Venturi: Piero della Francesca, prij.engl.SKIRA 1954- Wolf:.... Rojstvo novega časa, Ljubljana 1969

4.1.2.I ZVORI SLI

4/1, 2, 26, 30, 35, Wolf: Rojstvo novega časa, Ljubljan4/3, 17, 27, Uffizi, Novara 1970 (Muzei) sl. 32, str. 46,4/4, 10, 16, 36, Rizzoli: Elsa Morante: fra Angelico, Mi4/5, 13, 31, 32, 37, Venturi: Piero della frncesca, prij.4/6, 14, 19, 22, 24, 25, 29, 33, www.antika.it. 4/7. Connaisance, Pariz, 1996.4/8. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunsch4/9. Janson: istorija umetnosti, Beograd 2006, sl.560 .4/11, 12, 34, www.fanshare.com. 4/15, 23, www.palazzo – medici. it.4/18, 28, Huyghe: Louvre, New York, 1951 sl. 27.4/20, 21, Skira, Geneve,1955 , str. 83.4/38. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunsc4/39. Metka Kraigher – Hozo: Metode slikanja i materija

http://www.antika.it/http://www.fanshare.com/http://www.palazzo/http://www.palazzo/http://www.fanshare.com/http://www.antika.it/


5/30



4.2. Bliže određenje značaja Piera della Francesca kao pr

4.2.3. Međuso

4.2.1. uvodne napomene

Veze izmeĎu Sjevera i Juga su postojale i u suprotnom pravcu:mnogi su zapisali da je i Jan van Eyck posjedovao mnogo crteža…

...alla maniera i taliana 5 ...fatti a questo dal siciliano per riceverne il se

Kao petnaestogodišnjak 1445. godine- Antonello dolazi u Napulj kod maestra Maestrod 1445 do 1455 . Napulj je u to vrijeme stjecište mnogih slikara. Mnogi sugeriraju da je tu boravAi x , u vrijeme izmeĎu 1438-41. Alfonso Prvi d’Aragon je bio kolekcionar i imaoder Weydena … Pretpostavlja se da je Rogier van der Weyden kod njega i boravio 1442. godine , kao imogli susretati sa Colantoniom , učiteljem Antonella Messine, i raspravljati sa njimFrancesca …

←4/ 4. Fra Angelico: Pala di Santa Trin ita, detalj Museo di San Marco, Firenze; 1437/40; u cjelini: 176 x 185; tempera na drvetu; na detalju jemodeliranjem u slojevima; ali, sve je lazurno ...Već na njegovoj slici Krštenje Krista,nastaloj 1440. godine osjeća se izuzetan ksjene) , ali je slika graĎena isključivo temperom, što je potvrĎeno i analizama :

- plavo nebo : jaje;- bijela površina: jaje ;- zeleno lišće: jaje …

5 Roberto Salvini / apparati critici.... Antonello Messina / Rizzoli , Milano 1971 /str.83 .


6/30



4/ 5. Piero della Francesca: Krštenje Krista6 , cjelina i detalj ; Firenze, Galleria degli Uffizi; oko 1440. ; 167

6 Firenze, Galleria degli Uffizi; oko 1440. ; 167 x 116 cm.


7/30



Antonelo da Messina radi 1456. godine u Rimu, zajedno sa Pierromsenzualnost i liričnost samog stila ...Tek nakon ove suradnje sa Antonellom da Messinom, primjećPiera … Tako već 1460. godine slikuSv. Mihail o slika i sa orahovim ulje

kasnije na različitim slikama koristio različita veziva … - plavo nebo: orahovo ulje- bijelo krilo: orahovo ulje- smeĎa lazura:orahovo ulje;na osnovu analiza 7 danas znamo da je u gornjem sloju koristio malahit, i sve boje , već navedene kod pod-slikanja, u funkciji akc

←4/ 6. Piero della Francesca: St. M ihael ( oko 14601468. je Piero della Francesca na dvoru u Urbinu, gdje radi zajedno sadesetak godina u Rimu …

Dakle, kada je u pitanju realistički stil Antonella da Messine, atmosfera, mnogi uviĎaju kod Messine utjecajPiera della Francesca

4.2.2. eduk

Piero della Francesca zvan i Petro Burgensi; Pietro di Benedetto da Borgo San Sepolcro; Pet rus da Borgo roĎen je u Borgu, 1416. godine ( umire -1492, Borgo). Mzaposlen u svom rodnom gradu, u početku pod utjecajem učitelja Domenica Veneziana. Vremenom se osamostaljuje i djeluje najprije u Perugi, a zatim u Ferrari, Umčuvenim ciklusom fresaka), i Rimu. Pouzdano znamo da su mu učenici bili Perugino, Luca Signorelli i Melozzo da Forli. Na žalost, sa 60 godina Maestro osSvoja prva slikarska iskustva Piero je vjeroj atno dobio već rano u svojoj Toskani, u rodnom Borgu, gradu prema kojem je dobio nadimakPetrus da Borgo ...U Borgu San Sepalcru je 1430. godine slikar Antonio d'Anghiari slikao palu za crkvu San Francesco . Tada Piero ima nepunih 15 godina.Pravo školovanje započinje 1435. godine u Firenzi kodDomenica Veneziana .

