Suo Sj Jadran i Marica 08-05-2013 s Prilozima

8/16/2019 Suo Sj Jadran i Marica 08-05-2013 s Prilozima

1/261

ZA ZAŠTITU OKOLIŠA d.o.o. SR Njemač ke 10, 10020 ZagrebTelefon: +385 1 66 00 559 Telefax: +385 1 66 00 561 E-mail:[email protected] Web stranica:

www.ecoina.com

SSSTTTUUUDDDIIIJJJ A A A OOO UUUTTTJJJEEECCC A A AJJJUUU NNN A A A OOOK K K OOOLLLIIIŠŠŠ IIIZZZMMMJJJEEENNNEEE TTTEEEHHHNNNOOOLLLOOOGGGIIIJJJEEE OOOBBBRRR A A ADDDEEE SSSLLLOOOJJJNNNEEE VVVOOODDDEEE III

PPPRRRIIILLL A A AGGGOOODDDBBBEEE UUUK K K LLL A A ANNNJJJ A A ANNNJJJ A A A HHH222SSS IIIZZZ PPPLLLIIINNN A A A NNN A A A EEEK K K SSSPPPLLLOOO A A ATTT A A ACCCIIIJJJSSSK K K IIIMMM PPPOOOLLLJJJIIIMMM A A A """SSSJJJEEEVVVEEERRRNNNIII JJJ A A ADDDRRR A A ANNN""" III ''' '''MMM A A ARRRIIICCC A A A''' '''

Zagreb, veljač

a 2013.


2/261

e C O I ltl R sruDrJA o ,TJE.AJU NA oKoLrs'MJENE

TEHN.L.GTJE .BRADE sLoJNE voDE I'RTLAG.DBE Str. 2UKLANJANJA H,S IZ PLINA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA SJEVERNI JADRAN I'MARICA

Dokument br:Zahvat:

Lokacija:Revizija:Datum:Nositefj zahvata:lzradival, stud'rje:Voditelj studije:

9t1480t12lzmjena tehnologije obrade slojne vode i prilagodba uklanjanjaHzS iz plina na Eksploatacijskim poljima Sjeverni Jadran i MaricaEpikontinentalni pojas RH0veljada, 2013.lNAgip d.o.o.ECOINA d.o.o.Hrvoje Majhen, dipl.ing.

POPIS AUTORA I SURADNIKA:

ECOINA d.o.o.

Hrvoje Majhen, dipl.ing. bioteh.

Dr.sc. Ratko Vasiljevic, dipl.ing.geol.

Margareta Separovic, dipl.ing.biol.

Mirko Budi5a, dipl.ing.kem.tehn.

Sonja Burela, dipl.ing.kem.tehn.

Kolja Mikulic, dipl.ing.stroj.

Lucija Kondurat, dipl.ing.kem.teh.

Voditelj studije:

Hrvoje Majhen, dipl.ing. bioteh.

Direktor:

Jurica Mikuli6, dipl.ing.

ECOINA d.o.o.e-GOfll|F ct.ci-n'e zlSrru oxoltSAr iuEr|Adrc 10. zAcREB


3/261

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ IZMJENE TEHNOLOGIJE OBRADE SLOJNE VODE I PRILAGODBEUKLANJANJA H2S IZ PLINA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA "SJEVERNI JADRAN" I ''MARICA'' Str. 3

Autor: Poglavlja:

Hrvoje Majhen, dipl.ing.bioteh.0, 1, 1.1, 1.2.2, 1.3.2, 2.1, 2.3.1, 2.4.1,3.1., 4.7, 6., 7,

Dr.sc.Ratko Vasiljević , dipl.ing.geol.

1.2.1, 1.2.3, 1.3.1, 1.3.3, 1.3.4, 2.2, 2.3.2,2.4.2, 3.2.1, 3.2.2, 3.4.1, 3.4.2, 3.5, 4.1,4.3, 4.4, 4.5, 4.6, 4.7, 4.8, 4.9, 4.10, 4.11,5.1.1, 5.2, 5.3, 5.3.1, 5.3.2, 5.4, 5.5, 7, 8, 9,10

Margareta Šeparović , dipl.ing.biol. 3.2.3, 3.3.3, 3.4.3, 3.4.4, 4.2, 5.1.2, 5.3,5.3.1, 5.3.2, 5.4, 8, 9

Mirko Budiša, dipl.ing.kem.tehn. 3.3.1, 3.3.2, 5.1.2, 5.2

Sonja Burela, dipl.ing.kem.tehn. 5.1, 5.1.2, 5.3.1

Kolja Mikulić , dipl.ing.stroj. 1.2.1

Lucija Konč urat, dipl.ing.kem.teh. 5.1.2, 5.2


4/261


SADRŽAJ:

0. Uvod 8 1. Opis zahvata 10

1.1. Svrha poduzimanja zahvata 10 1.2. Postojeć e i planirano stanje proizvodnje i prerade prirodnog plina 11

1.2.1. Postojeć e stanje 11 1.2.2. Planirani zahvati 15 1.2.3. Buduć e stanje izgrađ enosti objekata 16 1.2.4. Opis glavnih obilježja tehnoloških procesa proizvodnje i obrade prirodnog plina 17 1.2.5. Popis vrsta i količ ina tvari koje ulaze u tehnološki proces i koje ostaju nakon tehnološkog procesa 40

2. Varijantna rješenja zahvata 42 2.1. Obrada slojne vode 42 2.2. Smanjenje koncentracije H2S u prirodnom plinu na polju Ika 42

3.

Podaci i opis lokacije zahvata i podaci o okolišu 43

3.1. Podaci iz dokumenata prostornog uređ enja 43 3.1.1. Lokacija predviđ ena Strategijom i Programom prostornog uređ enja Republike Hrvatske 43

3.2. Sažeti opis postojeć eg stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati utjecaj 48 3.2.1. Geološke znač ajke 48 3.2.2. Oceanografske znač ajke 57 3.2.3. Bioraznolikost 74 3.2.4. Klimatološke znač ajke i kvaliteta zraka 83

3.3. Analiza odnosa zahvata prema postojeć im i planiranim zahvatima te prema zaštić enim ipodruč jima ekološke mreže 87

3.3.1. Planirane rekonstrukcije postojeć ih objekata i gradnja novih objekata 87 3.3.2. Zaštić ena područ ja i područ ja ekološke mreže 88

3.4. Prikupljeni podaci i provedena mjerenja s interpretacijom 89 3.4.1. Mjerenje sumporovodika (H2S) u plinu 89

3.4.2. Prać enje kakvoć e slojne vode 90 3.4.3. Pregled obraštaja na platformi Ivana A 94 3.4.4. Analize toksič nosti/genotoksič nosti morske vode u blizini platformi Ivana A i Annamaria A 94

3.5. Opis okoliša lokacije zahvata za varijantu »neč initi ništa« 95 4. Opis utjecaja zahvata na okoliš, tijekom građ enja i/ili korištenja zahvata 96

4.1. Utjecaj na kakvoć u mora 96 4.2. Utjecaj na bioraznolikost 98 4.3. Utjecaj na kakvoć u zraka 99 4.4. Optereć enje okoliša bukom 99 4.5. Utjecaj u sluč aju akcidenta s rizikom nastanka 100 4.6. Utjecaji nakon prestanka korištenja zahvata 101 4.7. Ocjena utjecaja zahvata na okoliš 101 4.8. Opis potreba za prirodnim resursima 102

4.9.

Opis možebitnih značajnih prekograni

čnih utjecaja 103

4.10. Opis umanjenih prirodnih vrijednosti okoliša u odnosu na moguć e koristi 103 4.11. Opis metoda predviđ anja utjecaja koje su korištene u izradi studije 104

5. Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa prać enja stanja okoliša, tijekom pripreme, građ enja i/ilikorištenja zahvata 105

5.1. Mjere zaštite okoliša 105 5.1.1. Analiza važeć ih mjera zaštite okoliša 105 5.1.2. Obrazloženje promjene zahtijevane kakvoć e slojne vode 111 5.1.3. Prijedlog izmjena i dopuna mjera zaštite okoliša 113 5.1.4. Konač ni prijedlog objedinjenih mjera zaštite okoliša 114

5.2. Program prać enja stanja okoliša 117 5.2.1. Analiza postojeć ih programa prać enja stanja okoliša 117 5.2.2. Moguć nost proširenja programa prać enja stanja okoliša - kretanje morskih kornjač a 119 5.2.3. Prijedlog izmjena i dopuna programa prać enja stanja okoliša 119

5.2.4. Konač ni prijedlog objedinjenog Programa prać enja stanja okoliša 121


5/261


5.3. Prijedlog plana provedbe mjera zaštite okoliša i prać enja stanja okoliša 124 5.4. Prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata za okoliš 125

6. Sažetak studije 126

7. Naznaka bilo kakvih poteškoć a 140 8. Popis literature 140 9. Popis propisa 144 10. Ostali podaci i informacije 147 PRILOZI 148

Prilog 1. Važeć a Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 149 Prilog 2. Pregledna situacija eksploatacijskih polja „Sjeverni Jadran“ i „Marica“ 150 Prilog 3. Ovjerena preslika Strategije i Programa prostornog uređ enja RH 151 Prilog 4. Postojeć i rezultati mjerenja kakvoć e slojne vode i sumporovodika u plinu 152 Prilog 5. Grafovi predviđ anja stvaranja slojne vode 153 Prilog 6. Prateć i list otpreme reaktanta, nakon proč išć avanja H2S – tvrtka Aeks, d.o.o. 154

POPIS TABLICA:Tablica 1. Postojeć e platforme .................................................................................................................................... 11 Tablica 2. Postojeć i podmorski spojni plinovodi........................................................................................................... 13 Tablica 3. Planirane proizvodne platforme .................................................................................................................. 15 Tablica 4. Planirani podmorski spojni plinovodi ........................................................................................................... 15 Tablica 5. Buduć e stanje izgrađ enosti platformi .......................................................................................................... 16 Tablica 6. Buduć e stanje izgrađ enosti spojnih podmorskih plinovoda .................................................... ..................... 17 Tablica 7. Dinamika proizvodnje prirodnog plina po platformama do zatvaranja ........................................................ . 23 Tablica 8. Znač ajke kesona na platformama na kojima se planira rekonstrukcija ....................................................... 26 Tablica 9. Usporedba hrvatske i talijanske litostratigrafske podjele u pliocenu i kvartaru sjevernog Jadrana ............. 49 Tablica 10. Projektne vrijednosti maksimalnih horizontalnih akceleracija amax, prema WET, 2002. .......................... 55 Tablica 11. Vrijednosti horizontalnih akceleracija, prema WET, 2002. ........................................................................ 55 Tablica 12. Oscilacije plime i oseke u Rovinju. Razdoblje:1956 – 2006. .................................................................... . 57

Tablica 13. Uzdizanja morske razine uslijed oluje u Rovinju. Razdoblje:1956 – 2006. ................................................ 58

