Soci - haralambos

8/8/2019 Soci - haralambos

1/73

www.nasciturus.com

SOCIOLOGIJABy: Maja Vidan

I. POGLAVLJE

Kultura i ponaanje, socijalizacija

Kultura definira prihvaene naine ponaanja za pripadnike posebnog drutva. U sunimpredjelima Australije, prakticirao se enski infanticid da bi se smanjila populacija u dobagladi, a povremeno je dijete bilo pojedeno. U kontekstu odreenog drutva oni su smislen,

racionalan i prihvaen dio ivota, znaajno se razlikuju od obrazaca ponaanja u zapadnomdrutvu. Ljudsko ponaanje je uvelike determinirano kulturom.

Socijalizacija je proces u kome pojedinci ue kulturu svoga drutva. Primarna socijalizacija jenajvaniji aspekt i odvija se tijekom djetinjstva obino unutar obitelji. Dijete ui jezik i mnogeod temeljnih obrazaca ponaanja svojeg drutva. Drugi agensi socijalizacije su obrazovnisustav, profesionalna skupina i krug prijatelja. Socijalizacija je proces koji traje itav ivot.Dugotrajna interakcija s odraslima je bitna zbog stvarnog postanka ovjekom.

Norme i vrijednosti, status i uloga

Norma je specifini vodi za djelovanje koji definira prihvatljivo i primjereno ponaanje uposebnim situacijama. Norme odijevanja-sedamdesetogodinja baka odjevena kaotinejderica ogrijeila bi se o norme svoje dobne skupine. Norme se provodepozitivnim inegativnim sankcijama to jest nagradama i kaznama. Mogu biti neformalne ( pogledodobravanja ili neodobravanja) ili formalne (nagrada ili kazna od slubenog tijela).Odreene se norme provode uz pomo slubenih sankcija. I formalne sankcije mogu biti

pozitivne ili negativne.

Vrijednost je vjerovanje da je neto dobro i poeljno, definira to je vano, isplativo i vrijednotenji( biti prvi u utrci, doi do vrha profesije, Siouxi su vrednovali velikodunost).

Niz normi se moe shvatiti kao izraz jedne vrijednosti. Sreeno i stabilno drutvo iziskuje

zajednike norme i vrijednosti.

Statusi su niz socijalnih pozicija lanova drutva( profesionalni status, rasni status). Nekistatusi su relativno fiksni(spol ili aristokratske titule).Steeni statusi su oni koji nisu fiksirani nasljeivanjem, biolokim karakteristikama ili drugimfaktorima nad kojima pojedinac nema kontrole. Postie se kao rezultat, brani i profesionalnistatusi su steeni.Svaki status prati niz normi koje definiraju niz oekivanja o tome kako e djelovati pojedinackoji zauzima poseban status. Ulogaje ta skupina normi. Status advokata-uloga advokata.Pojedinac igra uloge u odnosu na druge uloge(lijenik prema pacijentu). Pojedinci stupaju umeusobne odnose kroz uloge.Drutvene uloge upravljaju i organiziraju ponaanje. Uloge su vaan dio za ureeno drutvo,one su smjernice i upute.


2/73

www.nasciturus.com

Razvoj ljudskih drutava (predmoderna drutva, moderna industrijska drutva, modernost,postmodernost)

1. Anthony Giddens razlikuje tri glavna tipa ovih drutava:a) lovaka i sakupljaka drutva- sakupljanje voa, sjemenki i povra, lov zbogprehrane. Male plemenske skupine esto manje od 50 ljudi, posjedovali sumalo stvari i materijalnog bogatstva koje je bilo zajedniko. Relativno malonejednakosti, stariji pripadnici su imali vii status i vie utjecaja. Jo uvijek

postoje u dijelovima Afrike, Brazilab) stoarska i agrarna drutva- stoarska drutva love i sakupljaju ali uzgajaju i

stada ivotinja. Oni im osiguravaju mlijeko i meso, a mogu biti i prijevoznosredstvo. Sklonost stvaranju nejednakosti, vie su nomadska radi kretanja za

panjacima. Postoje jo u Africi i Aziji. Agrarna drutva uzgajaju itarice,mogu odravati mnogo vee populacije, nisu nomadska. Akumuliraju veliko

osobno bogatstvo(Ruanda, Nepal).c) Neindustrijske civilizacije- razvoj gradova, nejednakost bogatstva i siromatva,

razvijeniji u podrujima umjetnosti i znanosti, vei razvoj sustava vlasti,izumile su pismo: Asteci, Maye, Inke, Rimsko Carstvo, antika Grkaveina

je imala velike oruane snage, a neki su poduzimali velika vojna osvajanja.

2. Lee i Newby identificiraju etiri glavne transformacije koje su se zbivale:a) industrijalizam- manufaktura; nova tehnologija je dovela do golemog porasta

produktivnosti. Razvila se specijalizirana podjela rada, ljudski su se ivotiravnali prema satu i poeli raditi u dugim smjenama fiksnih perioda u novimtvornicama.

b) Kapitalizam- ukljuuje rad za nadnicu i posao koji se vodi u svrhu stvaranjaprofita. Pojavile su se nove klase- prvenstveno klasa poduzetnika koji suzaraivali osnivanjem i voenjem ovakvih poslova i radnika klasa nadniarakoji su bili zaposleni u tvornicama.

c) Urbanizacija- veliki pokret od ruralnih u urbana podruja. Stanovnitvo se svevie koncentriralo u sreditima kapitalistike industrije. Rast gradova ivelegradova donijela je brojne drutvene probleme, zloini, zdravstveni

problemid) Liberalna demokracija- pravo kraljeva i kraljica se rijetko dovodilo u pitanje.

Francuska revolucija- svrgnuta je franc.monarhija, ameriki rat zaneovisnostnovi naglasak na graanska prava pojedinca. Ovo je otvorilo putu nastanku politikih stranaka i novih perspektiva u drutvu.

3. vjerovanje u mogunost ljudskog napretka, racionalno planiranje da bi se postigliciljevi, vjerovanje u superiornost racionalne misli, u sposobnost tehnologije i znanostida rjeavaju ljudske probleme, u sposobnost i prava ljudi da oblikuju svoje vlastiteivote, na proizvoaku industriju da poboljava ivotni standard.

4. ljudi poinju gubiti vjeru u znanost i tehnologiju, postaju svjesni tetnih djelovanjaoneienja, opasnosti nuklearnog rata i rizika genetskog inenjerstva. Mnogisumnjaju da goleme birokratske organizacije mogu zadovoljiti ljudske potrebe.

Izgubili su vjeru u politika uvjerenja i velike teorije koje tvrde da su u stanju


3/73

www.nasciturus.com

poboljati drutvo(New Age filozofija). Mediji su postali vrlo vani u ljudskimivotima i u ekonomiji.

II. POGLAVLJE

Drutvena nejednakost i drutvena stratifikacija; drutvene nasuprot prirodnim

nejednakostima

Drutvena nejednakost se odnosi na postojanje drutveno stvorene nejednakosti.Drutvena stratifikacija je poseban oblik drutvene nejednakosti. Tie se postojanja uoljivihdrutvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge u smislu prestia i bogatstva. Imat eslini ivotni stil, indijski sustav kaste je primjer.Drutvena stratifikacija znai hijerarhiju drutvenih skupina. lanovi posebnog sloja imajuzajedniki identitet, sline interese i slian ivotni stil. Oni uivaju ili trpe zbog nejednakeraspodjele nagrada u drutvu, kao lanovi razliitih drutvenih skupina.

Mogue je da drutvena nejednakost postoji bez drutvenih slojeva. Neki sociolozi upuuju nato da su drutvene klase zamijenjene kontinuiranom hijerarhijom nejednakih poloaja.Hijerarhija drutvenih skupina je zamijenjena hijerarhijom pojedinaca.

Supkultura je kad neki lanovi drutva imaju iskustvo slinih ivotnih okolnosti i problemazajednikim svim lanovima. lanovi najnieg sloja koji prua malo mogunosti za

poboljanje poloaja, najee imaju negativni stav prema ivotu. Ovaj stav je dio njegovesupkulture i prenosi se s generacije na generaciju( siromana supkultura crnih Amerikanaca).lanovi drutvene skupine kojima su zajednike sline ivotne prilike i supkultura, vjerojatnoe razviti grupni identitet.

Supkulture su izrazite kad postoji malo mogunosti prelaska iz jednog sloja u drugi. Tokretanje je drutvena mobilnost. Moe biti usmjerena prema gore ili prema dolje.U zatvorenim sustavima poloaj pojedinca je uvelike pripisan, on je esto utvren pri roenjui malo je toga to on ili ona mogu uiniti da bi izmijenili svoj status(kaste).Otvoreni sustav-klasni poloaj pojedinca uvelike je steen: on je rezultat njegovih osobnihkvaliteta i sposobnosti i toga koliko ih je dobro iskoristio prije negoli pripisanih obiljeja

poput statusa njegovih roditelja ili boje njegove koe (drutvena klasa u kapitalistikomindustrijskom drutvu).