7 John S. Mils: The Identification od paint Media; Conservation and restauration of Pictorial Art, Butterworth, 1976; str.69.)


8/30



Kroz opus Piera della Francesce, kako su zamijetili mnogi, meĎu njima i Elie Faure8, provejava još uvijek ... duh kasne gotike, izuzetna har monij a boja i smisao za detaljTo je vrijeme kada još uvijek ima mnogo putujućih slikara, zanatlija... koji putuju u raznim pravcima i razmjenjuju iskustva

...od Fi renze u Pisu, i z Pise u Sienu ... R adili su zajedno, predavali svoje tajne, završavali eventualne nezavršene Na taj način radili su Giotto, Taddeo Gaddi, Fra Angelico, Benozzo Gozzoli,njegov učenik, i drugi ...

N jegov učenik BENOZZO GOZZOLI ;Benozzo di Lese di Sandro; u potpisu(1420+1497) prvotno je učio kiparstvo ali se 1447 priključio fra Angelicu i odjeluju Paolo Uccelo i Andrea de Castagno .

Uccello Paolo roĎen je u Firenzi 1396. Tu je i umro 1475. Sa 11 godinagodina je član ceha. Imao je bottegu u Firenzi. Boravio je i u Veneciji, a po prethodnika, služi se čistim bojama bez sjena i nijansi: kao da je u pitanju vrijedan crtač.Vasari n apominje da je Uccello ostavio za sobom toliko crtizvanredni ( crteži figura, perspektive, ptica, izvanredno finih crteža živo

Neki pretpostavljaju da je Uccello bio učitelj Andreu de Castagnu, koji je u tsvježinu i plastičnost, te je jedan od prvih , iz generacije Piera della FraVasari ga nepravedno optužuje ( vjerujući rukopisu Antonia Billia ) , da je ubio Dotkriće uljenog slikarstva. Castagno je umro 1457. Godine a Domenico Andrea de Castagno , Andrea di Bartolo Simone , roĎen je 1411 u CastagnuDomenica Veneziana … Rano je uključen u firentinski ceh Arte dei medici e SpUmro je u Firenzi 1457. Godine). Savladao je tehniku slikanja uljem ali je znaDomenicu Venezianu , Venecijancu, afirmiranom u Firenzi, duguje generkolorit … Domenico Veneziano; Domenico di Bartolomeo da Venezia (* Venecija? 14djelova o je u Perugi, Toskani, Firenci…; Radio je sa Gentileom da Fabriainternacionalnim gotskim stilom sjeverne Evrope… Radio je i sa Pisanellom u Rimu, freske sa Pierrom della Francescom. Vasari navodi dakrijući to od mladog Andrea del Castagna). Poznato je da je Domenico sa Pierom della Francescom radio i freske:

←4/ 7. Domenico Veneziano: Detalj f reske

8 Elie Faure: POVIJEST UMJETNOST IIII, Zagreb, 1955/ str. 44


9/30



4/8. 4/9. 4/ 8. Piero della Francesca : Kr alj ica iz Sabe , detalj freske ; freska iz 1452. godine; Arezzo, San Francesco ; dimenzije zidne slike u cjelini: 33ciklusa Legenda pravog križa ; kraljica iz Sabe, sa pratnjom, odaje počasti pravom križu. 4/ 9. Domenico Veneziano: M adona sa djetetom i svecima ; Firenze, Uffizi; 1455.; 2,08 x 2,13 m; „tecnica mista“na drvetu. 4/ 10. Piero della Francesca: M adonna di Senigall ia, detalj ; Urbino, galleria nazionale delle Marche; oko 1472/74; 61 x 53,5 cm; „tecnic


10/30



Iako je Piero u početku bio pod utjecajem svog učitelja Domenica Veneziana, kasnije je prisutniji utjecaj flamanske škole.Povezivanje Piera della Francesca sa vaEyckom i Antonellom da Messinom , u okviru doprinosa novoj slikarskoj tehnici, naglašavaju mnogi. Naime, Antonello je... prenio tajnu D omenicu Venezianu ...Interesantna je komparacija njegovih standardnih portreta , gdje se tokom više desetljeća ne mijenja metoda slikanja. Istina, na portretu Malateste, nastnakon Krštenja Krista( slikanog isključivo temperom) već koristi, pored tempere i ulje:

4/ 11. Piero della Francesca : Sigismondo Pandolfo M alatestaPariz, Louvre; 1451; tempera i ulje na panelu; 44 x 34

1468. je Piero della Francesca na dvoru u Urbinu, gdje radi zajedno sa Justusom van Gentom . Tada nastaje i čuveni dvojni portret vojvode i vojvotkinjUrbina… Bio je zatim desetak godina u Rimu (kod Siksta IV ; osnivač Akademije sv. Luke), gdje stječe slavu ...Pouzdano znamo da su mu učenici bili

- Perugino,- Luca Signorelli i- Melozzo da Forli .