Tablica 14. Najveć i valovi za povratni period od 1 godine ................................................... ........................................ 58 Tablica 15. Najveć i valovi za povratni period od 10 godina .......................................................... ............................... 58 Tablica 16. Najveć i valovi za povratni period od 100 godina ......................................................... .............................. 58 Tablica 17. Ekstremne vrijednosti morskih struja (m/s) za povratni period od 1 godine, prema WET, 1996. .............. 59 Tablica 18. Ekstremne vrijednosti morskih struja (m/s) za povratni period od 100 godina, prema WET, 1996. .......... 59 Tablica 19. Prosječ ne vrijednosti temperature mora na plinskim poljima Ivana i Ika ................................................... 62 Tablica 20. Izmjerene vrijednosti temperature mora na područ ju plinskog polja Ivana ................................................ 62 Tablica 21. Prosječ ne vrijednosti saliniteta na plinskim poljima Ivana i Ika za razdoblje mjerenja od 1979. – 1984. ... 64 Tablica 22. Izmjerene vrijednosti saliniteta mora na područ ju plinskog polja Ivana izmjerene 2004. godine. .............. 64 Tablica 23. Prosječ ne vrijednosti gustoć e mora na plinskim poljima Ivana i Ika ......................................................... . 65 Tablica 24. Izmjerene vrijednosti gustoć e mora na područ ju plinskog polja Ivana ...................................................... 65 Tablica 25. Maksimalne, srednje i minimalne vrijednosti prozirnosti mora na plinskim poljima Ivana i Ika .................. 65 Tablica 26. Izmjerene vrijednosti prozirnosti i boje mora na područ ju plinskog polja Ivana ......................................... 66 Tablica 27. Sumarni prikaz izmjerenih koncentracija dušikovih soli u morskoj vodi. ................................................... . 70 Tablica 28. Raspon izmjerenih koncentracija teških metala u tragovima .......................................................... ........... 72 Tablica 29. Popis zabilježenih vrsta koje se trajno zadržavaju uz obraštaj platforme Ivana A ..................................... 78 Tablica 30. Popis vrsta riba zabilježenih uz platformu Ivana A prilikom provedenih istraživanja 2002.-2012. godine . 79 Tablica 31. Temperaturne znač ajke lokacije zahvata ................................................................................................. . 83 Tablica 32. Znač ajke oborina lokacija zahvata ............................................................................................................ 84 Tablica 33. Vjerojatnost pojavljivanja pojedinih smjerova vjetra (‰) po klasama jač ine vjetra godišnje...................... 84 Tablica 34. Znač ajke snage vjetra na lokaciji zahvata ......................................................... ........................................ 85 Tablica 35. Znač ajke naoblake lokacije zahvata.......................................................................................................... 86 Tablica 36. Znač ajke sijanja sunca na lokaciji zahvata ........................................................ ........................................ 87 Tablica 37. Mjerenje koncentracija sulfidnih plinova u prirodnom plinu na platformama 28.09.2012........................... 89 Tablica 38. Sadržaj BPK5 u slojnoj vodi ........................................................... ........................................................... . 90 Tablica 39. Sadržaj KPK u slojnoj vodi .................................................. ........................................................... ........... 90 Tablica 40. Sadržaj suspendiranih tvari u slojnoj vodi ................................................................................................. 91 Tablica 41. Sadržaj ukupnih ulja i masti u slojnoj vodi ......................................................... ........................................ 91

Tablica 42. Sadržaj mineralnih ulja u slojnoj vodi ........................................................................................................ 92


6/261


Tablica 43. Sadržaj dušika (NKjelhldal) u slojnoj vodi .................................................... .................................................. 92 Tablica 44. Ispitivanja slojne vode (uzorkovanja su provedena 05.12.2012. godine) .................................................. 93 Tablica 45. Ulazni podaci za provedbu modeliranja .................................................................................................... 96 Tablica 46. Rezultati modeliranja širenja emsija u more ...................................................... ........................................ 97 Tablica 47. Dozvoljene razine buke prema hrvatskim propisima ................................................... .............................. 99 Tablica 48. Zdrastveni uč inak nakon kratkotrajne izloženosti sumporovodiku .................................................. ......... 100 Tablica 49. Skala vrednovanja procjene utjecaja na okoliš - intenzitet utjecaja ......................................................... 101 Tablica 50. Skala vrednovanja procjene utjecaja na okoliš – moguć e numerič ke vrijednosti i karakteristike utjecaja 102 Tablica 51. Vrednovanje utjecaja zahvata ................................................................................................................. 102 Tablica 52. Analiza važeć ih mjera zaštite okoliša po prethodnim rješenjima .................................................... ......... 106 Tablica 53. Analiza važeć ih programa prać enja stanja okoliša po prethodnim rješenjima ........................................ 118 Tablica 54. Prijedlog plana provedbe programa prać enja stanja okoliša .......................................................... ......... 124

POPIS SLIKA:Slika 1. Proizvodna platforma Ivana A (lijevo) i kompresorska platforma Ivana K (desno) .......................................... 12 Slika 2. Proizvodne platforme Marica i Katarina .......................................................................................................... 12 Slika 3. Postojeć e platforme na eksploatacijskim poljima ''Sjeverni Jadran'' i ''Marica'' ............................................... 14 Slika 4. Nač elna tehnološka shema rada platformi .................................................... .................................................. 21 Slika 5. Grafič ki prikaz dinamike proizvodnje prirodnog plina po skupinama platformi do zatvaranja.......................... 22 Slika 6. Sustav prikupljanja slojne vode Ivana ............................................................................................................. 25 Slika 7. Sustav prikupljanja slojne vode Ika ................................................................................................................. 25 Slika 8. Keson (K) za isput proč išć ene slojne i drenažne vode u more (platforma Annamaria A) ............................... 26 Slika 9.Položaj kesona na platformi ....................................................... ........................................................... ........... 27 Slika 10. Tipska shema gospodarenja otpadnim vodama ........................................................................................... 28 Slika 11. Sustav obrade slojne vode na platformama Ivana A ...................................................... ............................... 29 Slika 12. Uređ aj za proč išć avanje slojne vode na platformi Annamaria A ........................................................ ........... 30 Slika 13. Sustav obrade slojne vode na platformama Annamaria A ............................................................................ 30 Slika 14. Sustav obrade slojne vode na platformama Ika A, Marica i Katarina ........................................................... . 31 Slika 15. Projekcija proizvodnje slojne vode na sustavu Ivana A (platforme Ivana A, B, C, D i E, Ana i Vesna) ......... 32 Slika 16. Projekcija proizvodnje slojne vode na sustavu Ika (platforme Ika A, Ika B, Ida A, Ida B, Ida C, Irina) .......... 33

Slika 17. Projekcija proizvodnje slojne vode na platformi Marica................................................................................. 33 Slika 18. Projekcija proizvodnje slojne vode na platformi Katarina .............................................................................. 34 Slika 19. Planirana tehnologija gospodarenja slojnom vodom na platformama Ivana A, Ika A, Marica i Katarina ....... 36 Slika 20. Proizvodne platforme Ika A i Ika B ................................................................................................................ 38 Slika 21. Dijagram procesnog toka desulfurizacije ...................................................................................................... 39 Slika 22. Prikaz lokacije zahvata na Kartogramu teritorijalne podjele Republike Hrvatske (Izvor: SPURH) ................ 44 Slika 23. Prikaz lokacije zahvata na Kartogramu "Cijevni promet – naftovodi i plinovodi" (Izvor: SPURH) ................. 45 Slika 24. Prikaz lokacije zahvata na Kartogramu "Cijevni promet: plinovodi i naftovodi" (Izvor PPURH) .................... 47 Slika 25. Prikaz litostratigrafske podjele pliokvartarnih naslaga sjevernog Jadrana prema AGIP-ovoj zonaciji ........... 51 Slika 26. Shematski prikaz tektonske građ e Jadrana (Kastelic i sur., 2013.). ................................................... ........... 52 Slika 27. Epicentralna područ ja Cirkumjadranskog bazena (Dibucci, Angeloni, 2013.) ............................................... 54 Slika 28. Karta struja uz površinu tijekom zime 2003. godine ...................................................... ............................... 61 Slika 29. Prosječ ne vrijednosti saliniteta na prostoru sjevernog Jadrana ......................................................... ........... 63 Slika 30. Vertikalna raspodjela stupnja zasić enja kisikom na plinskom polju Ivana .................................................... . 66 Slika 31. Topivost kisika u morskoj vodi pri salinitetu od 35 g/l, modificirano prema Engineering ToolBox ................. 67 Slika 32. Lokacije rijeka koje utječ u u sjeverni Jadran, modificirano prema: Cozzi, Giani, 2011. ................................ 69 Slika 33. Ukupan dotok nutrijenata u sjeverni Jadran putem rijeka prema: Cozzi, Giani, 2011 ................................... 69 Slika 34. Vertikalna raspodjela fosfata, nitrata i silikata na plinskom polju Ivana ........................................................ . 71 Slika 35. Koncentracije teških metala u uzorcima vode, polje Ivana (ožujak 1986. godine) ........................................ 73 Slika 36. Bentoske stepenice u moru (T.Bakran-Petricioli,2007.) ........................................................... ..................... 74 Slika 37. Bentoske biocenoze Jadranskog mora (Peres i Gamulin Brida, 1973.) ....................................................... . 76 Slika 38. Obraštaj na platformi Ivana A ....................................................................................................................... 77 Slika 39. Ribe uz platformu Ivana A ....................................................... ........................................................... ........... 77 Slika 40. Karta migracije kornjač a na Sredozemlju (Luchetti, Antonello, 2010.). ........................................................ . 80 Slika 41. Glavata želva zabilježena uz cijevi platforme Annamaria A .......................................................................... 81 Slika 42. Ruža vjetrova za Sv. Ivan na puč ini ............................................................ .................................................. 85 Slika 43. Lokacije eksploatacijskih polja Sjeverni Jadran i Marica u odnosu na koridor za morske kornjač e .............. 88 Slika 44. Model širenja emisije slojne vode u more (platforma Ika A) ..................................................... ..................... 98 Slika 45. Dijagram mjerodavnosti međ unarodnih konvencija vezano uz traženu kakvoć u slojne vode ..................... 112 Slika 46. Nač ela politike zaštite zdravlja, sigurnosti okoliša tvrtke INAgip d.o.o. ....................................................... 147


7/261


RJEŠENJE MINISTARSTVA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I PRIRODE ZAOBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA


8/261


9/261


10/261


11/261


12/261


13/261


0. UVOD

Eksploatacijska polja ugljikovodika ''Sjeverni Jadran'' i ''Marica'' nalaze se na područ juEpikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske. Radi se o postojećim eksploatacijskimpoljima u sjevernom Jadranu na kojima se već dugi niz godina obavlja eksploatacijaprirodnog plina i njegov transport do kopna. Proizvodnjom i transportom prirodnog plinarukovodi INAgip d.o.o. (tvrtka u zajedničkom vlasništvu hrvatske naftne tvrtke INA-e d.d.i talijanske naftne tvrtke ENI S.p.A.) koja je ujedno i nositelj ovog zahvata.