Mnogi tvrde da drutvene nejednakosti imaju bioloki temelj. Rasna stratifikacija, bijelci

mogu tvrditi da su bioloki superiorni crncima i shvaati to kao temelj svoje dominacije.Jean- Jacques Rousseau- bioloko utemeljena nejednakost je prirodna ili fizika, uspostavljaju priroda, sastoji se u razlikama u dobi, zdravlju, tjelesnoj snazi i kvalitetama uma i due.Drutveno stvorene nejednakosti su glavni temelj sustava drutvene stratifikacije.

Starost ima vrlo razliita znaenja u razliitim drutvima. U tradicionalnim uroenikimdrutvima u Australiji ona donosi visoki presti i mo budui da starci upravljaju poslovima

plemena, ali u zapadnim drutvima stariji su obino umirovljeni i starost ima drugaijeznaenje.

Funkcionalistika teorija stratifikacije


4/73

www.nasciturus.com

Pretpostavljaju da drutvo ima odreene osnovne potrebe ili funkcionalne preduvjete kojimoraju biti zadovoljeni ukoliko ono eli opstati. Primarno ih zanima funkcija drutvenestratifikacije: njen prilog odravanju dobrobiti drutva.

Talcott Parsons-red, stabilnost i suradnja u drutvu se temelje na drutvenom konsenzusu- na

opem slaganju lanova drutva koje se tie onoga to je dobro i vrijedno. Stratifikacija jerangiranje jedinica u drutvenom sustavu u skladu sa zajednikim sustavom vrijednosti. Onikoji su uspjeni u smislu drutvenih vrijednosti bit e rangirani vie i dobit e niz nagrada.

Naini stjecanja visokog poloaja variraju od drutva do drutva. Stratifikacija je neizbjenidio svih ljudskih drutava. Postoji openito vjerovanje da su sustavi stratifikacija pravedni,ispravni i primjereni jer su izraz zajednikih vrijednosti.

U sloenim industrijskim drutvima razne skupine se specijaliziraju za posebne djelatnosti.Niti jedna skupina ne moe sama zadovoljiti potrebe svojih lanova pa mora razmjenjivatidobra i usluge s drugim skupinama. Svaka klasa treba drugu klasu. Neki lanovi e sespecijalizirati za organizaciju i planiranje, dok e drugi slijediti njihove upute.

Mo je legitimna vlast koja je openito prihvaena kao pravedna i primjerena od stranelanova u cjelini. Oni koji su na poloajima vlasti koriste svoju mo da bi slijedili kolektivneciljeve koji proizlaze iz sredinjih vrijednosti drutva(mo amerikih poslovnih direktora).Smatrao je da je socijalna stratifikacija funkcionalna jer slui integraciji raznih skupina udrutvo. Drugi smatraju da je ona sila podjele.

Kinglsey Davis i Wilbert E. Moore- dodjela uloga i izvedbe:Najpoznatija funkcionalistika teorija stratifikacije. Stratifikacija postoji u svakom poznatomljudskom drutvu. To znai da:1.sve uloge moraju biti popunjene2.popunjene onim najsposobnijima3.za to se mora proi nuno kolovanje4.uloge se moraju obavljati savjesno.Sustav koji pridaje nejednake nagrade i privilegije raznim poloajima u drutvu. Ljudi serazlikuju u smislu svojih uroenih sposobnosti i talenata. Odreeni poloaji su vaniji oddrugih. Oni iziskuju posebne vjetine da bi se uinkovito obavili, a broj pojedinaca za takav

posao je ogranien. Glavna funkcija stratifikacije je spojiti najsposobnije ljude s funkcionalnonajvanijim poloajima. Bitno je da takvi pojedinci svoje uloge obavljaju marljivo i savjesno.Bogate nagrade osiguravaju motivaciju. Drutvena stratifikacija je sredstvo pomou kojegdrutva osiguravaju da su na najvanije poloaje savjesno postavljene najkvalificiranije osobe.

Njihova teorija ima potekou pokazati koji su poloaji funkcionalno najvaniji. Vanostpoloaja se moe mjeriti na 2 naina:

1. lijenici su funkcionalno vaniji od medicinskih sestara jer njihov posao iziskujemnoge vjetine koje one nemaju, ali ne i obrnuto.

2. direktori su vaniji od uredskih slubenika budui sa su drugi ovisni o uputama iorganizaciji direktora.

Gledali su na stratifikaciju kao funkcionalnu nunost svih drutava.

Melvin M. Tumin- kritika Davisa i Moorea:Radna snaga nekvalificiranih radnika isto je tako vana i neophodna za tvornicu kao i radna

snaga inenjera. Ne postoji objektivan nain mjerenja funkcionalne vanosti, to je stvarosobnog miljenja.


5/73

www.nasciturus.com

Razlike u plai i prestiu meu profesionalnim skupinama mogu proizlaziti iz njihove moi, ane funkcionalne vanosti.

Ne postoji uinkovita metoda mjerenja sposobnosti i talenata.Ne postoji dokaz da su za one poloaje koje su Davis i Moore smatrali vanima potrebniposebni talenti.

Broj talenata u drutvu moe biti znatno vei nego to je pretpostavljeno.Tvrdi da drutvena stratifikacija moe biti prepreka motivaciji i regrutiranju talenata. To jeesto u zatvorenim sustavima. ak i otvoreni sustavi podiu sline prepreke. Drutvena klasamoe djelovati kao prepreka motivaciji talenta. Profesionalne skupine esto koriste svoju moda bi ograniile pristup svojim pozicijama, stvarajui tako visoku potranju za vlastitimuslugama i uveavajui nagrade koje primaju.Oni koji su roeni u niim slojevima nikad ne mogu imati iste mogunosti za realizacijuvlastitih talenata kao to imaju oni roeni u viim.Stratifikacija je prije sila koja dovodi do podjela a ne do integracija. Moe oslabiti integracijudajui lanovima niih slojeva osjeaj iskljuenosti iz sudionitva u drutvu.

Drutvena stratifikacija-perspektiva nove desnice

Nova desnica temelji svoje teorije na liberalizmu 19.stoljea. slobodno trite ukapitalistikim privrednim sustavima je smatran najboljim temeljem za organizaciju drutva.Trine sile potiu natjecanje, koje stimulira inovaciju i uinkovitost. Da bi opstali,

proizvoai moraju stvarati proizvode koji su jeftiniji ili bolji od proizvoda njihovihkonkurenata. Vjeruju da se treba izbjegavati pretjerani dravni intervencionizam u ekonomiji

jer e smanjiti ekonomsku uinkovitost i motivaciju ljudi koji se mnogo trude. Moe stvoriti inepravde uzimajui od onih koji su zasluili svoje nagrade i dajui onima koji nisu.Suprotstavlja se socijalizmu i marksizmu.

Peter Saunders- mogue je zamisliti drutvo u kojem su svi poloaji jednako nagraeni, usmislu materijalnih resursa i formalnog statusa. No takvo bi drutvo imalo ozbiljne probleme.Slae se da su sustavi stratifikacije utemeljeni na ekonomskim razlikama poeljni.Kapitalistika drutva stvaraju vie nejednakosti od socijalistikih.

Formalna ili pravna jednakost- tie se svih lanova koji su podinjeni istim zakonima ilipravilima. Pojedince se prosuuje prema onome to ine , ne tko su.

Jednakost mogunosti-ljudi imaju jednake izglede da postanu nejednaki. Oni koji postignuvie. Zasluge-sposobnost da se radi vie ili posjedovanje karakteristika ili atributa koje se

vrednuju u drutvu(takvo drutvo se naziva meritokracija).Jednakost ishoda- ljudi se moraju tretirati razliito. Bijelci i mukarci su diskriminirani dokdiskriminacija radi u korist crnaca i ena.Drutvena pravda je ostvarena kad se ljudima dopusti da zadre one stvari koje su zasluili.Konkurencija u kapitalistikim drutvima pridonosi blagostanju stanovnitva. Djeca roditeljaiz srednje klase moda zasluuju biti uspjenijima od onih iz radnike klase jer imaju veugenetski naslijeenu sposobnost i jer se vie trude na poslu.

Gordon Marshall i Adam Swift-drutvena klasa i drutvena pravda:Kritiziraju Saundersa. Uspjeh u poslu isto tako moe ovisiti o srei kao i o vrijednom radu ili

osobnim znaajkama poduzetnika. Kapitalistika drutva nisu istinski meritokratska. Ljudi izradnike klase imaju manje mogunosti od onih iz viih klasa da dou na poloaj u jednu od


6/73

www.nasciturus.com

viih klasa ak i kad imaju istu razinu obrazovnih kvalifikacija. Drutvena pravda se moeunaprijediti ako se drava umijea pokuavajui meritokratski raspodijeliti poslove.