Na žalost, pod starost ( nakon1483. godine) jeM aestro oslijepio ...

Mnogi kasniji kroničari su posvetili posebnu pažnju njegovom crtačkom iskustvu navodeći da se mnogi veliki majstori tog vremena ne mogu mjeriti sa Pierom9 ...Massaccio e L' Andr ein (del Castagno), Paolo Occelli, An tonio e Pier (Pollai olo)

si gran dissegnatori (Uccello), Piero del Borgo antico più di queli ! 4/ 12. Piero della Francesca : Portret dječa

Madrid ; 1483; ulje na paOnovremeni majstori Italije dive se, prije svega, površini emajl boje na slikama van Eycka: ... smalto epidermico , glavnom doprinosu ovog novog metoda,nazvanog i “tecnica mista”. Ali, Longhi napominje posebne zasluge Piera dei Francesca:

… Piero dei F ranceschi e lo svil uppo dell a pittur a veneziana 10 .

Svojim radom je utjecao na Antonella, Mantegnu, Giambellina a kasnije i Rafaela .. .

9 G. Santi u Cronaca rimata (nakon 1482) ; Piero della Francesca, Rizzoli, Milano 1967, str. 10.10 R.Longhi u studiji u časopisu L’ arte 1913. Piero dei Franceschi e lo sviluppo della pittura veneziana; Roberto Salvini / apparati critici.... Antonello Messina / Rizzoli , Milano 1971 /str. 7.


11/30



4.2.3. Međusobni utjecaj Piera della Francesca i Antonella Mes

Antonelo da Messina radi 1456. godine u Rimu, zajedno sa Pierrom della Francescom, k

stila ...Analizom nekih djela Pierra della France sca utvrĎeno je da se i tehnološka inovacija – inaugurcijodesila u vrijeme kada radi zajedno sa Messinom. Tako je analizom 11 utvrĎeno da je slika Krštenjtemperom ( utvrĎeno je jajekao protein) a slika Sv. Mi hailo iz 1460. graĎena uljenim lazuraslikanju temperom ...Ali, kada je u pitanju Antonelov realistički stil i to ne samo perspektiva, crtež, kolorit vPiera della Francesca ...Taj osjećaj za kolorit možemo zamijetiti već na njegovim slikama raĎenim isključivo tem

← 4/ 13. Piero della Francesca: Krštenje Krista, detaljFirenze, Galleria degli Uffizi; oko 1440. ; 167 x 116 cm.

Već na ovom ranom djelu Majstora, evidentna je izuzetn1468. je Piero della Francesca na dvoru u Urbinu, gdje radi zajedno sa Justusom van Gentom .Tada nastaje i čuveni dvojni portret vojvoda od Urbina: Najkulturniji meĎu tadašnjim dvorovima bio je Urbino, pogotovo kada je ovdje vladao vojvoda Federigoumjetnike i naučnike… Bio je pokrovitelj majstora Piera della Francesca, koji nije bio samo slikar, već je u suradraspravu o perspektivi 12...

11 John S. Mils: The Identification of Paint; Conservation and Restauration of Pictoral Art, Butterworth, 1976, str. 69.12 De Prospectiva pingendi i Libellus de Quinque Corporibus regularibus


12/30



Iako je ovaj dvojni portret tradicionalan ( podsjećajući na medalje) pozadina je fascinantna:

...13

kao da je majstor otrgn uo tamnu neutral nu pozadinu ...i takprvi pu ta ...otkri o svjetlost i suncei vlagu iz rijeka, koja se zgusnula u zraku, te zelene i smeđe

...sve do Leonarda nije bilo više slikara,koji bi znao stvoriti „sfumato“...

da li se Piero naučio toga od flamanskih umjetnika U to vrijeme na dvoru u Urbinu je boravio Justus van Gent.

←4/ 14. Piero della Francesca: Battista Sfor za, vojvotkinj a od Urbi na

Elie Faure 14 (III/str. 62)napominje da je bio … ... strastven, ne prezajući ni pred umorstvom, ako je bilo

...velik i usamljenik u h istori ji tal ijan skog slikar stva i po neovisnosti svog for malnog izrai po poimanju ljudskog i božanskog, koje shvaća kao duboku unušto se sublimira u samoći i napokon po prostornoj mjeri prirodnih i arh

13 Wolf: Rojstvo novega časa , Ljubljana 1969 / str. 37.14 Elie Faure :Povijest umjetnosti, III , Zagreb, 1955, /str. 62.


13/30



Ali, u isto vrijeme kada slika ovaj dvojni potret, slika gotovo isključivo temperom i čuveniOltar Moltefeltro , želeći dočarati u arhitektonskoj pozadini d

4/ 15. Piero della Francesca : Oltar M oltefertro , cjelina i detaljiMilano, Pinacoteca di Brera; 1472; tempera ( i malo ulja) na panelu; 248 x 170 cm.