Danas je na predmetnom područ ju u radu šesnaest proizvodnih i jedna kompresorskaplatforma. Zahvat koji je predmet ove studije obuhvaća rekonstrukciju postojeć ihsustava proč išćavanja slojne vode na postojećim platformama Ivana A, Ika A, Marica iKatarina u smislu izmjene tehnologije proč išćavanja, te prilagodbu uklanjanjasumporovodika iz plina na na postojećoj platformi Ika A, što je proizašlo kao potrebauslijed prirodnog tijeka eksploatacije plina iz ležišta i sastava prirodnog plina upojedinim dijelovima ležišta.Sukladno Točki 35. Priloga 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodnenovine“ br. 64/08 i 67/09) predmetni zahvat predstavlja Eksploataciju mineralnihsirovina: - energetske mineralne sirovine – ugljen, nafta i plin (crpljenje,oplemenjivanje to jest odstranjivanje ne č isto ć a i vode, transport kada je u vezi seksploatacijskim poljem i skladištenje u geološkim strukturama), te za njegapostupak procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi Ministarstvo zaštite okoliša iprirode.

Dokument potreban za pokretanje postupka procjene utjecaja zahvata na okolišsukladnoč l.6 Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš je:• Ovjerena preslika Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske

(NN 50/99) – Prilog 3.Cilj izrade Studije je identifikacija i analiza utjecaja na okoliš kojiće proizać i uslijednavedenih tehnoloških promjena u okviru postojeće eksploatacije plina na predmetnimeksploatacijskim poljima, ocjena njihove prihvatljivosti po okoliš i definiranje dodatnihmjera zaštite kojimaće se ti utjecaji svesti u zakonom propisane okvire. Također,Studijom će se propisati i dopuna postojećeg programa praćenja stanja okolišautvrđenog u prethodnim postupcima procjene utjecaja na okoliš za postupakproizvodnje i obrade prirodnog plina na eksploatacijskim poljima ''Sjeverni Jadran'' i''Marica'', kao oblik praćenja učinkovitosti primjene predviđenih mjera zaštite.Predmetna Studija o utjecaju na okoliš izmjene tehnologije obrade slojne vode iprilagodbe uklanjanja H2S iz plina na eksploatacijskim poljima ''Sjeverni Jadran'' i''Marica'' služi kao stručna podloga u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš.Studiju je izradio ovlaštenik Ministarstva zaštite okoliša i prirode za izradu Studija outjecaju na okoliš: ECOINA d.o.o. iz Zagreba. (Preslika Suglasnosti za obavljanjeposlova zaštite okoliša sastavni je dio ove Studije).


14/261


Za navedena eksploatacijska polja u prošlosti je provedeno nekoliko postupakaprocjene utjecaja na okoliš, na temelju slijedeće dokumentacije:

- Studija o utjecaju na okolinu za Eksploatacijsko polje „Sjeverni Jadran“ iplinovod do kopna iz 1996. godine na temelju koje je 1997. godine izdanoRješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš. Studija je načelno obuhvatila razvojprojekta eksploatacije plina iz jadranskog podmorja s područ ja Eksploatacijskogpolja Sjeverni Jadran s izgradnjom 12 proizvodnih platformi: 4 platforme na poljuIvana (Ivana A, Ivana B, Ivana C, Ivana D ), tri platforme na polju Ika (Ika A, Ika B,Ika C ), dvije platforme na polju Ida (Ida A i Ida B ), jednu platformu na polju Irina(Irina ) i dvije platforme na polju Annamaria (Annamaria A i Annamaria B ).

- Dopuna Studije – „Sumarni prikaz razlika u strukturi postrojenja

proizvodno-sabirnog i transportnog sustava na plinskom polju Ivana“ iz1998. godine, koja je obuhvatila i izgradnju platformeIvana E , novi razmještajplatformi i promjenu broja i dimenzija cjevovoda, na temelju koje je 1999. izdanonovo Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš koje je zamijenilo rješenje iz1997. Na temelju navedenog postupka izgrađene su platforme Ivana A, Ivana B,Ivana C, Ivana D, Ika A, Ika B, Ida A, Ida B i Ida C i dodatno platforma Ivana E.

- Studija o utjecaju na okoliš – plinska polja Marica i Katarina s pripadaju ć implinovodima (offshore Croatia) iz 2002. godine na temelju koje je 2003. godineizdano Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Studija je obuhvatila izgradnjuplatformiMarica i Katarina (prostor Eksploatacijskog polja Marica) i spojnih

plinovoda. Na temelju navedenog postupka izgrađene su obje platforme, Marica iKatarina.

- Elaborat zaštite okoliša za izmještanje izlaznog dijela plinovoda iz mora nakopno kod Pule i predvi đ ene kompresorske stanice u Štinjanu na platformulociranu kraj postoje ć e proizvodne platfome Ivana A na moru iz 2003.godine. Projekt je obuhvatio izgradnju dodatne kompresorske platformeIvana K ipromjenu trase podmorskog plinovoda prema kopnu plinskih polja u Sj. Jadranu.Na temelju navedenog postupka izgrađena je platforma Ivana K.

- Studija o utjecaju na okoliš izgradnje šest novih platformi ( Ika C, Ika SW A,Ika SW B, IDA D, Andreina i Ravenna ) sa spojnim cjevovodima iz 2009.godine, na temelju koje je izdano Rješenje o prihvatljivosti zahvata eksploatacijeplina na eksploatacijskom polju Sjeverni Jadran iz iz 2010. godine. Rješenje jenadopunilo postojeće rješenje iz 1999. godine. Platforme nisu izgrađene. Uokviru navedene procjene proveden je i postupak procjene utjecaja na okolišpreko državnih granica u skladu s Espoo Konvencijom, te je dogovorenointegralno praćenje stanja okoliša za cijelo Eksploatacijsko polje Sjeverni Jadran.

- Elaborat o utjecaju zahvata na okoliš za izgradnju novih platformi napostoje ć em eksploatacijskom polju ugljikovodika „Sjeverni Jadran“ iz2011. godine, koji je obuhvatio izgradnju novih pet platformi (Ilena 1, Ivna 1, IrinaJZ, Ika A duboka, Ika B duboka ), na temelju kojeg je 2012. godine izdano


15/261


Rješenje da za navedeni zahvat nije potrebno provesti postupak procjeneutjecaja na okoliš. Platforme nisu izgrađene.

Također, na temelju tada važećeg Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00)Nositelju zahvata je u okviru važećeg Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš iz1999. godine bez novog postupka procjene utjecaja na okoliš izdana Lokacijska dozvolaza izgradnju proizvodnih platformi Annamaria A, Ana, Vesna, Irina, Božica 1 i Božica 2.Izgrađene su platforme Annamaria A, Ana, Vesna i Irina.

1. OPIS ZAHVATA1.1. Svrha poduzimanja zahvata

Nositelj zahvata INAgip d.o.o. trenutno na područ ju Eksploatacijskog polja ''SjeverniJadran'' radi s petnaest platformi koje su međusobno povezane spojnim podmorskimplinovodima, plinovodom s talijanskom platformom Garibaldi, te plinovodom doistarskog kopna. Na područ ju Eksploatacijskog polja ''Marica'' radi s dvije platforme kojesu također međusobno povezane podmorskim spojnim plinovodima i otpremnimplinovodom prema Italiji na platformu Barbara T2 u talijanskom područ juepikontinentalnog pojasa Jadranskog mora (Prilog 2.Pregledna situacija ).Prošlogodišnja proizvodnja prirodnog plina s područ ja Eksploatacijskog polja ''SjeverniJadran'' iznosila je 1,1 milijardu prostornih metara standardnih (Sm3), dok jeprošlogodišnja proizvodnja s područ ja Eksploatacijskog polja ''Marica'' iznosila 143milijuna prostornih metara standardnih (Sm3).Tijekom proizvodnje prirodnog plina došlo je do promjena određenih parametaraproizvodnje, pada proizvodnje plina i povećanja proizvodnje slojne vode, te do porastakoncentracije sumporovodika u prirodnom plinu na plinskom polju Ika B, što je sveposljedica prirodnog tijeka eksploatacije prirodnog plina iz ležišta. Uslijed navedenihpromjena, koje su nastupile nedavno, došlo je do teškoća u ispunjavanju uvjeta vezanihuz obradu slojne vode i uklanjanja H2S iz plina propisanih važećim rješenjima oprihvatljivosti zahvata eksploatacije plina na eksploatacijskim poljima ''Sjeverni Jadran'' i''Marica'' (Prilog 1.), pa Nositelj zahvata planira određene rekonstrukcije na sustavimaobrade slojne vode i uklanjanja sumporovodika iz prirodnog plina.Kako planirane rekonstrukcije nisu obuhvaćene postojećom dokumentacijom irješenjima o prihvatljivosti zahvata za okoliš, pristupilo se izradi ove Studije sa svrhomizmjena i dopuna postojećih rješenja kojima bi se obuhvatilo novo stanje, i s konačnimciljem zaštite okoliša i ispunjavanja zakonskih obveza.


16/261


1.2. Postojeć e i planirano stanje proizvodnje i prerade prirodnog plina

1.2.1. Postojeć e stanjeEksploatacijsko polje ''Sjeverni Jadran'' nalazi se u središnjem dijelu sjevernog Jadranadok je Eksploatacijsko polje ''Marica'' smješteno oko 20 kilometara jugoistočno odEksploatacijskog polja ''Sjeverni Jadran''.Na područ ju Eksploatacijskog polja ''Sjeverni Jadran'' radi petnaest platformi, a napodruč ju Eksploatacijskog polja ''Marica'' dvije platforme. Šesnaest postojeć ih platformisluži za eksploataciju prirodnog plina iz ležišta, dok je platforma Ivana K kompresorskaplatforma (Tablica 1., Slika 1.).