Drutvena stratifikacija- marksistika perspektiva

Stratifikacija razdvaja drutvo-ona je mehanizam kojim jedni iskoritavaju druge, a nesredstvo unaprjeivanja kolektivnih ciljeva. Usredotoeni su na drutvene slojeve( Marx,Engels, Rubel).1.postoje dvije drutvene skupine: vladajua klasa ipodinjena klasa2.mo vladajue proizlazi iz njenog vlasnitva i kontrole nad sredstvima za proizvodnju3.ona izrabljuje i tlai podinjenu klasu4.pravni i politiki sustav su instrumenti dominacije vladajue klase i slue promicanju njenihinteresa5.postoji temeljni sukob interesa izmeu te dvije klase6.kad sredstva za proizvodnju budu u zajednikom vlasnitvu nestat e klase.

Klasa je drutvena skupina iji lanovi imaju isti odnos prema sredstvima za proizvodnju.

Marx-zapadno drutvo se razvijalo kroz 4 epohe:1.primitivni komunizam( jedini primjer besklasnog drutva)2.antiko drutvo3.feudalno drutvo4.kapitalistiko drutvo.

Tijekom svake epohe radna snaga je dolazila iz potlaene klase, robovi, kmetovi sastoji seod veine stanovnitva, a vladajua ini manjinu.Klase nisu postojale tijekom prvobitnog komunizma jer su se drutva temeljila nasocijalistikom nainu proizvodnje. Zemlja i njeni proizvodi bili su u zajednikom vlasnitvu.Svi su imali isti odnos prema sredstvima za proizvodnju. Svaki lan je bio i proizvoa ivlasnik.Klase se pojavljuju kad proizvodna sposobnost drutva naraste iznad osnovne razineodravanja, tj. kad poljoprivreda postane dominantni nain proizvodnje. Samo je jedan diodrutva potreban da bi zadovoljio potrebe za hranom cijelog drutva. Tako se drugi baveostalim zadaama. Razvoj poljoprivrede= viak dobara, razmjena dobara i trgovina koja seubrzano razvija meu zajednicama, praeno sustavom privatnog vlasnitva. Privatnovlasnitvo i akumulacija vika dobara su temelj razvoja klasnih drutava.

Osnovne karakteristike kapitalistike ekonomije:1. kapital-novac koji se koristi za financiranje proizvodnje robe za privatni dobitak.2. dobra i radna snaga, sirovine i strojevi za proizvodnju imaju novanu vrijednost3. kapitalisti-investiraju kapital u proizvodnju dobara4. kapital se akumulira prodajom tih dobara po vrijednosti veoj od trokova

proizvodnje.

Politika mo proizlazi iz ekonomske moi. Mo vladajue klase potjee iz njenog vlasnitvai kontrole nad sredstvima za proizvodnju.

Marx-klasna borba:

Smatrao je da je ona pokretaka snaga drutvene promjene. Nova povijesna epoha je stvorenarazvojem nadmonih sredstava za proizvodnju koje je razvila nova drutvena skupina.


7/73

www.nasciturus.com

Kapitalizam se razvio iz borbe izmeu feudalne aristokracije i nove kapitalistike klase, aobje su inile manjinu stanovnitva. Komunistiko drutvo koje e zamijeniti kapitalizamnee imati nikakvih proturjeja , nikakvih sukoba interesa i stoga se nee mijenjati. Ipak eodreene promjene biti nune prije nego to svane ova utopija.

Klasa po sebi- drutvena skupina iji lanovi imaju isti odnos prema sredstvima zaproizvodnju.Marx je tvrdio da drutvena skupina postaje u potpunosti klasa tek kad postane klasa za sebe-njeni lanovi imaju klasnu svijest i klasnu solidarnost.Klasna svijest- puna svijest o stvarnoj situaciji, shvaanjem naravi eksploatacije. Konanistupanj razvoja klasne svijesti i klasne solidarnosti postignut je kad lanovi uvide da samokolektivnom akcijom mogu zbaciti vladajuu klasu i kad poduzmu pozitivne korake prematome.Kapitalistiko drutvo je nestabilno temelji se na kontradikcijama i antagonizmima koji mogu

biti razrijeeni samo transformacijom. Osnovni sukob je eksploatacija radnika od kapitalista.Kontradikcija izmeu drutvene proizvodnje i individualnog vlasnitva: radnika snaga se sve

vie koncentrirala u velikim tvornicama gdje je proizvodnja drutveni pothvat. Drutvenaproizvodnja olakava radnicima da se organiziraju protiv kapitalista.

Marx je vjerovao da e odreeni faktori ubrzati propast kapitalistike ekonomije:1. vea upotreba strojeva= homogena radnika klasa.2. razlika u bogatstvu buroazije i proletarijata e se uveati kako bude akumulacija

kapitala rasla. Taj proces je pauperizacija.3. opstat e samo najvee i najbogatije kompanije. Konkurencija e potisnuti srednje

slojeve u redove proletarijata. Kapital e se koncentrirat u sve manje ruku jaanjemkompanija koje su preivjele.

Ta tri procesa rezultirat epolarizacijom dviju glavnih klasa.

Drutvena stratifikacija- weberovska perspektiva

Weberje borbu shvaao prvenstveno kao neto to se vodi oko ekonomskih resursa, ali onatakoer moe ukljuivati i borbu za presti i politiku mo.

Weber je definirao klasu: kao skupinu pojedinaca koji imaju slini poloaj u trinoj privredi iprimaju sline ekonomske nagrade. Oni koji imaju slinu klasnu situaciju imaju i sline anseu ivotu.Glavna klasna podjela mu je izmeu onih koji posjeduju proizvodne snage i onih koji ne

posjeduju.Razlikovao je sljedee klasne skupine u kapitalistikom drutvu.

1. vlasnika gornja klasa2. bijeli ovratnici bez vlasnitva3. sitna buroazija4. manualna radnika klasa.

Razlike s Marxom:- za formiranje klasa bitni su i drugi faktori osim vlasnitva- tvrdio je sa se srednja klasa bijelih ovratnika iri, a ne smanjuje s razvojem

kapitalizma


8/73


9/73

www.nasciturus.com

Dao je najobuhvatniji opis i analizu razvoja gornjih klasa u Britaniji. Njegova analizapokazuje da je dolo do vanih promjena u viim klasama britanskog drutva, ali ne vjeruje daje gornja klasa nestala. Ipak podrava marksistiki pogled da Britanija i dalje ima vladajuuklasu.Klasa- neto to se sastoji od skupina kuanstava koja su u slinom poloaju s obzirom na

distribuciju dohotka i bogatstva i openitu distribuciju ivotnih mogunosti.

Tvrdi da su tijekom 19. stoljea postojala tri preklapajua, ali ne ujedinjena dijela gornjeklase: zemljoposjednici, tvorniari i bankari. Skupina koja se najvie razlikovala jesu ostali

bankari, trgovci i novari koji su imali puno toga zajednikog s drugim skupinama gornjeklase i bili su vani izvor zajmova za rastuu skupinu poduzetnika.

Razvoj industrije i financijske buroazije tijekom industrijalizacije okonao je dominacijuzemljoposjednika. Dvadeseto stoljee:

- poduzea su postojala sve vea i vea kako se bogatstvo koncentriralo urukama malog broja tvrtki

- obiteljsko vlasnitvo su poela zamjenjivati dionika drutva u kojima su sedionice mogle kupovati i prodavati na otvorenom tritu.

Od Drugog svjetskog rata nadalje mnoge su od velikih tvrtki postale prevelike da bi ih moglaposjedovati jedna obitelj ili pojedinac, a broj dioniara u svakoj tvrtki se uveavao. Udiodionica koje su posjedovali pojedinci poeo je opadati. Sve vei broj dionica poele su

posjedovati institucije poput mirovinskih fondova, osiguravajuih drutava i investicijskihfondova.

Vlasnitvo nad dionicama je postalo previe fragmentirano a da bi pojedinci mogli kontroliratitvrtke u kojima imaju ulog. Dolo je do menaderske revolucije, to je rezultiralo time da jestvarna kontrola nad industrijom prela iz ruku vlasnika u ruke menadera.

Kapitalisti posjeduju vlasnitvo za mo. Ono se sastoji od kapitala investiranog u zemlju,dionice i komercijalne pothvate openito.

Kapitalistika klasa- ukljuuje mnoge od direktora najveih kompanija, uspjene poduzetnikei one koji su naslijedili znatne koliine bogatstva.

Kae da vladajua klasa postoji kad postoji i politika dominacija i politika vlastkapitalistike klase. Blok moi- skupina ljudi koji mogu monopolizirati politiku mo u

zemlji na neko vrijeme. Elita moi- oni ljudi iz bloka moi koji zauzimaju kljune poloaje udravi. Dravna politika ne samo da je ila u prilog kapitalistikoj klasi nego njena dominacijaosigurava da njeni interesi nisu nikad dovedeni u pitanje. Britanske vlade su postale sve vieograniene u svojoj ekonomskoj politici. One su morale jako paziti na financijska tritaukoliko su mislile posuivati novac, odravati teaj valute i privlaiti investicije u zemlju.