14/30



4.2.4. „najstariji prvak“ impresionista

Na upravo razmatranom Oltaru M oltefeltro boje su izrazito čiste, iako koristi u glavnom samo temperu.Svakako da izuzetna siva mat pozadina , sa arhitektokoloristički intenzitet detalja u prednjem planu…

Na slici Madonna di Senigallia evidentno je specifično dovoĎenje svjetlosti kao element „živosti“, zračne atmosfere. U spio je da i u sjeni pogodi kromat blistavog atm osferskog zraka spaja u cjelinu. Ovo dovoĎenje svjetlosti u sjenama je slično, kao što su to kasnije radili mnogi majstoriPICTURE , podrazumnagovještaje „čistog slikarstva“ … evidentna je i sposobnost realizacije taktilne vrijednosti:

4/16. Piero della Francesca: M adonna di Senigall ia, detaljiUrbino, Galleria nazionale delle Marche, oko 1472/74. ; 61 x 53,5 cm; tempera i ulje na drvetu.


15/30



Jače uljeno poentiranje vremenom postaje sve evidentnije… Tako i na ovom primjeru možemo uočiti specifično dovoĎenje svjetlosti u sjenamakao što su to k asnije radili mnogi majstori PICTU RE , podrazumijevajući pod timterminom prve nagovještaje „čistog slikarstva“ ...Piero della Francesca u koloritu baštini iskustva Domenica Veneziana, ali obogaćmediteransku kolorističku harmoniju. Kod njega je evidentan slikarski prostor, koli optičkih shvaćanja . Zadivljuje pejzaž u pozadini Pierovog portreta Federiga da

Montefeltra, kao i na naličju slike, gdje je prikazan lik na triumfalnim kolima- Trionfiallegorici , pejzaž koji se pruža tako daleko da mu se granice gube u maglovitoj daljnaslućuje se kasniji Leonardovsfumato …

←4/ 17. Piero della Francesca: Tri onfi allegorici, detalj

Longhi 15 primjećuje utjecaj flamanskog pejzaža koji asocira na slično rješenje na slicvan Eycka Djevica i kancelar Rolin …

4/ 18. Jan van Eyck: Djevica i kancelar Rol in →Paris, Louvre; 1475.; 35 x 28 cm; ulje prenesena sa daske na platno 1865, kada je stiglo u

LouvrVjerojatno je Piero della Francesca ova iskustva stekao od flamanskih umjetnika, prije svegaod Justusa van Genta, koji je u to vrijeme boravio na Federigovom dvoru u Urbinu… U to vPiero Santi, otac Rafaella. U dokumentaciji arhiva evidentno je da je boravio na dvoru u vrijeme, kaUccello.Majstor ingeniozno barata svjetlom i sjenom: uspio je da i u sjeni pogodi kro matske kvalatmosferskog zraka spaja u cjelinu ...Prvi se služi efektima svjetla, te postiže jedinstvo volumena i prostora.Poznat je i po sposobnosti u realizaciji taktilne vrijednosti ...

Moderni impresionisti smatraju Piera ...svojim najstarij im prvakom jer je on bez ičijsvij etlim slik anjem reproducira danj e svjetlo i tu j e tako uspio da je i na sjeni pogodio kromatske kvalitete a lo

pomoću blistavog atmosferskog zraka spojiti u jednu cjelin u ...tako Berenson zapisuje da je Piero della Francesca …… inpersonalan kako je u baroku neosoban veliki Velázqu …

15 Piero della Francesca, Rizzoli, Milano 1967, str.96.


16/30



4/19. 4/20. 4/ 19. Piero della Francesca : Oltar M oltefertro , detalji ; Milano, Pinacoteca di Brera; 1472; tempera ( i malo ulja) na panelu; 248 x 170 cm.4/ 20 . Vélasquez: Tkalje; Madrid, Prado; 1657/70; 2,20x2,89 m; ulje na platnu . 4/ 21. Manet: Le balcon, detalj; Paris, Louvre; 1868/69 ; 1,69x1,23 m; ulje na platnu. Slavu Piera della Francesca i njegov utjecaj na razvoj renesansnog slikarstva, potvrĎuje ushićenje, izraženo već u njegovo doba, riječima16 ...nam in pietura, quis Njegova slava danas je još veća nego ikada ranije. Njegova koloristička i optička shvaćanja prostora, nisu samo rezultat n jegovog strastvenog zanimanja za persp posebnog odnosa do jake svjetlosti Mediterana. U svom traktatu De Quinque corporibus , nastalom 1492. godine Pierro ponovo afirmira Platonovo ... ushićen

16 Leonardo Pesarese, 1516.17 De prospective pingendi, Libellus de Quinque Corporbus regularibus.

V I I I


17/30



Poznato je Platonovih pet osnovnih pravila : Platon hvali dodekaedar, gdje je 12 likova ugraĎeno u trodimenzionalni pentagon; prenešeno, sa ushićsimbol harmonije svijeta ...Kasnije, 1505. godine , na osnovu traktata Pierra della Francesca, Fra Luca P acioli je definirao osnove „reda“ u djelu sa naslovoDKao i Leonardo, koji je proučavao pravilnosti u prirodi, onaj postojeći unutarnji red, nazvan „misterija reda“ , gotovo u isto vrijeme, i Pierro ...