Tablica 1. Postojeće platforme

Broj Naziv Namjena Izvedba postolja BrojbušotinaEksploatacijsko polje ''Sjeverni Jadran''

1 Ivana K Kompresorska Četiri noge -2 Ivana A Proizvodna Četiri noge 53 Ivana B Proizvodna Tri noge 34 Ivana C Proizvodna Jedna noga 15 Ivana D Proizvodna Jedna noga 16 Ivana E Proizvodna Tri noge 37 Ida A Proizvodna Jedna noga 18 Ida B Proizvodna Jedna noga 2

9 Ida C Proizvodna Jedna noga 310 Ika A Proizvodna Četiri noge 311 Ika B Proizvodna Jedna noga 312 Annamaria A Proizvodna Četiri noge 513 Irina Proizvodna Jedna noga 214 Ana Proizvodna Jedna noga 215 Vesna Proizvodna Jedna noga 1

Eksploatacijsko polje ''Marica''16 Marica Proizvodna Četiri noge 317 Katarina Proizvodna Četiri noge 3

Na područ ju plinskog polja Ivana smješteno je 8 platformi, 7 proizvodnih (Ivana A, B, C,D i E na koje su spojene platforma Ana i Vesna) i jedna kompresorska (Ivana K). Napodruč ju plinskog polja Ida smještene sučetiri proizvodne platforme (Ida A, B, C na koje je spojena platforma Irina). Na područ ju plinskog polja Ika smještene su dvije platforme(Ika A i B) i na područ ju plinskog polja Annamaria jedna platforma (Annamaria A).Platforma Ivana A je središnja platforma Eksploatacijskog polja ''Sjeverni Jadran'' i jedina sa stalnom posadom u sjevernom dijelu eksploatacijskog polja. Platforma IvanaK je smiještena neposredno uz platformu Ivana A i s njom je povezana mostom (Slika1.). Platforme Ivana A i K su platforme sčetiri noge, kao i platforme Annamaria A,Marica i Katarina, dok je izvedba postolja za platforme Ivana B i E s tri noge, a izvedbeostalih platformi su s jednom nogom (Tablica 1.). U južnom dijelu eksploatacijskog polja„Sjeverni Jadran„ nalazi se platforma Annamaria A koja također ima stalnu posadu iključna je operativna i kontrolna platforma za ovaj dio polja. Budući da je plinsko polje


17/261


Annamaria zajedničko, platforma Annamaria A je za potrebe uravnoteženja spojenapodmorskim plinovodom s platformom Annamaria B koja se nalazi u talijanskom dijeluplinskog polja.

Slika 1. Proizvodna platforma Ivana A (lijevo) i kompresorska platforma Ivana K (desno)

Na Eksploatacijskom polju ''Marica'' prisutna su dva ležišta: ležište Marica spripadajućom platformom Marica i ležište Katarina s pripadajućom platformom Katarina.Obje platforme imaju izvedbu postolja sčetiri noge, a proizvodnja plina se odvija iz po tribušotine (Slika 2.).

Slika . Proizvodne platforme !arica i Katarina


18/261


Platforme su međusobno povezane spojnim plinovodima različitih duljina i promjerameđusobno, te s kopnom u Hrvatskoj i u Italiji (Tablica 2.)

Tablica . Postojeći podmorski spojni plinovodi

Dionica i naziv Duljina Nazivni promjer

Eksploatacijsko polje ''Sjeverni Jadran'' Ivana A – Garibaldi (Italija) (PU7) 67.000 m 400 mmIvana E – Ivana A(PU8) 3.800 m 350 mmIvana E - Ivana D(PU9) 4.400 m 150 mmIvana E - Ivana (PU-10) B 6.800 m 350 mmIvana K - Pula (PU24) 55.000 m 450 mmIvana B - Ivana C (PU26) 8.200 m 150 mmIda A - Ida C (PU27) 5.900 m 150 mmIda B - Ida C (PU28) 2.400 m 150 mmIda C - Ivana K (PU29) 35.700 m 400 mmIda C - Ika A (PU30) 10.800 m 400 mmIka A - Ika B (PU31) 6.500 m 150 mmAnnamaria A – Annamaria B (Italija) 3.700 m 400 mmAnnamaria A – Ika A 9.300 m 400 mmAna – Ivana B 4.400 m 250 mmVesna - Ana 3.500 m 250 mmIrina – Ida A 6.300 m 250 mm

Eksploatacijsko polje ''Marica'' Marica – Barbara (Italija) (ZD-12) 17.900 m 350 mmKatarina – Marica (ZD-14) 12.100 m 350 mm


19/261


Slika ". Postojeće platforme na eksploatacijskim poljima ##Sjeverni $adran## i ##!arica##

.


20/261


1.2.2. Planirani zahvati

Dosadašnjim postupcima procjene utjecaja na okoliš i izdanim rješenjima obuhvaćena je izgradnja dodatnih proizvodnih platformi i spojnih plinovoda, koji do sada nisuizgrađeni (Tablica 3., Tablica 4.) Od dijela planirane gradnje se odustalo (Andreina,Ravenna, Ika A duboka, Ika B duboka), a neki objekti su u odnosu na postupakprocjene utjecaja na okoliš doživjeli manje preinake u tehničkom smislu (Božica, IkaSW). Kroz daljnju razradu projekata moguće je da će isti doživjeti i dodatne preinake.

Tablica ". Planirane proizvodne platforme

Broj Naziv Namjena Izvedbapostolja Broj bušotina Postupak PUO Opaska

Eksploatacijsko polje ''Sjeverni Jadran''

1 Božica 1 proizvodna Jedna noga Napušten projekt U okviru Rješenja 1999. Umjesto platformiBožica 1 i 2 gradi se jedna platforma

Božica (2a)

2 Božica 2 proizvodna Jedna noga Napušten projekt U okviru Rješenja 1999.2a Božica proizvodna Jedna noga 1 U okviru Rješenja 1999.3 Ika C proizvodna Jedna noga 2 U okviru Rješenja 1999.4 Ika SW A proizvodna Jedna noga Napušten projekt U okviru Rješenja 2010. Umjesto platformi Ika

SW A i Ika SW Bgradi se jedna

platfoma IKA JZ (5a)

5 Ika SW B proizvodna Jedna noga Napušten projekt U okviru Rješenja 2010.5a Ika JZ proizvodna Tri noge 6 U okviru Rješenja 2010.6 Ida D proizvodna Jedna noga 1 U okviru Rješenja 2010.7 Andreina proizvodna Jedna noga Napušten projekt U okviru Rješenja 2010.8 Ravenna proizvodna Jedna noga Napušten projekt U okviru Rješenja 2010.9 Ilena 1 proizvodna Jedna noga 2 U okviru Rješenja 2012.10 Ivna 1 proizvodna Jedna noga 2 U okviru Rješenja 2012.11 Irina JZ proizvodna Jedna noga 2 U okviru Rješenja 2012.

12Ika A duboka –bušenje sapostojeć ihplatformi

proizvodna Jedna noga 2 U okviru Rješenja 2012.

Ne gradi se novaplatforma Ika Aduboka kako je

planirano, negoćese izbušiti nove

bušotine na platformiIka A

13Ika B duboka-bušenje sapostojeć ihplatformi

proizvodna Jedna noga 2 U okviru Rješenja 2012.

Ne gradi se novaplatforma Ika Bduboka kako je

planirano, negoćese izbušiti nove

bušotine na platformiIka B

Tablica %. Planirani podmorski spojni plinovodi

Dionica i naziv Duljina Nazivni promjer Postupak PUO Opaska

Eksploatacijsko polje ''Sjeverni Jadran''Božica 1 – Ivana A 5.900 m Napušten projekt U okviru Rješenja 1999. Umjesto dva, gradi se

jedan spojni plinovod odnove platforme Božica do

platforme Ivana A

Božica 2 – Božica 1 4.600 m Napušten projekt U okviru Rješenja 1999.Božica – Ivana A 9.700 m 200 mm U okviru Rješenja 1999.

Ika C – Ika A 12.500 m 150 mm U okviru Rješenja 1999.Ika SW B – Ika SW A 2.900 m Napušten projekt U okviru Rješenja 2010. Umjesto dva, gradi se

jedan spojni plinovod odnove platforme Ika JZ do

platforme Ika A

Ika SW A – Ika C 4.100 m Napušten projekt U okviru Rješenja 2010.

Ika JZ – Ika A 11.700 m 200 mmU okviru Rješenja 2010.


21/261


22/261


Tablica +. ' d će stanje iz ra*enosti spojni, podmorski, plinovoda

Dionica i naziv Duljina Nazivni promjerPostoje ć i/planirani

Godinapoč etka rada

Godina

završetkarada

Eksploatacijsko polje ''Sjeverni Jadran''Ivana A – Garibaldi (Italija)(PU7) 67.000 m 400 mm

Postojeći 1999. Nije planirana

Ivana E – Ivana A(PU8) 3.800 m 350 mm Postojeći 2000. 2020.Ivana E – Ivana D(PU9) 4.400 m 150 mm Postojeći 2001. 2014.Ivana E – Ivana B (PU-10) 6.800 m 350 mm Postojeći 2001. 2020.Ivana K - Pula (PU24) 55.000 m 450 mm Postojeći 2005. 2035. ili popotrebiIvana B – Ivana C (PU26) 8.200 m 150 mm Postojeći 2006. 2014.Ida A – Ida C (PU27) 5.900 m 150 mm Postojeći 2006. 2018.Ida B - Ida C (PU28) 2.400 m 150 mm Postojeći 2006. 2018.Ida C - Ivana K (PU29) 35.700 m 400 mm Postojeći 2006. Nije planiranaIda C - Ika A (PU30) 10.800 m 400 mm Postojeći 2006. Nije planirana

Ika A – Ika B (PU31) 6.500 m 150 mm Postojeći 2006. 2015.Annamaria A – Annamaria B(Italija) 3.700 m 400 mm

Postojeći 2009. 2039.

Annamaria A – Ika A 9.300 m 400 mm Postojeći 2039. 2039.Ana – Ivana B 4.400 m 250 mm Postojeći 2008. 2020.Vesna – Ana 3.500 m 250 mm Postojeći 2008. 2013.Irina – Ida A 6.300 m 250 mm Postojeći 2009. 2013.Božica – Ivana A 9.700 m 200 mm Planirani 2013. ili kasnije 2017. ili kasnijeIka C – Ika A 12.500 m 150 mm Planirani Nije određeno Nije određenoIka JZ – Ika A 11.700 m 200 mm Planirani 2014. ili kasnije 2034. ili kasnijeIda D – Ida C 10.600 m 150 mm Planirani Nije određeno Nije određenoAnnamaria A - Ivana K 43.000 m Nije određen Planirani Po potrebi Po potrebiIda D – Ika A 8.000 m 150 mm Planirani Nije određeno Nije određenoIlena 1 – Ivana B 3.500 m 250 mm Planirani Nije određeno Nije određenoIvna 1 – Ivana C 7.000 m 150 mm Planirani Nije određeno Nije određenoIrina JZ - Irina 1.500 m 150 mm Planirani Nije određeno Nije određeno

Eksploatacijsko polje ''Marica''Marica – Barbara (Italija) (ZD-12) 17.900 m 350 mm

Postojeći 2004. 2019.

Katarina – Marica (ZD-14) 12.100 m 350 mm Postojeći 2006. 2016.