Nisu si mogle dopustiti da se ne obaziru na interese kapitalista.

Leslie Sklair- globalni sustav i transnacionalna kapitalistika klasa: zagovornici teorijeglobalizacije vjeruju da su nacionalne granice sve manje vane, a da se mo sve vie iskazujeu transnacionalnim odnosima, odnosima koji presijecaju dravne granice.Prema njemu, suvremeni je svijet globalni sustav u kojemu su nacionalne drave samo jedan

skup aktera. Identificira tri sfere unutar kojih oni djeluju, ekonomsku, politiku i kulturno-ideoloku- transnacionalne djelatnosti transnacionalnih korporacija. Svjetskom proizvodnjom


10/73

www.nasciturus.com

sve vie dominiraju nevjerojatno bogate korporacije. Pojedinane drave se prilagoavajukako bi privukle investicije takvih korporacija, dok su goleme koliine ljudi po cijelomesvijetu, zahvaljujui reklami, uvjerene da treba kupovati proizvode tih istih korporacija: poputMcDonaldsa, General Motorsa, Sonyja, Forda itd., koji mogu iskazati isto toliko moi kao imnoge nacionalne drave.

Transnacionalna kapitalistika klasa obuhvaa izvrne direktore transnacionalnih kompanija injihove lokalne partnere, globalizirane dravne birokrate, kapitalistiki inspirirane politiare istrunjake i konzumerike elite ( trgovce, medije). Ona se suprotstavljaprotekcionizmu-

pomou kojeg drave podiu tarifne barijere da bi oteale uvoznoj robi da konkurira domaojproizvodnji. Ona podrava slobodnu trgovinu jer ova nudi najbolje mogunosti korporacijamada stvore globalne profite. Toleriraju se samo one domae djelatnosti koje ne prijeteglobalnom kapitalistikom projektu.

Drugi pogledi:1. teorije elite- prihvaaju da je mo koncentrirana u rukama malog broja ljudi, ali nijee damo proizlazi iz bogatstva. One smatraju da mo proizlazi iz zauzimanja vrhunskih poslova u

drutvu.2. pluralisti- nijeu da vie drutvene klase monopoliziraju mo i vjeruju da u liberalnim

demokracijama elje ljudi determiniraju politiku vlade. Mo je rasprena, a nekoncentrirana u rukama gornjih klasa.

Gornja srednja klasa

Razmatramo poloaj bolje nagraenih skupina, u koju spadaju strunjaci, vii menaderi iupravitelji, i uspjeniji poslovni ljudi koji vode mala poduzea. Neki sociolozi razlikujurazliite slojeve unutar gornje srednje klase, identificirajui, primjerice, vie strunjake, niestrunjake i menadere kao zasebne skupine.

Strunjaci ine jedan od najbre rastuih sektora u strukturi zanimanja tijekom dvadesetogstoljea. Navedeni su razni razlozi za brzi rast broja strunjaka. Sve vea sloenost poslovaiziskuje financijske i pravne strunjake poput knjigovoa i pravnika. Razvoj industrijeiziskuje specijalizirano znanstveno i tehniko znanje to rezultira razvojem znanstvene iinenjerske struke. Stvaranje socijalne drave i razvoj lokalnih i dravnih vlasti proizveli suniz socijalnih profesija i doveli do porasta zaposlenih u medicini i obrazovanju, kao i doveeg zapoljavanja strunjaka u dravnoj birokraciji. Porast broja strunjaka moe se

povezati i s nastojanjima sve vie i vie skupina radnika da se njihovi poslovi prihvate kao

struni.Strunjaci se mogu podijeliti u dvije skupine: vie i nie strunjake.

1. u vie strunjake se ubrajaju suci, advokati, pravnici, arhitekti, planeri, lijenici,zubari, sveuilini nastavnici, ekonomisti, znanstvenici i inenjeri.

2. meu nie strunjake se ubrajaju nastavnici u kolama, medicinske sestre, socijalniradnici i knjiniari.

Istraivanje Guya Routha pokazuje znaajne razlike u zaradama izmeu dvije skupine.Spol ima vrlo velik utjecaj na zaradu, kao i na status. Trina situacija niih strunjaka nije

bitno bolja od one veine manualnih radnika. Nii strunjaci imaju niz trinih prednosti,poput sigurnosti posla, ire mogunosti napredovanja, godinje premije na plau i vee

povlastice.


11/73

www.nasciturus.com

Bernard Barbernudi funkcionalistiko shvaanje uloge i nagrada viih strunjaka. Smatra dastrunost podrazumijeva etiri bitna atributa:

1. profesionalizam- iziskuje niz sustavnih i openitih znanja koja se mogu primijeniti naniz problema( lijenici i medicinsko znanje)

2. ponaanje strunjaka- je pod striktnom kontrolom etikoga kodeksa koji utvruju i

odravaju profesionalne udruge i koji se ui kao dio kolovanja potrebnog da bi senetko kvalificirao kao strunjak (lijenici i Hipokratova zakletva).3. profesionalizam podrazumijeva brigu za interese zajednice, a ne samo za sebe samog.

Tako je prvenstvena motivacija strunjaka javna sluba, a ne osobni dobitak.4. visoke nagrade-primaju ih strunjaci, jesu simboli njihova postignua. Oni upuuju na

visoki ugled koji strunjaci uivaju i odraavaju vrednovanje njihova priloga drutvu.

Tvrdi da znanje i vjetina strunjacima daju znatnu mo te da je stoga bitno za dobrobitdrutva da se ta mo upotrebljava na korist svih. On prihvaa shvaanje da su strunjaci

prvenstveno zaokupljeni slubom zajednici i vjeruje da svoje znanje rabe za javnu korist.Rezultat toga je da su strunjaci bogato nagraeni.

Kritike: funkcionalistika objanjenja se zasnivaju na upitnim pretpostavkama:

1. strunjaci daju vaan prilog dobrobiti cijelog drutva.2. slue svim lanovima drutva, a ne samo posebnim skupinama.3. zaokupljeni su slubom zajednici, a ne vlastitim interesom.

S weberovskog stajalita, strunjaci se mogu shvatiti kao profesionalne skupine koje suuspjele stei kontrolu nad tritem rada i manipuliraju njime tako da maksimiziraju vlastitenagrade.Noel i Jose Parry definiraju strunost- strategija kojom se kontrolira jedno zanimanje

pri emu kolege stvaraju sustav samouprave. Profesionalizam ukljuuje sljedee faktore:1. postoji ogranienje ulaza u zanimanje, to se osigurava time to

profesionalci( strunjaci) kontroliraju kolovanje i kvalifikacije koje su potrebne zaprimanje u lanstvo, i brojke za koje se tvrdi da su nune kako bi se osiguralaodgovarajua usluga. Profesionalci mogu odravati visoku potranju za svojimuslugama i tako stjecati visoke nagrade.

2. profesionalizam pretpostavlja postojanje udruga koja kontrolira ponaanje vlastitihlanova u onim aspektima koji se definiraju kao relevantni za kolektivne interese

profesije. Zadravajui za sebe pravo discipliniranja vlastitih lanova, profesionalne

udruge uvelike sprjeavaju javno preispitivanje njihovih poslova i na taj nainodravaju sliku koju projiciraju o sebi.3. samo lanovi profesije kvalificirani su za davanje odreenih usluga. Udruga pravnika

je sudski progonila nekvalificirane pojedince koji su pruali usluge koje se definirajukao zakonski monopol pravnike profesije.

Strunjaci mogu kontrolirati konkurentne profesionalne skupine koje bi mogle ugrozitinjihovu dominaciju nad odreenim dijelom trita. Zakljuuju da se razlike u zaradamaizmeu lijenika i nastavnika mogu pripisati stupnju profesionalizacije obje skupine.

Keith Macdonald-projekt profesionalizacije je pokuaj da se neko zanimanje uspostavi kao

prihvaena profesija. To je kompleksan i dugotrajan proces( britanski knjigovoe).


12/73

www.nasciturus.com

Neki tvrde da vii strunjaci prvenstveno slue interesima bogatih i monih.C. Wright Mills- dao je sljedea zapaanja o pravnikoj struci u SAD-u. Umjesto da buduuvari zakona u slubi sviju, pravnici su sve vie postajali slubenici velikih korporacija.Unosan posao koji je otvoren lanovima prane profesije znai da pripadnici skupina s niskim

primanjima uglavnom nisu u stanju platiti njihove usluge. Mills kae da su zarade strunjaka

u izravnoj vezi s potranjom za njihovim uslugama od strane bogatih i monih. Vidio jestrunjake kako sve vie postaju sluge bogatih i utjecajnih, ali nije vjerovao da individualnistrunjaci gube svoju mo i utjecaj. Vidio je neke strunjake kao lanove elite moi kojadominira amerikim drutvom.Strunjaci se sve vie zapoljavaju u velikim organizacijama i da su u toj situaciji manje ustanju slijediti interese svoje struke. Takvi sociolozi smatraju da profesionalne skupine gubesvoju mo i utjecaj, a ne da se pridruuju eliti monih.Braverman- tvrdi da je u mnogim poslovima koje obavljaju bijeli ovratnici dolo dodekvalifikacije, oni su se proletarizirali. Tehniki crtai, tehniari, inenjeri, knjigovoe,medicinske sestre i nastavnici- dre da njihov rad postaje sve vie rutinski, kako se vie dijeluu specijalizirane zadae. Njihove su zarade ugroene budui da vie nisu u stanju kontrolirati

ulazak novih radnika u vlastitu struku.