... 18 vidi u uni verzumu matema tički simbol harmonije svijeta: ... Bog nije učinio ništa drugo, nego je samo aplicirao „mrTo je u umjetnosti pri mjenlj ivo na svaki detalj !

Kako je zapisao Elue Faure ... bio je ... 19 veliki usamljenik u h istorij i talijanskog slikarstva i po neovisnosti svog formalnog izraza, i po pkoje shvaća kao duboku unutrašnju smirenost što se sublimira u samoći i napokonpo prostornoj mj eri prir odnih i arhitektonskih amb

4/ 22. Piero della Francesca : Oltar M oltefertro , detalj Nepobitan je, pored van Eycka i Antonella, i njegov doprinos novoj slikarskoj tehnici ! Naime, i Pierro della Francesca v eć znalački koristi kombinaciju t

18 Rene Huyghe: Louvre, New York, 1951 , str. 173. 19 Elie Faure: Povijest umjetnosti, III, Zagreb 1955, str. 62.

V I I I


18/30



4 Ključne stečevine, spoznaj

Piero della Francesca: F

←4/ 23. P. d. Francesca:F ederi go da Montefeltr o i Battista S

MJESTO: d. Firenze, Uffizi DATACIJA: izmeĎu 1465/72 DIMENZIJE: 47 x 33 cm ( x 2);TEHNIKA: tempera i ulje na plo nastaloj 1460. godine analizom vorahovo ulje (analizirano plavo nebo, b; u početku pod utjecajem svog se osjeća utjecaj flamanske školeItaliji) slikao je i temperom i uljena istoj slici koristi i jedno i drugo

iako je portret tradicionalan ( podsjećajući na medalje) pozadina je fascinantna:

V I I I


19/30



... 20 kao da je majstor otrgnuo tamnu neutralnu pozadinu ...i tako reći prvi puta ...otkrio svjetlost i sunce i vlagu ite zelene i smeđe boje zemlje ... Sve do Leonarda nije bilo više slikara, koji bi znao stvoriti

da li se Piero naučio toga od flamanskih umjetnika ? ( u to vrijeme na dvoru u Urbinu je boravio Justus van

4/24. 4/25.

4/ 24. P. d. Francesca: F ederi go da M ontefeltro i Batti sta Sfor za4/ 25. Piero della Francesca: Tri onfi allegorici, naličje dvojnog portreta 4/ 26. P. d. Francesca: F ederi go da M ontefeltro, detalj Kako smo već naveli, Piero della Francesca u koloritu baštini iskustva Domenica Veneziana, ali obogaćuje mediteransevidentan slikarski prostor, kolorističkih i optičkih shvaćanja . Zadivljuje pejzaž u pozadini Pierovog portreta Federiga d

prikazan lik na triumfalnim kolima - Tri onfi allegorici , pejzaž koji se pruža tako daleko da mu se granice gube u maglovitoj daljini

20 Wolf:.... Rojstvo novega časa, Ljubl jana 1969 / str. 37.

V I I I


20/30



Longhi 21 primjećuje utjecaj flamanskog pejzaža koji asocira na slično rješenje na slici Jana van Eycka Djevica i kancelar Rolin… Naslućuje se kasniji Leonardovsfumato... Vjerojatno je Piero della Francesca ova iskustva stekao od flamanskih umjetnika, prije svega od Juto vrijeme boravio na Federigovom dvoru u Urbinu… U to vrijeme slikar na dvoru u Urbinu je maestro Piero Santi, otac Rafaella. U dokumda je boravio na dvoru u vrijeme, kada je u Urbinu i Justus van Gent i Uccello.

4/27. 4/28.

4/ 27. Piero della Francesca: Tri onfi allegorici, detalj4/ 28. Jan van Eyck: Dj evica i kancelar Roli n ; Paris, Louvre; 1475.; 35 x 28 cm;

21 Piero della Francesca , Rizzoli , Milano 1967, str.96.

V I I I


21/30

VSmisao poesisa materij alnosti


4.3.2. pri ncip gradnje princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje:

4.3.2.1. pri premni r adovi

kao slikar i teoretičar posvećivao je veliku pažnju studijama;mnogi kasniji kroničari su posvetili posebnu pažnju njegovom crtačkomajstori tog vremena ne mogu mjeriti sa Pierom:

22 ...Massaccio e L 'A ndr ein (del Castagno),Paolo Occell i Antoni o e Pier (Pollai olo) si gran dissegnatori (Uccell o), P