1.2.4. Opis glavnih obilježja tehnoloških procesa proizvodnje i obrade prirodnogplina

Iako su postojeće platforme građene u periodu od 10 godina, pa se iste razlikujuobzirom broj, kapacitet i tehnološku namjenu ugrađene opreme, sam postupakproizvodnje je sličan na svim proizvodnim poljima.Procesni sustavi podijeljeni su po skupinama. Platforme imaju slijedeće procesnesustave: sustav na ušć ima bušotina, sustav otpreme plina, sustav prihvata plina (samoprolazne platforme), sustav hidraulike, sustav separacije plina i slojne vode, sustavkomprimiranog zraka, glavni sustav proizvodnje električne energije, pričuvni sustavproizvodnje električne energije, sustav drenaže, sustave za gašenje požara na baziCO2 i suhog praha, sustave radiokomunikacije, sustave video nadzora, sustave zaštitena radu i evakuaciju osoblja i dr. Platforme imaju i opremom za navigaciju. Većeplatforme su opremljene dizalicama.


23/261


Na svakoj proizvodnoj platformi plin iz svakog niza proizvodnih kolona prolazi kroz ručniprigušni ventil koji se namješta periodično ovisno o varijaciji proizvodnih parametara.Pridobivenom plinu iz svake cijevi se mjeri temperatura, tlak i protok (Slika 4.) , i to prijeprigušnih ventila. Mjerenje protoka je digitalno upravljano tako da se provodikompenzacija obzirom na tlak i temperaturu. Na samim platformama plin se miješa uzbirnim i mjernim cjevovodima. Svaka proizvodna cijev se može odvojeno analizirati umjernom separatoru, a podaci se mogu automatski slati u upravljačku postaju naplatformama Ivana A i Annamaria A.

Platforma Ika A jedina je platforma na kojoj je instaliran i sustav uklanjanjasumporovodika iz prirodnog plina, a isti služi za uklanjanje sumporovodika iz prirodnogplina koji se proizvodi na platformi Ika B.

Slojna voda se od plina odvaja u separatorima. Plin se nakon toga šalje u zbirnicjevovod pod tlakom, a voda se skladišti u posebnom spremniku za vodu. S manjihsatelitskih platformi na kojima nije instaliran uređaj za pročišćavanje slojne vode, slojnavoda se otprema podmorskim cjevovodima do platformi na kojima uređaj zapročišćavanje postoji i tamo se obrađuje. Uređaji za proč išćavanje instalirani su naplatformama Ivana A, Ika A, Annamaria A, Marica i Katarina.

Na platformama gdje je tlak proizvedenog plina nizak, isti se prije transporta povisujekako bi se omogućio nesmetani transport, a na platformama gdje je tlak visok, isti sesnizuje putem ventila za regulaciju tlaka koji je smješten u ulaznoj liniji proizvodnogseparatora. Tlak unutar proizvodnog separatora regulira također isti ventil, kao i tlakposlije separatora, a i sam tlak u izlaznom cjevovodu. Povećanje protoka uzrokuje padtlaka u separatoru što dovodi do otvaranja ventila kako bi se stanje vratilo u ravnotežuUgrađeni su i sigurnosni ventili koji štiti separator od previsokog tlaka.

Regulacija protoka odvija se putem filtera koji prima podatke o tlaku i protoku putemtransmitera ugrađenih prije ventila. Ventil se prethodno podešava u skladu smogućnostima prijema na prihvatnoj platformi, a tlak se podešava na temeljuzahtijevanog protoka i gubitaka u plinovodu uslijed promjene temperature plina.

Talog nastao u separacijskim posudama koji sadrži zauljeni sediment, se uz pomoć gravitacije otprema u spremnik za otpad u koji se skuplja i sva drenažna voda, uključivoi kišnica. Ovaj spremnik se periodički prazni: pročišćena voda se prelijeva u more, a

istaloženi materijal se otprema brodom na kopno.Na svim platformama je instaliran i sustav za unutarnječ išćenje i kontrolu cjevovoda, tesustav odušivanja platforme kroz hladni odušnik. Sve proizvodne platforme imajuugrađene visokotlačne i niskotlačne vertikalne sustave odušivanja. Na njih vodecjevovodi odušnika (automatsko i ručno odušivanje) opreme i sustava s visokimproračunskim tlakom, odnosno niskim proračunskim tlakom, kao i odvodni cjevovodi izsigurnosnih ventila na visokotlačnoj i niskotlačnoj opremi. Ugrađeni su i horizontalnisustavi odušivanja, koji služe isključ ivo kao baklja za spaljivanje plina kod pokretanjaproizvodnje ili tijekom remonta opreme.

Sustav zaustavljanja procesa u slučaju nužde kontrolira sve ventile za zaustavljanje,sve ventile sustava odušivanja i sustav zaštite od požara. Ventili za zaustavljanje


24/261


smješteni su prije i poslije analitičkih i proizvodnih separatora i na ulazu i izlazu upodmorske cjevovode u cilju jamčenja izoliranosti proizvodne opreme. Sve tlačneposude koje sadržavaju plin pod tlakom većim od 7 bar imaju ventile sustavaodušivanja.

Izvor električne energije ovisi o platformi. Na većim platformama gdje je velika potrošnjaenergije glavni izvor energije su plinski motori (Ivana A, Ivana K, Ika A, Annamaria A iMarica), dok su na ostalim platformama, na kojima se električna energija koristi samoza potrebe rasvjete, rada telekomunikacijskih uređaja i instrumentacije, glavni izvorsolarne ćelije.

Na platformi Ivana A glavni izvor električne energije su dva plinska motora Caterpillar,instalirane jedinične snage 252 kW.

Na platformi Ika A glavni izvor električne energije su dva plinska motora Waukesha,instalirane jedinične snage 73 kW.

Na platformi Annamaria A glavni izvor električne energije su dva plinska motoraWaukesha, snage 325 kW. Na platformi Annamaria A također su instalirani i plinskigrijač i Tehnositer, instalirane jedinične snage 930 kW.

Na platformi Marica glavni izvor električne energije su dva plinska motora Waukesha,instalirane jedinične snage 88 kW.

Na kompresorskoj platformi Ivana K glavni izvor električne energije su dva plinskamotora Caterpillar, instalirane jedinične snage 425 kW. Na platformi su takođerugrađene i četiri plinske turbine Taurus, instalirane jedinične snage 5,7 MW.Na svim platformama instalirani su diesel agregati kao pomoćni izvori električneenergije. Na manjim platformama diesel agregati su instalirane snage od 5-10 kW, anajveć i su na platformi Ivana K (247 kW), te na platformi Annamaria A (277 kW).

Proces crpljenja prirodnog plina iz bušotina kao i upravljanje radom svih platformi jeautomatski regulirano. Petnaest platformi su satelitske platforme bez posade, aupravljanje se provodi radio sustavom s dvije platforme sa stalnom posadom, platformiIvana A i Annamaria A. Iz kontrolnih prostorija na navedenim platformama omogućeno je: otvoriti/zatvoriti svaku bušotinu/cijev pojedinačno, ili skupno, motriti karakteristikeplina i vode (tlak, protok, temperatura) iz svakog proizvodnog niza zasebno, svakebušotine, posuda pod tlakom i svih cjevovoda, upravljati plinskim poljem u ciljuzadovoljavanja ograničavanja isporuke plina u kontrolnoj točki, testirati proizvodneintervale svake bušotine prije njihovog puštanja u proizvodnju i zatvoriti sustav u slučajunužde.

S platforme Ivana A upravlja se platformama Ivana A, Ivana B, Ivana C, Ivana D, IvanaE, Ivana K, Ana, i Vesna. S platforme Annamaria A upravlja se platformama AnnamariaA, Ika A, Ika B, Ida A, Ida B, Ida C, Irina, Marica i Katarina.

Platforme se kontroliraju i zaštićene su PLC-om (Process Logic Controler). Sustavi

zaštite predviđeni su za upravljaje platformama tijekom pokretanja rada, redovitog rada i


25/261


gašenja u slučaju nužde. PLC, smješten na platformama, upravlja i nadzire sustavkontrole procesa i opremu. U slučaju kvara, sustav sigurnosti platforme automatskidovodi u sigurno stanje.

Sustav zaustavljanja procesa u slučaju nužde ima mogućnost djelovanja na sve ventileza zaustavljanje procesa, ventile sustava odušivanja i sustav zaštite od požara.Spomenuti sustav zaustavljanja ima nekoliko razina djelovanja:

• ASD (Abandonment) – Kad je aktiviran, izaziva alarm u kontrolnoj sobi Ivane A iAnnamarie A. Resultat je potpuno zaustavljanje procesa, odušivanje platforme ialarm osoblju za pripremu napuštanja platforme.

• ESD (Emergency) – Pri aktivaciji ove razine, platforma ide u potpunozaustavljanje procesa uz potpuno izoliranje procesnih jedinica, te potpunozaustavljenje pomoćnih sustava, osim najnužnijih. Također se aktivira odušivanjesustava.

• PSD (Production) – Pri aktivaciji ove razine, platforma ide u potpunozaustavljanje bez odušivanja

• LSD (Local) – Pri aktivaciji ove razine, gasi se pojedina jedinica/oprema ili sealarmira u slučaju prisutnosti određenog opasnog uvjeta na platformi

Za detekciju vatre i plina dizajniran je vatrozaštitni sutav, kako bi detektirao i izveo ručnoili automatski izvršne akcije u svrhu zaštite od vatre i zapaljivih plinova. Različite zonesu pod nadzorom od strane slijedećih detektora:

• Detektor zapaljivog plina metana• Detektor zapaljivog plina vodika• Topivičepovi• Detektori vatre• Detektori plina


26/261

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ IZMJENE TEHNOLOGIJE OBRADE SLOJNE VODE I PRILAGODBEUKLANJANJA H 2S IZ PLINA NA EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA "SJEVERNI JADRAN" I ''MARICA''

Str. 21

Slika %. -a elna te,nolo/ka s,ema rada platformi


27/261


1.2.4.1. Dinamika proizvodnje prirodnog plina do zatvaranja

Buduće stanje, odnosno buduće količine slojne vode i sumporovodika uvjetovane suznačajkama buduće proizvodnje prirodnog plina na eksploatacijskim poljima ''SjeverniJadran'' i ''Marica''. U nastavku slijede podaci o proizvedenom plinu i projekcije daljnjegrada pojedinih platformi koji su određeni temeljem parametara dobivenih tijekomdosadašnjeg rada (Tablica 7., Slika 5.).

Slika &. 0rafi ki prikaz dinamike proizvodnje prirodno plina po sk pinama platformi do zatvaranja

Plinsko polje Ivana je najstarije proizvodno polje na Eksploatacijskom polju ''SjeverniJadran'', na njemu je smješteno 8 platformi, i to 7 proizvodnih (Ivana A,B,C,D i E te Anai Vesna) i jedna kompresorska (Ivana K). Proizvodne platforme Ivana A,B,C,D i E su udaljnjem tekstu opisane pod pojmom Ivana u užem smislu.Platforma Vesna je puštena u pogon 2009. godine. Maksimalna proizvodnja postignuta je tijekom prve godine rada i znosila je 90 tisuća Sm3 plina dnevno. U 2012. godinidolazi do značajnog pada proizvodnje plina i to za oko 3 puta, pa se iz tog razlogaplanira zatvoriti njen rad 2013. godine, pričemu se očekuje da će se na platformi Vesnaproizvesti ukupno 107, 8 milijuna Sm3 plina.Platforma Ana puštena je u pogon 2008. godine, a njezino zatvaranje planira se 2020.godine. Maksimalnu proizvodnju imala je u 2008. tijekom prvih mjeseci rada kada se nanjoj crpilo oko 280 tisuća Sm3 plina dnevno. U 2012. dolazi do pada proizvodnje plina iočekuje se daljnji pad do zatvaranja 2020. godine, pričemu će se na platformi Anatijekom cijelog proizvodnog vijeka proizvesti ukupno 616 milijuna Sm3 plina.