Drugi su sociolozi uputili na naine na koje su se pogorali poloaji specifinih strunihskupina unutar klasne strukture.Geoff Esland- rast sindikalizma meu mladim lijenicima kao dokaz njihove potrebe da seizdignu iznad profesionalizacije koja titi njihove interese.Martin Oppenheimer- mnogi strunjaci zaposleni u javnom sektoru nalaze da su njihovi

poslovi povezani s opresivnim funkcijama vlasti- s odravanjem mira meu klijentimasocijalnih slubi, provoenjem politike, reguliranjem. Njihovi poslovi postaju sve tei i tei,njihova neovisnost erodira, a primanja su im ugroena nastojanjima vlasti da ogranii

potronju.Kumar- kompjutorizirani sustavi smanjili su koliinu strunosti koja se trai od mnogihinenjera, a njihov posao je strogo reguliran.Terence Johnson- uputio je na granice koje poslodavci ili klijenti mogu postaviti nekimstrukama. Oekuje se da e knjigovoe i prije svega biti lojalni svojoj kompaniji, a ne struci.Sigurno je preuveliano tvrditi da su se strunjaci proletarizirali. Naroito vii strunjaci idalje uivaju mnoge prednosti pred manualnim radnicima i pred rutinskim nemanualnimradnicima. Takoer imaju vie moi.

Barbara i John Ehrenreich- s neomarksistikog stajalita tvrde da postoji distinktivna klasastrunjaka i menadera, koja se sastoji od plaenih mentalnih radnika koji ne posjeduju

sredstva za proizvodnju i ija se glavna funkcija u drutvenoj podjeli rada moe opisati irokokao reprodukcija kapitalistike kulture i kapitalistikih klasnih odnosa. Procjenjuju da 20-25% populacije SAD-a pripada toj klasi strunjaka i menadera. To su nastavnici, socijalniradnici, psiholozi, zabavljai, reklamni agenti, birokrati srednje razine, menaderi i inenjeri.Vjeruju da u kapitalistikom drutvu postoje tri glavne klase, a ne dvije. Klasa strunjaka imenadera poela se razvijati pri kraju 19.stoljea, kad je nastala potreba za klasom koja e sespecijalizirati za reprodukciju kapitalistikih klasnih odnosa. Funkcije:

1. organizacija procesa proizvodnje( znanstvenici i inenjeri)2. provoenje drutvene kontrole djece i radnike klase( nastavnici i socijalni radnici)3. propagiranje ideologije vladajue klase(zabavljai)4. razvoj trita potronih dobara osiguravanje da radnika klasa konzumira nove

proizvode koje proizvodi kapitalizam.


13/73

www.nasciturus.com

Openita uloga klase strunjaka i menadera je reproducirati odnos dominacije ipodinjenosti izmeu vladajue i podinjene klase.

Ulaz u ovu klasu uvelike ovisi o obrazovnim kvalifikacijama, a klasa se reproducira timeto posveuje znatne napore osiguravanju obrazovnog uspjeha svoje djece, usto obino

pronalaze brane partnere u istoj klasi.

Klasa strunjaka i menadera se plaa od vika koji proizvodi radnika klasa. Tijekomsvog rada, pripadnici klase strunjaka i menadera razvijaju tehnike kontrole radnikeklase. Takoer imaju interese razliite od interesa vladajue klase. Obje skupine imajuinteres u odravanju kapitalistikog sustava, ali klasa strunjaka i menadera ima interesda maksimira vlastitu neovisnost ili autonomiju: vladajua klasa pokuava to ograniitikoliko je god mogue. Vjerojatno je da e pripadnici klase strunjaka i menadera

pokuati odrati svoju poziciju grupirajui se u profesije (struke).Tvrde da su tijekom 1950-ih SAD imale sve veu i sve samopouzdaniju klasu strunjaka imenadera koja je dolazila u sukob s vladajuom klasom. Naroito su studenti poeli

traiti veu neovisnost i traili su pravo da se drutvom upravlja vie u njihovom, a manjeu interesu vladajue klase. Studenti su se okrenuli protiv vlastitih sveuilita, a sveuilitasu najvanije ustanove za klasu strunjaka i menedera.

Kritike: njih su kritizirali i marksisti i nemarksisti.Nicholas Abercrombie i John Urry- optuuju ih da su propustili uzeti u obzir tendencijeproletarizacije unutar klase strunjaka i menadera. Poslije 1971. dolo je do opadanjapotranje za strunim radnicima i menaderima u SAD-u. To je dovelo do vikakvalificiranih radnika i omoguilo da njihov rad i zarada budu obezvrijeeni. Klasastrunjaka i menadera proporcionalno i politiki jaa u SAD-u nego u drugimkapitalistikim zemljama. Stoga dovode u pitanje stupanj primjenjivosti u Europi.Erik Olin Wright(neomarksist)- ne prihvaa da postoji jedinstvena klasa strunjaka imenadera.

Weberovski i neoweberovski sociolozi openito odbacuju pristup definiranju irazlikovanju klasa koji su prihvatili Ehrenreichovi. Nijeu da se klase mogu definirati usmislu njihovih funkcija za kapitalizam i umjesto toga naglaavaju vanost trinesituacije za posebna zanimanja.Anthony Giddens- uoio je srednju klasu. Po njemu srednja klasa treba ukljuiti bijeleovratnike nie razine.

Nia srednja klasa

Rutinski bijeli ovratnici ukljuuju skupine poput uredskih slubenika, tajnica i prodavaa.Do porasta njihova broja je dolo zbog:

1. neki sociolozi tvrde da su se proletarizirali, postali su pripadnici radnike klase.2. drugi tvrde da jo pripadaju srednjoj klasi3. oni su posredna skupina izmeu srednje i radnike klase.

Teorija proletarizacije- govori kako su se rutinski bijeli ovratnici postali dijelomproletarijata i kako se vie ne mogu smatrati srednjom klasom. Ovo stajalite se obinopovezuje s marksistikim sociolozima. Oni smatraju da se rutinski nemanualni radnici malo

razlikuju od manualnih: oni niti posjeduju sredstva za proizvodnju niti za kapitaliste obavljajuvane funkcije drutvenog nadzora.


14/73

www.nasciturus.com

Harry Braverman- smanjivanje strunosti uredskih slubenika:Podrava tezu o proletarizaciji ne temelju toga to su mnogi rutinski nemanualni poslovi svemanje struni. On tvrdi da se tijekom posljednjeg stoljea broj poslova za bijele ovratnike

brzo uveavao, ali da se u isto vrijeme smanjivala vjetina koja je bila potrebna za obavljanje

posla. U isto vrijeme, nadnice slubenika su pale u odnosu na druge skupine zanimanja. Svakaje kompanija zapoljavala mali broj slubenika koji su se brinuli za sve poslove koje jeorganizacija imala s vanjskim svijetom. Kako su se kompanije uveale, a broj njihovihslubenika rastao, rad uredskih slubenika reorganizirao se tako da se svaki od njihspecijalizirao za posebne zadae. Posljedica toga je bila da su vjetine postale minimalne.Kompjutorizacija je nadalje reducirala vjetinu koja se traila od blagajnica, a kontrola zalihai knjigovodstvo takoer su se uvelike automatizirali. Osnovno raunanje i pismenost su estosve to je potrebno.

David Lockwood- weberovska perspektiva: zanijekao je da su se uredski slubeniciproletarizirali. Ipak, posluio se weberovskim pristupom da bi razlikovao razne skupine

zaposlenika. On je pokazao da postoje tri aspekta klasne situacije. To su trina situacija,radna situacija i statusna situacija.

1. trina situacija-faktori poput nadnica, sigurnosti posla i izgleda za napredovanje.2. radna situacija- drutveni odnosi na poslu izmeu poslodavaca, odnosno direktora i

mlaeg osoblja: ovo je ukljuivalo razmatranje toga koliko se detaljno posao nadgleda3. statusna situacija- stupanj prestia koji imaju posebne skupine radnika u drutvu.

to se tieprvog, tvrdio je da su u drugim pogledima uredski slubenici zadrali uoljivetrine prednosti pred manualnim radnicima. Imali su veu sigurnost posla i bilo je manjevjerojatno da e biti otputeni ili postati bespotrebni. Oni su takoer radili krae, imali su vieizgleda za napredovanje i bilo je vjerojatnije da e dobiti neke povlastice poput mirovinskogosiguranja. Neki manualni radnici su nadmaili uredske situacije u smislu zarade samo zbog

prekovremenih sati.