←4/ 2 9. Piero della Francesca: Studija

u pitanju je klasična priprema čvrstog nosioca, najčešće od drveta topo preparacija je gipsana na tutkalnoj izolaciji;standardne drvene ploče, brižljivo preparirane i oslikane a licu ( dva poscene)…

22 G. Santi u Cronaca rimata (nakon 1482) ; Piero della Francesca, Rizzoli, Milano 1967, str. 10.

V I I I


22/30

Smisao poesisa materij alnostiInauguracija ulja

4. „Federigo da Montefeltro“ Piera della Francesca

Na Portr etu F ederi ga da Moltefertra poznati PRINCI PI GRADNJE - ukoju će, kasnije, usavršiti Leonar

1. iscrtavanje: osnovno iscrtavanje pažnje, koju je majstor posvećivau toj iscrtavanja nije koristio ni šcrne fine linije ( često su evidentn2. pod-slikan je: osnovno iscrtavanje itradicionalno, na način kojim inatehnološki procedé …

←4/ 30. P. d. Francesca: F e

V I I I


23/30



dakle, osnovno iscrtavanje i modeliranje , izvodi sa tradi cionalno, na način kojim inače radi prije utjecaja Antonella na sam teOvo je evidentno već na primjeru slike Krštenje Krista, gdje , istina, još nema i uljenog veziva …

4/ 31. Piero della Francesca: Krštenje Krista,cjelina i dva detalja pod-slikanje je i u kasnijoj maniri „tecnica mistkoristi se čak i paralelno jedno i drugo vezivo ...

na osnovu analiza danas znamo da je koristio za pod- slikanje pretežno slijedeće pigmente:olovno bijelu, žute, smeđe i crvene zinkarnata), azurit za hladne tonove…

V I I I


24/30



4.3.2.5. sli kanj e - impasto i lazure:

već smo napomenuli da su njegova dijela iz rane faze, slikana tradicionalno; evidentna jali, kada je u pitanju Antonelov realistički stil i to ne samo perspektiva, crtež, kolorit vemoutjecaj Piera della Francesca ...taj osjećaj za kolorit možemo zamijetiti već na njegovim slikama raĎenim isključivo temp←4/ 32. Piero della Francesca: Krštenje Krista,detaljFirenze, Galleria degli Uffizi; oko 1440. ; 167 x 116 cm.

već na ovom ranom djelu Majstora, evidentna je izuzetna svjetlost !

nakon suradnje sa Antonellom da Messinom, primjećujemo primjenu „tecnice miste“; već 1460. godine slika i sa orahovim uljem; ali, interesantne su i činjenice da je i kasnijeveziva, pogotovo ako analiziramo slike nastale u ranijem periodu i kasnijem:

na slici Sv.Mihailo iz 1460. godine kor isti većinom orahovo ulje: - plavo nebo - orahovo ulje- bijelo krilo - orahovo ulje- smeĎa lazura- orahovo ulje;

na osnovu analiza danas znamo da je u gornjem sloju koristio pretežno slijedeće pigmente:ultramarin, malahit, isve boje , već navedene kod pod- slikanja, u funkciji akcentiranja…

4/ 33. Piero della Francesca: Sveti M ihael, detalj →

V I I IS i i ij l i


25/30


4. „Federigo da Montefeltro“ Piera della Francesca 1468. je Piero della Francesca na dvoru u Urbinu, gdje radi zajedno sa Justusom van Gentom …Tada nastaje i čuveni dvojni po

4/34. 4/35.

4/ 34. P. d. Francesca: Batti sta Sforza, detalj4/ 35. P. d. Francesca: F ederi go da M ontefeltro, detalj na detaljima je ipak vidljiva razlika u gradnji, kada su u pitanju pastozniji akcenti:na licu Federiga gotovo da nema debljeg namaza, za razliku od ukrasa kod donne Battiste…

V I I ISmisaopoesisamaterij alnosti


26/30


4. „Federigo da Montefeltro“ Piera della Francesca na slici M adonna di Senigall ia evidentno je specifično dovoĎenje svjetlosti kao element „živosti“, zračneatmosfere; uspio je da i u sjeni pogodi kromatske kvalitete, a lokalne t onove pomoću blistavog atmosferskogzraka spaja u cjelinu; evidentna je i sposobnost realizacije taktilne vrijednosti: .

4/ 36. Piero della Francesca: M . di Senigalli a, detaljiUrbino, Galleria nazionale delle Marche, oko 1472/74. ; 61 x 53,5 cm; tempera i ulje na drvetu; pastoznouljeno poentiranje vremenom postaje sve evidentnije; tako na ovom primjeru možemo uočiti specifičnodovoĎenje svjetlosti u sjenama…taj osjećaj za kolorit možemo zamijetiti već na njegovim slikama raĎenimisključivo temperom…; zaokupljen svjetlošću…23 pokušao( je) da nježnim, svijetlim slikanjem reproduciradanje svjetlo i tu je tako uspio da je i na sjeni pogodio kromatske kvalitete …; već ovdje možemo uočiti specifično dovoĎenjeto kasnije radili mnogi majstori PICTURE , podrazumijevajući pod tim terminom prve nagovještaje „čistog slikarstva“ ...