28/261


Tablica . 2inamika proizvodnje prirodno plina po platformama do zatvaranja

GodinaDINAMIKA PROIZVODNJE (Sm /godišnje x10 )

VESNA ANA IVANA IKA IDA IRINA ANNAMARIA A MARICA KATARINA1999 33,3312000 234,1952001 537,3082002 681,3532003 681,3852004 691,002 19,1322005 684,340 207,8792006 713,823 245,915 201,006 214,888 10,1092007 755,283 319,419 227,730 207,070 178,4682008 3,946 724,214 322,484 208,139 198,730 143,8242009 29,732 101,893 672,919 325,746 187,952 16,866 45,706 180,279 119,4052010 31,306 82,593 641,810 249,307 185,005 14,329 325,632 167,798 106,0402011 32,768 84,133 535,771 149,919 168,306 10,594 419,165 135,337 72,3002012 12,934 71,876 314,141 127,822 150,235 6,639 388,278 99,613 38,7222013 1,241 60,500 215,239 127,178 130,494 0,793 365,053 138,824 35,3432014 54,196 105,450 121,314 112,610 362,644 128,429 28,5372015 47,172 8,664 113,450 76,012 332,656 112,288 21,6772016 40,429 105,454 39,662 302,660 102,276 19,4162017 28,038 95,873 16,461 271,447 81,9302018 17,523 69,928 7,479 214,274 66,4422019 14,022 56,541 177,472 22,8352020 10,552 37,933 154,8902021 24,276 129,9772022 13,247 98,0302023 9,866 83,7662024 78,3562025 62,0412026 58,2902027 55,783

2028 53,4342029 48,2442030 41,6852031 39,6832032 37,3802033 35,4812034 33,0292035 30,3282036 28,3562037 30,3862038 24,8362039 22,238

Ukupno 107,981 616,873 8.230,228 2.515,672 1.711,091 49.221 4.351,200 2.083,750 773,841

Ivana u užem smislu . Polje Ivana je prvo i najproduktivnije polje na Eksploatacijskompolju „Sjeverni Jadran“, koje je pušteno u pogon 1999. godine. Proizvodnja jepostepeno rasla od poćetnih 600 tisuća Sm3 prirodnog plina na dan do 1,8 milijuna Sm3 prirodnog plina na dan 2006. godine. Puštanjem u rad Ivana K (kompresorskeplatforme) prooizvodnja je povećana na 2,1 milijuna Sm3 prirodnog plina na dan nakončega slijedi kontinuirani pad, naročito nakon 2010. godine. Projicirano zatvaranje poljaočekuje se 2015. godine pričemu će se tijekom cijelog proizvodnog vijeka proizvestiukupno 8,2 milijarde Sm3. Nakon zatvaranja svih platformi polja Ivana, u funkcijićeostati jedino kompresorska platforma Ivana K, kojaće raditi do konačnog zatvaranjaEksploatacijskog polja ''Sjeverni Jadran''.


29/261


Na plinskom polju Ika u pogonu su dvije platforme Ika A i Ika B. Plinsko polje Ikapočelo je sa radom 2006. godine, s dnevnom proizvodnjom od približno 630 tisuća Sm3,koja je trajala do 2009. godine i nakon toga pada na približno 350 tisuća Sm3 dnevno2012. godine. Očekuje se da se ova proizvodnja zadrži na toj razini do 2014. godine,kada se očekuje daljnji pad i zatvaranje 2023. godine s ukupno očekivanomproizvodnjom od 2,5 milijarde Sm3 plina.

Na plinskom polju Ida u pogonu su tri platforme: Ida A, Ida B i Ida C. Plinsko polje Ida je počelo sa radom 2006. godine s planiranim zatvaranjem 2018. godine. Na početkurada proizvodnje plina je iznosila 624 tisuća Sm3 dnevno, kasnije nastavlja s padom, iočekuje se da se takav trend nastavi do zatvaranja kadaće se ukupno proizvesti 1,7milijardi Sm3 plina.

Na platformiIrina ukupna proizvodnjaće biti jako mala i to svega 49 milijuna Sm3 plinau razdoblju od 2009. do 2013. godine.Na plinskom polju Annamaria su u pogonu dvije platforme i to Annamaria A nahrvatskoj i Annamaria B na talijanskoj strani. U daljnjem tekstu razmatra se samoplatforma Annamaria A koja je počela sa radom 2009. godine. Maksimalna proizvodnje je dostignuta 2011. godine i iznosila je 1,15 Sm3 milijuna plina dnevno. Od onda bilježikontinuirani pad. Očekuje se da ova platforma ostane najduže u funkciji, do zatvaranja2039. godine s ukupno proizvedenom količinom plina od 4,3 milijarde Sm3.Ukupna proizvodnja plina na Eksploatacijskom polju ''Sjeverni Jadran'' bi premasadašnjim pokazateljima trebala trajati od 1999. godine do 2039. godine pričemu bi se

ukupno proizvelo 17,6 milijardi

Sm3

plina. Vrhunac proizvodnje je bio u razdoblju od2006. do 2011. godine kada se dnevno proizvodilo između 4,4 i 5,5 milijuna Sm3 plina.

Značajne količine proizvedenog plina se očekuju i naplatformi Marica gdje se očekujepridobivanje plina u ukupnoj količ ini od 2,1 milijardi Sm3 (što iznosi oko pola ukupnekolič ine koja bi se dobila na platformi Annamaria A, odnosno okočetvrtine koja bi sepridobila plinskom polju Ivana). Ova plaforma je puštena u rad 2004. godine,maksimalna proizvodnja je bila 2006. godine s količ inom od 603 tisuća Sm3 plinadnevno, a od onda kontinuirano pada proizvodnja.

Proizvodnja plina na platformiKatarina bilježi konstantan pad od puštanja u pogon2006. godine i postizanja maksimuma 2007. godine, kada je dnevna proizvodnjaiznosila 515 tisuća Sm3 plina. Od onda kontinuirano pada, a planirani termin zatvaranja je 2016. godina, s predviđenom ukupnom proizvodnjom od 773,8 milijuna Sm3 plina.


30/261


1.2.4.2. Postoje ć i sustavi obrade slojne vode

Kako je već navedeno, na svim proizvodnim platformama slojna voda se od plinaodvaja u posudama za otplinjavanje (degaserima). Plin se nakon toga šalje u zbirnicjevovod pod tlakom, a voda se skladišti u posebnom spremniku za vodu (Slika 10.). Smanjih satelitskih platformi na kojima nije instaliran uređaj za pročišćavanje slojne vode,slojna voda se otprema podmorskim cjevovodima do platformi na kojima su uređaji zapročišćavanje instalirani i tamo se obrađuje i ispušta u more. Uređaji za pročišćavanjeinstalirani su na platformama Ivana A, Ika A, Annamaria A, Marica i Katarina. Naplatformi Ivana A obrađuju se slojne vode s platformi Ivana A, Ivana B, Ivana C, IvanaD, Ivana E, Ana i Vesna (Slika 6.),

Slika +. S stav prik pljanja slojne vode Ivana

Na platformi Ika A obrađuju se slojne vode s platformi Ika A, Ika B, Ida A, Ida B, Ida C iIrina (Slika 7.).

Slika . S stav prik pljanja slojne vode Ika


31/261


Na platformi Marica obrađuju se i ispuštaju u more samo slojne vode koje suproizvedene samo na platformi Marica, na platformi Katarina samo one proizvedene naplatformi Katarina, i na platformi Annamaria A samo one proizvedene na platformiAnnamaria A.

Slika 3. Keson (K) za isp t pro i/ćene slojne i drena4ne vode more (platforma Annamaria A)

Također, na svim platformama instalirani su kesoni (Slika 8., Slika 9.) putem kojih se umore ispušta drenažna (oborinska) voda. Na platformama na kojima nisu instaliraniuređaji za pročišćavanje slojne vode u kesone se ispušta samo drenažna voda, a naplatformama na kojima su uređaji instalirani, osim drenažne, u kesone se ispušta ipročišćena slojna voda (Tablica 8., Slika 10.).

Tablica 3. 5na ajke kesona na platformama na kojima se planira rekonstr kcija

Objekt Dubina kesona (m) Promjer kesona (m)Ivana A 31,4 0,3Ika A 20 0,5Annamaria A 18 0,5Marica 26 0,5Katarina 26 0,5


32/261


Slika 6.Polo4aj kesona na platformi

Keson je dugačka okomita kolona, promjera 25 cm, uronjena u more i zatvorena navrhu. Uloga kesona je provođenje postupka gravitacijske separacije ulja od vode. Vodase po principu spojenih posuda s dna kesona ispušta u more, a a istaloženi ugljikovodici

se nakupljaju na površini. Razina nakupljenih ulja na površini kesona se povremeno,sukladno pravilima HRB-a, mjeri prenosivim mjernim instrumentom, te se isti po potrebiprepumpavaju u spremnik i odvoze na kopno, te predaje ovlaštenom sakupljaču otpada.

Instalirani spremnici na platformama na kojima postoje uređaji za pročišćavanje slojnevode su zapremnine 13 m3 na platformi Ivana A, 9 m3 na platformi Ika A, 11 m3 naplatformi Annamaria A, 3 m3 na platformi Marica i 10,5 m3 na platformi Katarina.


33/261


Slika 17. Tipska s,ema ospodarenja otpadnim vodama


34/261


Proč išć avanje slojne vode na platformi Ivana A

Sustav proč išćavanja slojne vode na platformama Ivani A obuhvaća posudu zaotplinjavanje, egalizacijsku posudu s gravitacijskim pločastim separatorom, sustavmehaničkih filtera i filtera s aktivnim ugljenom (Slika 11.). Prvi korak odvajanja ulja odvode provodi se u egalizacijskoj posudi u kojoj je ugrađen pločasti separator, u kojojdolazi do gravitacijskog odvajanja ugljiovodika od vode. Izdvojeni ugljikovodici napločastom separatoru se pumpama prebacuju u otpremni plinovod.Nakon gravitacijskeseparacije, slojna voda se dodatno proč išćava na mehaničkom filteru, te se preko filteras aktivnim ugljenom ispušta u keson. Prije ispusta u keson u vodi se putemautomatskog analizatora mjeri sadržaj ulja.