Drugo: uredski slubenici su jo uvijek radili u relativno malenim jedinicama, jo uvijek nisuradili u velikim tvornikim halama. Vjerovao je da je podjela inovnika u manje skupine saspecijaliziranim ulogama dovela do bliskijih kontakata i vee suradnje s menadmentom.Posao svakog uredskog slubenika stoga ima elemente jedinstvenosti. Nije lako premjetatiuredske slubenike unutar ureda niti ih zamjenjivati, kao to je to sluaj s manualnimradnicima.

Tree: pogoravanje pozicije uredskih slubenika. Vjerovao je da su uredski slubenici upoloaju statusne dvosmislenosti koja pada negdje izmeu stupnja statusa koji imaju srednja iradnika klasa. U svakom sluaju, to je bila vana studija jer je utvrdila mnoga od pitanja kojae kasnije zaokupljati sociologe koji se bave prouavanjem uredskog posla.

John H.Goldthorpe-slubenici kao posredni sloj: smatra da slubenici pripadaju negdjeizmeu radnike i srednje klase. Zasnivali su svoju analizu na trinim i radnim situacijama,ali nisu se bavili statusnom situacijom. Taj posredni sloj je takoer ukljuivao skupine poputuslunih radnika, samozaposlenih te nadzornika manualnih radnika. Posredna skupina nijeimala nikakav jaki klasni identitet zbog raznih zanimanja kojima se njeni pripadnici bave izato to su mnogi njeni pripadnici postali drutveno mobilni i preli u druge klase.


15/73

www.nasciturus.com

A. Stewart, K.Prandy i R. M. Blackburn- slubenici i drutvena mobilnost:primijenili su tezu o proletarizaciji na drugi nain. tvrde da se individualniradnici u sustavu stratifikacije moraju razlikovati od poloaja koje zauzimaju.

Veina mukih uredskih slubenika ne ostaju slubenici cijelog svog radnog vijeka. Uredskije posao samo kategorija zaposlenja kroz koju ljudi prolaze. Mladi ljudi koji rade uredski

posao kao prvi korak u karijeri menadera mogu se smatrati pripadnicima srednje klase.Stariji koji prelaze s manualnog posla na nemanualni uredski posao kasnije u svojoj karijerimogu se s vie razloga smatrati proleterima.

R.Cromptom i G.Jones- obrana teze o proletarizaciji: snano napali prethodni rad. Prouavalisu zaposlenike koji su obavljali posao bijelih ovratnika u velikim birokratskimorganizacijama. Izloili su 4 glavna argumenta kako bi osporili zakljuke prethodne studije:

1. prethodna studija se nije obazirala na ene bijele ovratnike. Velika veina uredskihslubenika bile su ene. Znatno manje je vjerojatno da e slubenice doivjetiunapreenje, za razliku od slubenika. Visoki postoci muke uzlazne socijalnemobilnosti, iz slubenikih poslova, ostvareni su na raun velikog broja ena koje su

zaobiene.2. ako broj menaderskih poslova ne bude rastao, sve vie i vie mukaraca bit e

uhvaeno u klopku na onaj nain na koji su ene ve uhvaene.3. Cromptonova i Jones dovode u pitanje shvaanje da unapreenje na menaderske i

administrativne poslove nuno predstavlja uzlaznu mobilnost. Na temelju vlastitestudije tvrde da su mnogi menaderski i administrativni poslovi postali sve vierutinski i zahtijevaju malo inicijative. Promaknue ne mora nuno znaiti promjenu uklasnom poloaju za sve bijele ovratnike.

4. je li posao uredskih slubenika uistinu izgubio na strunosti. Ako su mjesta kojazauzimaju slubenici izgubila svoju prednost pred poslovima radnike klase, onda seslubenika smatra proleterima.

ini se da je opadanje strunosti u uskoj vezi s kompjuterizacijom: najmanje strunosti setrailo u ustanovi koja je bila najvie kompjuterizirana, lokalnog gradskoj upravi. Zakljuilisu da su uredski slubenici proletarijat s bijelim ovratnikom, a da uredske slubenice imajunaroito malo izgleda za unapreenje u ono to bi se moglo nazvati poslovima za srednju iliuslunu klasu.

G. Marshall, H. Newby, D. Rose i C. Vogler- slubenici i usluni radnici: odbacili suprethodno shvaanje da je dolo do opadanja strunosti slubenikog posla. Usluni radnici semalo razlikuju od radnike klase. Zakljuili su da se posao slubenika nije proletarizirao.

Zadravaju miljenje Godthorpea i Lockwooda da su slubenici posredna klasa izmeuradnike i uslune klase. Otkrili su da su usluni radnici skloni davati razliite odgovore napitanja o autonomiji na poslu. Zakljuuju da su usluni radnici manje-vie-manje nerazluiviod pripadnika radnike klase. Usluni radnici su bili zanemaren dio radne snage uistraivanjima stratifikacije.

Srednja klasa ili srednje klase

Ovi sociolozi su podijeljeni oko toga koje nemanualne radnike treba smjestiti u srednju klasu ine slau se oko toga je li srdnja klasa jedinstvena i homogena ili podijeljena i heterogena

skupina.


16/73

www.nasciturus.com

Anthony Giddens: tvrdi da postoji srednja klasa koja se temelji na posjedovanju priznatihvjetina ukljuujui obrazovne kvalifikacije. Za razliku od pripadnika radnike klase kojimogu prodavati samo svoju manualnu radnu snagu, pripadnici srednje klase mogu prodavati imentalnu. Srednja klasa nema vlasnitva u smislu sredstava za proizvodnju i stoga mora raditiza druge da bi zaradila za ivot.

John H. Goldthorpe- usluna i posrednike klase: drugi neoweberovci se ne slau oko toga dapostoji jedna srednja klasa. Definira klase u smislu trine i radne situacije, ali u svomistraivanju ne slijedi Webera u razlikovanju vlasnika i nevlasnika. Ne razlikuje jasno gornjuklasu, niti tvrdi da postoji jedinstvena srednja klasa. Vidi najviu klasu kao uslunu, a toukljuuje velike posjednike kao administratore, menadere i strunjake. Unutar te klase

postoji pak podjela na one na viim i one na niim poloajima. On ne vidi nikakve znaajnepodjele izmeu menadera i strunjaka unutar uslune klase. Njegova klasa u sredini se zoveusluna klasa. Ukljuuje uredske slubenike, uslune radnike, male vlasnike i tehniareniega ranga. Ti radnici imaju slabiju trinu i radnu situaciju od uslune klase. kasnije tvrdida postoji primarna podjela izmeu raznih dijelova srednje klase koja je zasnovana na

zaposlenikom statusu. Usluna klasa- ona ne samo da prima plau nego dobiva i raznepovlastice, mirovinska prava i mogunosti za napredovanje u karijeri. Velike poslodavce trebashvatiti kao odvojenu kategoriju od poslodavaca uslune klase.

K. Roberts, F. G. Cook, S. C. Clark i E. Semeonoff- fragmentirana srednja klasa: nekismatraju da je srednja klasa jo podjeljenija. Tvrde da su srednje klase rascjepkane, da sesrednja klasa sve vie dijeli u niz razliitih slojeva. Otkrili su nekoliko razliitih predodbiklase:1. oko 27 % uzorka bijelih ovratnika ima predodbu o drutvu sredinje mase. Oni sebeshvaaju kao dio srednje klase koju ini veina radnog stanovnitva. Ta sredinja masa nalazise izmeu male, bogate i mone gornje klase i male, relativno siromane nie klase.vjerojatnije je da e oni koji podravaju ovu predodbu biti u srednjem platnom razredubijelih ovratnika.

3. 19 % uzorka, jest ona o stijetenjoj srednjoj klasi. Vide sebe kao pripadnike uskogsloja stijenjenog izmeu dvije sve snanije klase. ispod njih glavnina stanovnitva

pripada radnikoj klasi , a iznad njih se nalazi mala gornja klasa. Uobiajeno jepodravaju mali poslovni ljudi.

4. trea skupina bijelih ovratnika vidi drutvo kao fino stupnjevanu ljestvicu koja sesastoji od 4 ili vie slojeva. Oko 15% uzorka: uglavnom su dobro obrazovani, sastrunim kvalifikacijama i relativno dobro plaeni. Ne pokazuju nikakvu vidljivuklasnu lojalnost i esto odbacuju cijelo naelo drutvene klase.

5. 14 % uzorka podravaproletersku predodbu drutva. Oni sebe definiraju kaoradniku klasu i smjetaju sami sebe u ono to smatraju najveom klasom u temeljustratifikacije. Obino su zaposleni na rutinskim poslovima s malo izgleda zanapredovanje i relativno niskim zaradama.

Srednja klasa postaje sve vie fragmentirana.