23 Rene Huyghe: Louvre, New York, 1951 , str. 173.



27/30



←4/ 37. Piero della Francesca: Krštenje Krista, detalj dovoĎenje svjetlosti u sjenama, još je izraženije na njegovom čuvenom ciklusu Legend1452. godine…i ovdje ingeniozno barata svjetlom i sjenom:dakle, uspio je da i u sjeni pogodi kromatske kvalitete, a lokalne tonove pomoćucjelinu ...; prvi se služi efektima svjetla, te postiže jedinstvo volumena i prostora…moderni impresionisti smatraju Piera ...

24 ...svojim n ajstari jim prvakom jer je onbez ičijeg primjera i uzora pokušao da nježnim, svijetlim slikanjem

reproducir a danje svjetlo i tu j e tako uspioda je i na sjeni pogodio kr omatske kvali tete

a lokalne tonove znao pomoću blist avog atmosferskog zrakaspojiti u jednu cjeli nu ...

4/ 38. Piero della Francesca : Kr alj ica iz Sabe , izrezdetalja →

Arezzo, San Francesco ; dimenzije zidne slike u cjelini: 336 x 747 cm;TEMA: jedna od fresaka iz ciklusa Legenda pravog križa ; kraljica izSabe, sa pratnjom, odaje počasti pravom križu…

njegova koloristička i optička shvaćanja prostora, nisu samo rezultat njegovog strastvenog zanimanja za perspektivu, već prije svega, rezultat posebnog odnosa do jake svjetlosti Mediterana…

24 Rene Huyghe: Louvre, New York, 1951 , str. 173.



28/30



3.3.3. instrumentacij asvaki likovni materijal je, u likovnom smislu - instrument, koji ima specifičnu vizualnu zvučnost, ili, drugim riječima- odreĎenalikovna instrumentacija …

zajedno sa specifičnom organizacijom likovnih prvina- crte, boje i volumena , daje odreĎenu original pitanju konkretna materijalizacija ideje - daje smisao poesisa materijalnosti…

u vrijeme kasne renesa nse postoje već uhodani putovi nabavljanja svih neophodnih materijala za gkoriste na Sjeveru i na Jugu, bitno ne razlikuju .. . još za vrijeme djelovanjaBellinij eve radionice , vrijeme sve veće primjene tiska, javljaju se već i prvnaslovna strana talijanskog priručnika o bojama, tiskanog 1540. godine; danas se nalazi u Uni verzitetskoj biblioteci u Heidelbergu

←4/ 39. Giovanventura Rosetti: PLICHTO DEL'ARTE DE TENTORI VENETIA

u razmatranju instrumentacije kod gradnje Gentskog oltara , a kasnije i kod Djevice kancelara Roll ina, Jana vmnoge relevantne materijale, kao i alatke i pribor ...zato ćemo navesti samo neke specifičnosti:

3.3.3.1. crtači materijali

za pripremne crteže je koristio, pored srebrenke i sepiu, a često i bistru: kod renesansnih crt eža susrećemo se sa dilemom da li se radi o

- BISTRI ili o- MASTILU OD ŽELJEZNE RĐE koje se upotrebljavalo u isto vrijeme;

općenito su tekući tuševi u prošlosti imali niz nedostataka;najviše je smetala gustoća same tekućine i brzo taloženje razmjerno krupnih čestica pigmenta, pored toga, različiti načini pripreme i upotrebe odgovaraj prije svega lakog skidanja sa površine, naročito pri savijanju lista ...



29/30

p jInauguracija ulja

4. „Federigo da Montefeltro“ Piera della Francesca 3.3.3.2. boj e mnoge pojedinosti o bojama – majstori renesanse su još uvijek učili od fratara koji su bili poznati kao dobri kemičari; poznato je da su se pigmenti č poznavalaca materijala»;isti pigment vezan uljenim ili smolastim vezivom daje sa svim različit ton od onog vezanog vodenim vezivom; razlog često nije samo dubinska ( kod ulja) inego i niz drugih faktora. Ovo je evidentno i kod pigmenata za zidne tehnike. Tako na primjer, industrija i danas proizvodi posebno « tutkalni oker pigment primjer i sa zelenim zemljama koje gube u ulju povezanost čestica te se zato za ulje u naše vrijeme koristi njezin ton zamiješan sa kromoksid zelestari majstori su često morali «kalkulirati» i sa skupocjenošću pojedinih pigmenata; poznata je činjenica da se na primjer skupi ultramarin u renesazuritom, na crnoj preparaciji 25;neki su pigmenti opet nepostojani na svjetlosti ili nekompatibilni sa drugim pigmentima; u uljenim tehnikama mogu se koristi svi oni pigmenti koji su:- dovoljno postojani na svjetlo,- koji nemaju nekog dodatka koji je topljiv u ulju ( zbog ovog razloga nije do bar asfalt i njegova velika primjena u 19. stoljeću brzo se osvetila tamnjenj-koji ne osporavaju sušenje ( što je vezano za potrošak ulja i oksidaciju), - koji nemaju prekrupne ili presitne čestice, - koji su kompa tibilni sa vezivom i meĎusobno. poznati su i problemi starih majstora pogotovo sa malim izborom, kao i nepostojanošću i nekompatibilnošću ZELENIH PIGMENATA...