Slika 11. S stav obrade slojne vode na platformama Ivana A

Uređaj za proč išćavanje na platformi Ivana A je dimenzioniran na dnevni protok od 24m3 /dan, s tim da može biti funkcionalan i kod protoka vode od 48 m3 /dan. Deklarirana

granična vrijednost emisije ukupnih ulja koja se postiže iznosi 15 mg/L.


35/261


Proč išć avanje slojne vode na platformi Annamaria A

Uređaj za pročišćavanje slojne vode na platformi Annamaria A (Slika 12.) sličan jeonom na platformi Ivana A, osim što je nešto novijeg tipa, pa ima dodatne stupnjeveobrade. Opremljen je dodatnim pješčanim filterom, a mehanički filter je izrađendvostruko i u stanju je uklanjati krutine veće od 20 >µm.

Slika 1 . 8re*aj za pro i/ćavanje slojne vode na platformi Annamaria A

Također je opremljen i tzv. „Torr“ filterima na kojima dolazi do izdvajanja ulja koji seposebno prikupljaju u spremnik i mogu se precrpiti u transportni plinovod (Slika 13.).Prije ispusta u keson u vodi se putem automatskog analizatora mjeri sadržaj ulja.

Slika 1". S stav obrade slojne vode na platformama Annamaria A

Uređaj na platformi Annamaria A je dimenzioniran na dnevni protok od 24 m3 /dan, s timda može biti funkcionalan i kod protoka vode od 36 m3 /dan. Deklarirana graničnavrijednost emisije ukupnih ulja koja se postiže iznosi 15 mg/L.


36/261


Proč išć avanje slojne vode na platformama Ika A, Marica i Katarina

Na platformama Ika A, Marica i Katarina instalirani su tipski uređaji kakvi se običnoinstaliraju na brodovima gdje služe za proč išćavanje drenažne vode. Sustavpročišćavanja slojne vode na platformama Ika A, Marica i Katarina obuhvaća paketniuređaj s jedinicom za gravitacijsku separaciju i jedinicom s koalescer filterom (Slika 14.)Prije ispusta u keson u vodi se putem automatskog analizatora mjeri sadržaj ulja.

Slika 1%. S stav obrade slojne vode na platformama Ika A9 !arica i Katarina

Uređaji su dimenzionirani na dnevni protok od 24 m3 /dan (do maksimalno 48 m3 /dan)na platformi Ika A, te 12 m3 /dan na platformama Marica i Katarina. Deklarirana graničnavrijednost emisije ukupnih ulja koja se postiže iznosi 15 mg/L.

Svi navedeni instalirani uređaji opremljeni su uređajima za kontinuirano praćenjekoncentracije ulja u pročišćenoj vodi, te sustavima povrata nedovoljno proč išćene slojnevode (u slučaju da je koncentracija ukupnih ulja veća od 15 mg/L).


37/261


Nedostatnost kapaciteta obrade postoje ć ih uređ aja za proč išć avanje

Sustavi proč išćavanja slojne vode instalirani su tijekom gradnje platformi i u prvihnekoliko godina zadovoljavali su tražene kapacitete pročišćavanja. Međutim, uslijedgradnje novih platformi i priključenja istih na postojeće sustave pročišćavanja, a takođeri zbog povećanja količine slojne vode tijekom perioda eksploatacije, a što je prirodniproces koji se događa u većini ležišta prirodnog plina u morskom okružju, postojećisustavi proč išćavanja postali su potkapacitirani. Današnja količ ina slojne vode nasustavu Ivana A iznosi oko 250 m3 /dan, na sustavu Ika A oko 200 m3 /dan, na platformiMarica oko 30 m3 /dan, na platformi Katarina također oko 30 m3 /dan, te na platformiAnnamaria A 25 m3 /dan.Hidraulički kapaciteti uređaja za pročišćavanje na sustavima za pročišćavanje Ivana A,

Ika A, Marica i Katarina uglavnom nisu dostatni za provođenje postupka obrade slojnevode u skladu s projektnim parametrima. U nastavku (Slika 15., Slika 16,. Slika 17.,

Slika 18.) je prikazana postojeća i buduća proizvodnja slojne vode na navedenimsustavima.

Slika 1&. Projekcija proizvodnje slojne vode na s stav Ivana A (platforme Ivana A9 '9 :9 2 i ;9 Ana i


38/261


Slika 1+. Projekcija proizvodnje slojne vode na s stav Ika (platforme Ika A9 Ika '9 Ida A9 Ida '9 Ida :9 Irina)

Slika 1 . Projekcija proizvodnje slojne vode na platformi !arica


39/261


Slika 13. Projekcija proizvodnje slojne vode na platformi Katarina

Uvećane količ ine slojne vode, koje su blizu ili premašuju specificirane količ ine koje semogu obrađ ivati, uzrokuju brojne tehničke i sigurnosne probleme u radu objekata naeksploatacijskom polju kao što su ograničavanje slojnih kapaciteta prirodnog plina ipovremeno interventno izljevanje nepročišćene slojne vode. Može doći i do prelijevanjavode u linije podmorskih plinovoda što uzrokuje porast tlaka u sustavu, začepljenjeusisnih filtera na prihvatnim kompresorskim jedinicama i oštećenje generatorskih jedinica. Praktično jedino sustav na platformi Annamaria A trenutno radi bez već ihproblema, dok su sustavi instalirani na platformama Ika A, Marica i Katarina vrločestoizvan funkcije.

Kakvoć a slojne vodeIskustva s dosadašnjim radom platformi i proizvodnjom slojne vode pokazala su da sepovišene koncentracije ulja pojavljuju u početku proizvodnje plina, kada su i količ ineproizvedenog plina veće, a tada je i količina nastalih slojnih voda manja. S vremenom jeredovita pojava da pad proizvodnje plina zbog pada tlaka u ležištu prati i povećanjekolič ine proizvedene slojne vode, ali da se istovremeno i značajno smanjujekoncentracija ulja i ostalih oneč išćujućih tvari u slojnoj vodi.U točki 3.4.2. Studije prikazane su izmjerene vrijednosti kakvoće slojne vode napodruč ju koje je predmet ove Studije (u periodu od 2010. godine do prve polovice 2012.godine, u sklopu postupka praćenja stanja okoliša sukladno važećem Rješenju.)Može se uočiti vrlo nizak sadržaj mineralnih ulja (najčešće manje 2 mg/L, izuzetak je jedino platofrma Annamaria A na kojoj je u jednom navratu zabilježena koncentracija od35 mg/L, i to u početku proizvodnje), i nizak sadržaj ukupnih ulja i masti (maksimalno do

20 mg/L).


40/261


41/261


pročišćavanja slojnih voda otplinjavanjem na postojećim uređajima za otplinjavanje(degaseri), te gravitacijskom separacijom u kesonu, uz kontinuiranu on-line kontrolukoncentracije ulja u realnom vremenu u slojnoj vodi koja se ispušta u keson (Slika 19.).Sam zahvat je jednostavan. Cjevovodi iz posude za otplinjavanje na platformama IvanaA, Ika A, Marica i Katarinaće se umjesto na postojeće uređaje za pročišćavanjeprespojiti direktno na postojeće kesone, te će se ugraditi novi mjerač i koncentracije uljana ulazu u keson.Lokacije ispuštanja tako pročišćenih slojnih voda ostaju iste (Ivana A, Ika A, Marica,Katarina). Predlaže se i da sustav pročišćavanja slojnih voda na platformi Annamaria Aostane kakav jest, dakle sustav koji uključuje otplinjavanje, separaciju i filtraciju,obzirom da je platforma Annamaria A relativno nova, crpi velike količine plina privisokom proizvodnom tlaku i moguća je povremena pojava povišenih koncentracija ulja

u slojnoj vodi.

Slika 16. Planirana te,nolo ija ospodarenja slojnom vodom na platformama Ivana A9 Ika A9 !arica iKatarina

Posljednje detaljnije analize neproč išćenih slojnih voda provedene krajem 2012. godine(točka 3.4.2. Studije), pokazale su da slojne vode (koje su uzorkovane na svih 5sustava: Ivana, Ika, Annamaria A, Marica i Katarina) ne sadrže ugljikovodike poznate potoksičnom utjecaju na živi svijet mora (monoaromatski i poliaromatski ugljikovodici), kaoi to da iste ne sadrže dietilen-glikol, taloživu tvar i određene toksične teške metale(olovo, kadmij, živa), dok su koncentracije drugih izmjerenih tvari relativno niske,

odnosno analize su pokazale da slojna voda koja se proizvodi na područ ju


42/261


eksploatacijskih polja Sjeverni Jadran i Marica nema toksična svojstva (Prilog 4 Studije).Trend koji se također može uoč iti je pad razine oneč išćenja slojne vode kako se životnivijek ležišta bliži kraju, odnosno kako raste količina proizvedene slojne vode.

Planirani sustav kontrole koncentracije ulja u slojnoj vodiNa svakom od ispusta slojne vode u keson bitiće instaliran automatski mjerač ulja imutnoće namjena kojeg je otkrivanje unosa netopivih nečistoća (uglavnom ulja i masti).Mjerenjeće biti kontinuirano, a kontrolaće se obavljati iz kontrolne sobe platforme.Mjerač se sastoji od mjernog pretvornika, mjerne sonde i dijelova za povezivanje iučvršćenje, i djeluje na principu fotometrije, na nač in da zraka svjetlosti kontinuiranoprolazi kroz prozirnu kapljevinu pričemu unutar same kapljevine dolazi do mogućegraspršenja svjetlosti zbog prisutnosti netopivih neč istoća, a intenzitet svjetlosti na ulazu iizlazu pretvara u električni signal, koji se preko pretvornika preračunava u koncentracijunetopivih nečistoća. Podešavanje granične vrijednosti provodi se na mjernompretvorniku. U slučaju da je koncentracija netopivih nečistoća viša od zadane, dolazi doautomatskog alarmiranja posade u nadzornoj/kontrolnoj prostoriji. Po dobivanju alarma,posada platforme se upučuje na teren, te na licu mjesta s prenosivim mjerniminstrumentom provjerava razinu tekućih ulja u kesonu. Ukoliko je visina stupca ulja ukesonu veća od 1,5 m, sakupljena uljna faza se prepumpava u za to namjenjenspremnik, te se odvozi na kopno ovlaštenom sakupljaču otpada.Uređaj radi pri tlaku do 10 bar, i pri protoku od 0,5-50 l/min. Podnaša pH vrijednost od10,5, temperaturu od 0-60oC. Izvor svjetla je snage 10 kW (12V). Ugrađuje se na cijev

promjera 10 mm u obilaznom vodu glavne odvodne cijevi slojne vode promjera 10 cm.Obzirom na prisutnost suspendiranih tvari u otpadnim vodama, uređaj se ugrađujeiznad okomito na cijev kroz koju protjeće slojna voda, a uređaj je potrebno povremenoodzrač iti.