Kritike: poiva na subjektivnim klasnim predodbama. Rutinski posao bijelih ovratnikaizgubio je na strunosti i proletarizirao se. Ti radnici nemaju nikakvog udjela u posjedovanjusredstava za proizvodnju, imaju malo autonomije i odgovornosti na poslu i imaju nie nadniceod mnogih pripadnika radnike klase. gornji slojevi onoga to se obino naziva srednjomklasom jesu, pak, puno blii buroaziji. Oni su neproizvodni radnici koji ne proizvode

bogatstvo, nego izvravaju vane funkcije za kapitaliste.( menaderi).


17/73

www.nasciturus.com

N. Abercrombie i J. Urry- polarizacija srednje klase: klase se sastoje i od pojedinaca, ili ljudi imjesta koja oni zauzimaju. Smatraju da se skupine radnika mogu organizirati u pokuaju dazatite svoj posao. Struni radnici su tako bili prilino uspjeni u zadravanju vlastiteneovisnosti i radnih odgovornosti, dok uredski slubenici nisu. Jedan dio srednje klase se

pribliava gornjoj, dok drugi vie ili manje postaju proleterima. Izmeu njih je teko pronai

srednju klasu.

Mike Savage, James Barlow, Peter Dickens i Tony Fielding- tvrde da srednja klasa nijejedinstvena skupina. Oni ne tvrde da je ovo nepostojanje jedinstvenosti neizbjeno, niti da epodjele unutar srednje klase uvijek ostati iste. Razlikuju skupine unutar srednje klase prematipovima resursa koje imaju, a ne u smislu mjesta unutar hijerarhije klasne strukture. Vanostovih razliitih skupina moe se mijenjati tijekom vremena i pod utjecajem je posebnihokolnosti u kojima se oblikuju klase.Shvaaju drutvene klase kao drutvene kolektivitete ukorijenjene u posebnim tipovimaeksploatacijskih odnosa. Ovi drutveni kolektiviteti su skupine ljudi sa zajednikim razinama

prihoda i nagrada, ivotnim stilovima, kulturama, politikim orijentacijama i tako dalje.

Oblikovanje klase ne slijedi automatski iz drutvenih podjela. Stoga oni ispituju kako seodvijalo oblikovanje klase u srednjim klasama. Oni upuuju na to da postoje mnogi drutvenikolektiviteti s primjerice, istim ivotnim stilom. Ono to klasu ini distinktivnom jest da seona zasniva na eksploatacijskim odnosima u kojima se neki ljudi bogate na raun drugih. Ovose moe odvijati kroz najamni rad ali moe doi do eksploatacije i izvan radnog mjesta. Ovoilustriraju sluajem profesora kojemu supruga tipka rukopise ili obavlja kune poslove tako daon moe pisati. On njoj ne daje niti dio svojih prihoda niti je priznaje kao koautora.

Tri tipa resursa koji srednjoj klasi omoguavaju bolje ivotne anse jesu: imovinski resursi,organizacijski resursi i kulturni resursi. Pojedinci mogu imati kombinaciju ovih triju tipova alidistinktivne srednje klase mogu se temeljiti na svakom tipu resursa.

1. imunu srednju klasu ine oni koji posjeduju imovinske resurse. Sastoji se od sitneburoazije koja ukljuuje samozaposlene i male poslodavce. Imovinski resursi senajlake prenose s generacije na generaciju. Imovina se moe uskladititi u oblikuraznih tipova kapitala ili drugih posjeda, poput nekretnina. Kapital se moe koristiti zaunajmljivanje i eksploataciju rada drugih, pri emu se ovima ne vraa puna vrijednostnjihova rada.

2. organizacijski resursi potjeu iz zauzimanja poloaja unutar velikih birokratskihorganizacija. Njih imaju menaderi. Oni su najkrhkiji tip resursa. Ne moe ih seuskladititi a i vrlo teko ih je prenijeti na sljedeu generaciju. Barem danas nijevjerojatno da e menaderi uspjeti osigurati svojoj djeci takoer menaderske poslove.

3. kulturni resursi djelomice proistjeu iz obrazovnih postignua i diploma. Ove vrste sunaroito vane za strunjake. Fiziki se uskladituju u ljudskim tijelima i umovima:njih se moe reproducirati prenoenjem kulturnih ukusa na potomstvo.

Klasni ukus moe biti vaan pri stjecanju obrazovnih kvalifikacija. ene ovdje igraju kljunuulogu zbog njihove prevalencije u nastavnikoj profesiji i njihove vanosti u odgoju djece.Kulturni resursi se ipak ne mogu koristiti za izravnu eksploataciju rada drugih. Njih se moraiskoristiti za akumulaciju imovinskih resursa ili za stjecanje poloaja koji sa sobom donosiorganizacijske resurse. Menederi koji su se sami uspeli unutar kompanije moda e pokuatistei obrazovne kvalifikacije tako da imaju mogunost prijaviti se za poslove u drugimkompanijama. Vlasnici uspjenih malih poduzea mogli bi platiti privatno kolovanje za svojudjecu u nadi da e ona tako stei kulturne resurse.

Ta tri dijela srednje klase u Britaniji imala su razliit stupanj uspjeha u razliitom vremenima.


18/73

www.nasciturus.com

Sitna buroazija je bila malo vana u ruralnim dijelovima Britanije nakon stvaranja krupnihzemljoposjeda i industrijske revolucije. Veinu zemlje su posjedovali zemljoposjednici, doksu ostali bili reducirani na nadniare bez zemlje. U gradovima je pak bila vana, a vlasniciduana i najmodavci su bili naroito istaknuti. Oni su bili uoljivi po svojim stajalitima iivotnom stilu, njihove je resurse bilo relativno lako prenijeti na djecu.

Strunjaci su bili naroito uspjena skupina u razvoju britanskog drutva. Drava je od samogpoetka igrala kljunu ulogu u uspostavi obrazovnog sustava koji je formaliziraokvalifikacije.Profesionalne udruge su bile sklone povezivanju pripadnosti odreenim strukama s kulturnimresursima, osiguravajui da ope obrazovanje bude pretpostavka svakog strunog kolovanja.Menaderi su bili openito u slabijem poloaju od strunjaka. Premda je njihova plaa bila

prilino visoka, oni su se, sve donedavno, snano oslanjali na unutarnje napredovanje unutarkompanija i imali su malo mogunosti mijenjati poslodavce kako bi unaprijedili svojukarijeru.

Tvrde da su otkrili neke znaajne promjene u srednjoj klasi suvremene Britanije. Podravaju

stajalite prema kojem se industrija pomakla u pravcupostfordizma. Ovo se odnosi naudaljavanje od masovne proizvodnje u vrlo velikim hijerarhijskim tvrtkama, a umjesto toga se

proizvode manje koliine ili specijaliziraniji proizvodi u manje hijerarhijskim i fleksibilnijimtvrtkama. Tijekom tog procesa tvrtke su se poele vie oslanjati na samozaposlenekonzultante raznih vrsta. Naroito su vani strunjaci i drugi koji rade podrujima poputreklame i marketinga. Oni igraju vanu ulogu u definiranju i perpetuiranju potroakih kultura

povezanih s proizvodnjom robe za osobnu potronju. Menaderi su pokuali uvrstiti svojupoziciju stjecanjem veih kulturnih resursa, poput obrazovnih kvalifikacija. To ih ini manjeovisnima o jednoj kompaniji.

Tvrde da su otkrili kulturne razlike izmeu ovih novih grupacija srednje klase. otkriveno je dastrunjaci iz javnog sektora- poput onih koji rade u zdravstvu, obrazovanju, kao i socijalniradnici, koji se opisuju kao ljudi s kulturnim resursima, ali ne previe novca- ive asketskimivotnim stilom, zasnovanom na zdravlju i vjebanju. Oni piju manje alkohola od pripadnikasrednje klase u cijelosti, intenzivno se bave sportovima poput pjeaenja, klizanja i

planinarenja. ivepostmodernistikim ivotnim stilom jer odbacuje tradicionalna kulturnastajalita o vrijednosti razliitih tipova umjetnosti i zato to se poziva na potroaku kulturu injenu spremnost da kombinira iroki dijapazon slika i ivotnih stilova.

Njihov rad upozorava na neke vane podjele unutar srednje klase. Koncentrira se na vieslojeve srednje klase- ne objanjava poloaj rutinskih bijelih ovratnika. Moe se tvrditi da

njihova analiza suvremenih podjela u srednjoj klasi nije u potpunosti uvjerljiva. Ako su nekiteoretiari postmodernizma u pravu, ivotni su stilovi ionako sve manje povezani s posebnimklasnim grupacijama.