3.3.3.3. vezivaza slikanj e koriste Talijani isključivo posnu i masniju temperu, dakle, prirodnu emulziju žumanjka , uz masniju olovnu bijelu, trvenu u ulju i razristina, postoje pretpostavke da je Antonello pod-slikao kazeinskom temperom … ( lat. kasens = sir – lijepilo prireĎeno preradom mlijeka iz kojeg se na vezivnih svojstava – fosforni proteid; meĎu bjelančevinama koje se koriste kao vezivo, ima najveću vezivnu moć ali ne i zadovoljavajuću elastičnza lakiranj e - pored klasičnog

- sandarakvog l aka ( od thuyae)- vernice liqu ida sada se sve češće koristi i- mastiksov lak ili strasburški terpentin – - vernice chiar a;

Armenini spominje mastiks kao manje gust firnis ( promatrajući rane uljene slike uočljivo je da su mjesta premazana svijetlim firnisom više ispucala; način puidentifikaciju: pukotine kod sandarakovog laka idu u vidu zraka prema ćoškovima, dok kod mastiksovog firnisa idu uzdužno ( zrakaste i uzdužnezelenim partijama; pucanje zavisi i od vrste nanošenja: kod puntegiara, gdje je korišteno manje veziva cvjetanje je veće); sandarak i balzame smo već elaborirali u kontekstu bizantske ikone alimastiks, iako je bio korišten već u klasičnim vremenima – u st aroj Grčkoj kao i kod Rmedicinskim knjigama se spominje u 9. stoljeću ali u slikarstvu tek u 14. stoljeću – kao verni ce chiara, sa napomenom da se kao bistri l ak podrazumijeva i lak

25 Descrizione della pittura Citta di Ascoli; 1790, str.73;



30/30

p jInauguracija ulja

4. „Federigo da Montefeltro“ Piera della Francesca M ASTIKS ; lat. resina mastix ( od masticatio = žvakati) je prirodna smola koja se dobiva od zimzelenog grma Pistacia lentiscus ( ovo drvo mediteranskogm visine) , koje raste u mediteranskim zemljama, a osobito je cijenjen mastiks sa Hiosa ... ; koristi se „suzasto“ zrno ...

3.3.3.4. al atke

pored kistova, već srednjevjekovni majstori su, u tradiciji iluminatora, veliku pažnju posvećivali priboru za crtanje ( ujedno i za pisanje); općenitnalazila u standardnim kutijama:

KUTIJA ZA PRIBOR … i mala je pregrade za drveni ugalj u prahu, s još jednom pregradom za gumiarabiku( što znači, da se TUŠ pripremao sukcesivno, prema potrebi ...)

...i još dvije za pijesak i pečat ni vosak ... Bila je tu i jedna dugačka i uska pregrada za dva lijepa labudova pera ...

već u 6. i 7. stoljeću za pisanje i crtanje su se koristila pera gusaka, tetrijeba, gavrana i labuda; pera ovih ptica bila su interesantna kao držači – prsteni finih crtveličine metalnih pera determiniraju prema ovim prirodnim perima …

pribor za pisanje ( kao i za crtanje), često se spremao o specijalnetulce od mjedi, koji su se pričvršćivali za pojas ( ova praksa poznata je i u Bosni u otomansko vspremnica za ugljeni prah, u ovom slučaju već izmiješan sa vezivom u prahu ...). posebna pažnju poklanjala se i kasnijem finom iscrtavanju, u samom procesu slikanja ...tako su detalji motiva iscrtani najfinijim KISTOVIMA ( kistovi od dlaka samurovine ili sibirske vjeverice) ....

Cennini u LXIIII glavi TRAKTATA 26 opisuje izradu finih kistova:Repovi vjeverica se skuhaj u, što, kako kaže Cennini, znaju krznari ( slično rade Japanci i danas, koristeći fine dlačice

više vrhova repova, spojenih, možeš napraviti bogatu meku četku ...Ostale dlake ski ni sa repa ... manje čuperke izreži zajedno ... više čuperaka spoji i uguraj u veće pero ... kad ih spojiš, umotaj ih koncem ...kad a u

26 C.Cennini: The Craftsman's Handbook, New York, 1960, str. 40.

VIII 4 Federigo Da Montefelstro Piera Della Francesca

Documents

Transcript of VIII 4 Federigo Da Montefelstro Piera Della Francesca