43/261


1.2.4.4. Proces uklanjanja sumporovodika iz plina

Problematika postojanja uvećanih koncentracija sumporovodika u prirodnom plinupostoji samo na proizvodnom polju Ika na kojem se nalaze platforme Ika A i Ika B (Slika20.).

Slika 7. Proizvodne platforme Ika A i Ika '

Tijekom izgradnje objekata na polju Ika, a na osnovi podataka iz Dosjea rezultataprobnih bušenja, bilo je utvrđeno da karbonatni slojevi sadrže određene male količ inesumporovodika (H2S). Ocijenjeno je daće koncentracije sumporovodika u prirodnomplinu kojiće se proizvoditi na platformi Ika A varirati, te daće maksimalna koncentracijaiznositi do 27 ppm. U skladu s navedenim, za platformu Ika A je izabrana i instaliranatehnologija za uklanjanje sumporovodika, mjere zaštite i odgovarajuće praćenje.

Postrojenje je pušteno u rad 2004. i u prvih 6 godina rada zabilježene su vrlo malekoncentracije sumporovodika u plinu (do 5 ppm), pa izvedeni sustav za uklanjanje H2S-a na platformi Ika A nije niti trebao biti u funkciji. Međutim, isti je ostao instaliran naplatformi Ika A, a radi opreza od mogućeg povećavanja sadržaja H2S-a kontinuirano jeprovođeno praćenje koncentracije H2S u radnoj atmosferi platforme (navedeni programpraćenja koncentracije H2S u prirodnom plinu na polju Ika obuhvaćen je pa je i važećimRješenjem Ministarstva zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva od 26. srpnja2010. godine).


44/261


Tijekom 2011. godine po prvi put su se pojavile povećane koncentracije H2S-a uprirodnom plinu na polju Ika, ali ne na platformi Ika A, nego na platformi Ika B.Proizvedeni plin iz bušotine Ika B1 sadržavao je koncentraciju H2S do 130 ppm, a plin izbušotine Ika B2 do 60 ppm.

Stoga je pokrenuta korektivna akcija u smislu tehnoloških i sigurnosnih poboljšanja. Već instalirani sustav za uklanjanje H2S iz prirodnog plina na platformi Ika A pušten je ufunkciju, osoblje platformi je dodatno educirano za rad u atmosferi koja je postalaopasnija, te je započeto s pojačanim praćenjem H2S u proizvedenom plinu.

Odatle i potreba da se ovom studijom fenomen povećanog sadržaja H2S-a u plinu kaoutjecajnogč imbenika emisije u zrak dodatno objasni, te da se mjere zaštite okoliša imjere praćenja stanja okoliša ugrade u reviziju važećeg Rješenja. U nastavku seopisuje instalirana tehnologija uklanjanja H2S.

Proizvedeni plin se zajedno sa slojnom vodom na platformama Ika A i Ika B dovodikroz podesivu sapnicu i kolektor na razdjelnik koji je konstruiran tako da plin s bušotinakoji ne sadrži sumporovodik nakon uklanjanja slojne vode ide direktno u sustavotpreme, a plin koji sadrži povećane koncentracije sumporovodika ide na posebnu jedinicu namijenjenu za njegovo uklanjanje (Slika 21.).

Za uklanjanje sumporovodika instalirano je tehnološko rješenje tekućim sredstvom nabazi triazina kao apsorbensa (Liquid Scavenger), uz primjenu specijalnog sustavadoziranja.

Slika 1. 2ija ram procesno toka des lf rizacije

Sam sustav obrade sumporovodika se sastoji od:

• (2) Spremnika svježe apsorpcijske tekuć ine – triazina, volumena 22 m3 • (3) dozirnih pumpi apsorpcijske tekućine – sustav sadrži dvije pumpe s tri

glave i i dva filtera• (4) mješača koji služi za fino raspršivanje apsorpcijske tekućine u struju

kiselog plina (plin koji sadrži H2S)• (5) separatora plina od zasićene apsorpcijske tekuć ine


45/261


46/261


porasta. Trenutna proizvodnja plina na platformi Ika B iznosi oko 55.000 m3 /dans tendencijom smanjenja.

• Tekući kemijski apsorbens na bazi triazina koji se koristi za uklanjanjesumporovodika u godišnjoj količ ini od oko 30 m3, s tendencijom smanjenjakorištenja sukladno padu proizvodnje plina na platformi Ika B.

Iz procesa uklanjanja sumporovodika izlazi:• Prirodni plin s niskim udjelom sumporovodika (ispod 4 ppm) s platforme Ika B, u

količ ini od oko 55.000 m3 /dan s tendencijom smanjenja.• Opasni otpad: zasićeni tekući kemijski apsorbens na bazi triazina koji se koristi

za uklanjanje sumporovodika u godišnjoj količini od oko 30 m3, s tendencijomsmanjenja korištenja sukladno padu proizvodnje plina na platformi Ika B. Otpadse zbrinjava na kopnu od strane ovlaštenog sakupljača i obrađivača otpada


47/261


2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA

2.1. Obrada slojne vodeU okviru analize moguć ih rješenja izmjena tehnologije pročišćavanja slojne vode,moguće dogradnje pojedinih podsustava ili nadogradnje novim podsustavima načelnosu razmatrana različita tehničko-tehnološka rješenja u smislu „end-of-pipe“ rješenja,koja ne bi zadirala u rekonstrukciju postojećeg sustava prihvata i pročišćavanjaprirodnog plina.Obzirom da je glavna svrha proč išćavanja slojne vode na objektima ovakvog tipasmanjenje koncentracije ulja, uključ ivo i onih koji djeluju toksično, same tehnikepročišćavanja slojnih voda na platformama na otvorenom moru se prvenstvenokoncipiraju u cilju smanjenja koncentracije ulja.Budući da na razmatranom područ ju kojeg obrađuje ova Studija ne postoji problempovišene koncentracije ulja u slojnoj vodi već samo privremena pojava nedostatnostipostojećih kapaciteta za obradu u smislu prolaska ukupne količine slojne vode krozpostojeće uređaje, odnosno slojna voda i bez proč išćavanja na postojeć im uređajimazadovoljava tražene granične vrijednosti, nema svrhe provoditi rekonstrukcije postojeć ihuređaja na način da se isti dograđuju ili zamjenjuju u smislu povećanja kapaciteta iliizmjene tehnologije pročišćavanja.Stoga je predložena varijanta rekonstrukcije koja uključuje prespajanje cjevovoda slojnevode iz posude za otplinjavanje direktno na keson, mimo postojećih uređaja zapročišćavanje na platformama Ivana A, Ika A, Marica i Katarina, uz ugradnju novihanalizatora ulja sa sustavom alarmiranja, pričemu sam keson dijelom preuzima ulogugravitacijskog separatora, najprikladnija u smislu povećanja sigurnosti rada naplatformama i u potpunosti zadovoljavajuća u smislu zaštite okoliša, te shodno tome,druge varijante nisu razmatrane.

2.2. Smanjenje koncentracije H2S u prirodnom plinu na polju IkaUklanjanje H2S iz plina na platformi Ika A također ne obuhvaća varijantna rješenja, jerse radi o postojećem sustavu za uklanjanje sumporovodika koje nije bilo u funkciji zbog

niskih koncentracija sumporovodika u plinu, a ist je pušten u funkciju nakon što su se uplinu na platformi Ika B pojavile povećane koncentracije H2S. Postojeći sustav je upotpunosti funkcionalan i nema potrebe za njegovom rekonstrucijom ili zamjenom, pastoga druge varijante nisu razmatrane.


48/261


3. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU3.1. Podaci iz dokumenata prostornog ure đ enjaEksploatacijska polja ''Sjeverni Jadran'' i ''Marica'' smještena su u sjevernom Jadranu,uz granicu hrvatskog i talijanskog epikontinetalnog pojasa. Navedeni prostor nijedetaljno riješen dokumentima prostornog uređenja Republike Hrvatske, već se samospominje u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske. U Prilogu 3.Studije priložena je ovjerena preslika Strategije i Programa prostornog uređenjaRepublike Hrvatske (NN 50/99)

3.1.1. Lokacija predviđ ena Strategijom i Programom prostornog ure đ enja

Republike Hrvatske Strate ija prostorno re*enja =ep blike >rvatske (srpanj 166 . odine)

Strategija definira prostor na kojem se planira zahvat kao "problemsko podru č je uzdržavnu granicu ", prvenstveno kao politički problem, sljedećim navodom:"Specifi č nostgrani č nog podru č ja s državom Italijom je u tome što je to morski prostor (površina, vodnistupac, dno i podmorje) i što se sav prekograni č ni promet odvija plovilima (zone ulovaribe - ribarstvo, zone plinskih polja u podmorju, pomorski promet - trase (rute), turizam -marine i sl.)."

Također, navedeni prostor je definiran kao područ je sa značajnim gospodarskimpotencijalom:"Realno je o č ekivati da ć e najnovije aktivnosti na polju istraživanja nafte iplina u sjevernom i isto č nom podru č ju Hrvatske, u jadranskom podmorju i na podru č juDinarida utvrditi nova ležišta tih energenata."

Kao jedan od bitnih ciljeva Strategija navodi potrebu projekta Sjeverni Jadran, koji seodnosi na daljnje istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu:"Istovremenozapo č et ć e realizacija projekta sjeverni Jadran što daje osnovu za širenje plinske mrežeu Istri i Primorju, a zatim i u Dalmaciji, ukoliko se to pokaže gospodarski opravdanim."

U Kartogramima koji su sastavni dio Strategije ucrtan je epikontinetalni pojas. NaKartogramu "Teritorijalna podjela Republike Hrvatske" (Slika 22.) navedeno područ jepredstavlja "akvatorij gospodarskog korištenja mora i podmorja ." U Kartogramu "Cijevnipromet – naftovodi i plinovodi" (Slika 23.) navodi se ponovno sljedeće: "Istovremenozapo č et ć e realizacija projekta sjeverni Jadran što daje osnovu za širenje plinske mrežeu Istri i Primorju, a zatim i u Dalmaciji, ukoliko se to pokaže gospodarski opravdanim."Na istom Kartogramu ucrtane su shematski neke od postojećih platformi na područ jukoje nosi oznaku"istraženo podmorsko nalazište plina".


49/261


Slika . Prikaz lokacije za,vata na Karto ram teritorijalne podjele =ep blike >rvatske (Izvor? SP8=>)


50/261


Slika ". Prikaz lokacije za,vata na Karto ram @:ijevni promet naftovodi i plinovodi@ (Izvor? SP8=>)


51/261


Pro ram prostorno re*enja =ep blike >rvatske (svibanj 1666. odine)Program prostornog uređenja Republike Hrvatske također ponavlja navode iz Strategije,te također u dijelu koji se odnosi na zaštitu mora

Suo Sj Jadran i Marica 08-05-2013 s Prilozima

Documents

Transcript of Suo Sj Jadran i Marica 08-05-2013 s Prilozima