Radnika klasa

Obino se smatra da se radnika klasa sastoji od manualnih radnika. Postoje vane razlikeizmeu manualnih i nemanualnih radnika:

1. nemanualni radnici imaju vie nadnice od manualnih2. prednost bijelih ovratnika tie se razlika u dohotku za vrijeme radnog vijeka izmeu

manualnih i nemanualnih radnika. Nadnice manualnih radnika obino postupno rastutijekom njihovih 20-ih, dostiu vrhunac u ranim 30-im, a potom polako ali postojano


19/73

www.nasciturus.com

padaju. Zarade mnogih bijelih ovratnika nastavljaju rasti tijekom glavnine njihovogradnog ivota. Manualni radnici imaju relativno malo prilika za napredovanje i mala jevjerojatnost da e struktura njihove plae ukljuivati dodatak na plau, to jest poviice.

3. njihova trea prednost ukljuuje sigurnost zarade i zaposlenja: u usporedbi snemanualnim radnicima, manualni rade pod veim rizikom da e postati suvini,

nazaposleni, stavljeni na ekanje ili da e raditi skraeno radno vrijeme.4. tjedna bruto zarada bijelih i plavih ovratnika ne otkriva ekonomsku vrijednostpovlastica. One ukljuuju mirovinsko osiguranje koje plaa tvrtka, plaeno bolovanje,koritenje automobila tvrtke te obroke i zabavu koje dijelom ili potpuno plaa

poslodavac.Niz studija pokazuje da manualni radnici u usporedbi s nemanualnim umiru mladi i da jevjerojatnije da e imati loije zdravlje: manje je vjerojatno da e posjedovati vlastitu kuu iniz potronih dobara; vjerojatnije je da e biti osueni zbog kriminalnog djela, a za njihovudjecu manje je vjerojatno da e ostati u koli nakon 16. godine kako bi stekla obrazovanekvalifikacije ili da e otii na visoko kolovanje. Manualni radnici imaju manje mogunostida iskuse one stvari koje se definiraju kao poeljne u zapadnim drutvima, a vie mogunosti

da iskuse nepoeljne stvari.

Manualni radnici ine barem jedan dio radnike klase Britanije. Mnogi sociolozi tvrde daklasa ukljuuje vie od sline trine situacije i slinih ivotnih mogunosti. Da bi postaladrutvena klasa skupina ljudi sa slinom ivotnom situacijom mora, do nekog stupnja, stvoritidrutvenu grupu. Ovo ukljuuje barem minimalnu svijest o grupnom identitetu i odreenu

procjenu i odanosti zajednikim interesima. To ukljuuje odreenu slinost ivotnog stila.

Velika veina stanovnitva vjeruje da je drutvo podijeljeno u drutvene klase. veinamanualnih radnika sebe opisuje kao radniku klasu, a veina bijelih ovratnika sebe vidikao srednju klasu. Nazivi srednja i radnika klasa mogu znaiti razliite stvari za razliiteljude. Vidjeli su radniku klasu kao skupinu na rubu siromatva i definirali su njene lanovekao lijene i neodgovorne; otuda njihova elja da se distanciraju od ove klasifikacije. injenica

je da se veina manualnih radnika definira kao radnika klasa upuuje na postojanje baremminimalne svijesti o klasnom identitetu.

Malo sociologa rei e da je jaz izmeu klasa danas tako velik. Mnogi e tvrditi da se norma,vrijednosti i stavovi radnike i srednje klase razlikuju u izvjesnom stupnju. O supkulturiradnike klase i supkulturi srednje klase: posljedica toga je da se tvrdi da manualni inemanualni radnici tvore drutvene grupe koje se razlikuju po relativno distinktivnimsupkulturama.

David Lockwood- opisao je supkulturu jedne skupine unutar radnike klase, proleterskihtradicionalista. Proleterski tradicionalist ivi u vrsto povezanim radnikim zajednicama izaposlen je u odavno uspostavljenim industrijama poput rudarstva, lukog utovara i istovaraili brodogradnje. Takve su industrije sklone koncentriranju radnika u zajednicama kojimadominira jedna profesija. Ove zajednice su relativno izolirane od ireg drutva. Proizvodesnaan osjeaj pripadnosti i solidarnosti. Radnici su vrlo lojalni svojim kolegama s posla, asnaan osjeaj zajednikog profesionalnog iskustva stvara osjeaje bratstva i prijateljstva.Prijateljstvo s kolegama s posla protee se i u slobodno vrijeme. Snane drutvene mreenaglaavaju meusobno pomaganje u svakodnevnom ivotu i obvezu da se slobodno vrijeme

provodi u drutvu. Za razliku od srednje klase, proleterski tradicionalisti ne tee

individualnom postignuu pokuavajui dobiti unaprjeenje na poslu ili uspjeti vodei vlastitiposao. Umjesto toga oni se snano identificiraju s tenjom kolektivnim ciljevima. To se esto


20/73

www.nasciturus.com

izraava kroz snanu lojalnost sindikatima, koja proizlazi iz emocionalnog vezivanja izorganizaciju, a ne iz kalkulacije koristi koje bi lanstvo u sindikatu moglo donijeti. Stav

proleterskog tradicionalista prema ivotu esto je fatalistiki. Malo je toga to pojedinac moeuiniti da bi promijenio svoju situaciju, a do promjene ili poboljanja uvjeta ivota veinomdolazi zahvaljujui srei ili sudbini. Uz takvo shvaanje, ivot se mora prihvatiti takav kakav

jest. Dugorono se planiranje obeshrabruje u korist orijentacije na sadanjost. Postojitendencija da se ivi iz dana u dan, a planiranje je ogranieno na blisku budunost. Postojinaglasak na neposrednom zadovoljenju potreba. Nema puno pritiska da se rtvuju uicitrenutka zbog buduih nagrada; elje se moraju ispuniti u sadanjosti, a ne kasnije.Supkulturu srednje klase karakterizira proraunat pristup ivotu; ovjeanstvo ima kontrolunad svojom sudbinom, i uz pomo sposobnosti, odlunosti i ambicije, moe izmijeniti i

poboljati uvjete ivljenja. S tim pristupom povezan je naglasak na budunosnoj orijentaciji iodgoenom zadovoljenju potreba. Dugorono planiranje i odlaganje trenutnih uitaka u ime

buduih nagrada, smatraju se neim vrijednim . tako se pojedinci ohrabruju da rtvuju novacili zabavu u odreenim razdobljima svojih ivota kako bi poboljali izglede vlastite karijere.

lanovi drutva obino imaju i opu sliku ili predodbu o drutvenoj strukturi i klasnomsustavu. Ove su slike poznate kao slike drutva ili slike klase.Proleterski tradicionalist predoava drutveni poredak kao neto to je otro podijeljeno nanas i njih. S jedne strane su efovi, direktori i bijeli ovratnici koji imaju mo, a s drugesu strane relativno bespomoni manualni radnici. Smatra se da postoji malo mogunosti za

pojedinane pripadnike radnike klase da prijeu jaz koji ih razdvaja od ostatka drutva.To je model moi- tradicionalni radnici mogu imati i druge slike o drutvu i da njihovo

predoavanje drutvenog poretka nije tako jednostavno i jasno kao to to sugerira gornji opis.

Slika drutva srednje klase nalikuje ljestvama. Postoje razni slojevi ili razine koje se razlikujuu smislu profesionalnog statusa i ivotnih stilova razliitog prestia. S obzirom na sposobnosti ambiciju, pojedincima su na raspolaganju mogunosti uspinjanja u drutvenoj hijerarhiji. To

je statusni ili prestini model. Radnike zajednice obino imaju snano razdvojene rodneuloge. Muevi su obino shvaeni kao oni koji zarauju za kruh, dok ene imaju odgovornostza odgoj djece i kune poslove. Muevi i ene provode odvojeno i slobodno vrijeme. Mukise drue sa svojim kolegama s posla, ene provode slobodno vrijeme s roakinjama. Vezaizmeu majke i keri naroito je jaka. Ne odnosi se na pripadnike etnikih manjina.

Marksistitiki sociolozi su podravali shvaanje da postoji distinktivna radnika klasa koja seodlikuje svojim neposjedovanjem sredstava za proizvodnju i svojom ulogom u osiguravanjumanualne radne snage za vladajuu klasu. Takoer vide radniku klasu kao drutvenu skupinu

s distinktivnom supkulturom i berem nekim stupnjem klasne svijesti. Sam je Marx predviaoda e pripadnici u radnikoj klasi sve vie nalikovati jedni drugima. Pretpostavljao je tehnikirazvoj industrije ukloniti potrebu za manualnim vjetinama. Tada e obrtnici i trgovci

postupno nestajati, a veina radnike klase e se sastojati od nekvalificiranih posluiteljastrojeva. Sve vea unifikacija nadnica i okolnosti rada uveat e solidarnost radnike klase.Mislio je da e kao posljedica toga, pripadnici radnike klase meusobno pribliiti i stvoritirevolucionarnu snagu koja e zbaciti kapitalizam i zamijeniti ga komunizmom.

Jedna od najoiglednijih promjena u radnikoj klasi je smanjivanje broja pripadnika ukolikose ona definira kao klasa koja se sastoji od manualnih radnika. Zapoljavanje je opalo naroito

brzo u onim poslovima za koje je najvjerojatnije da e proizvesti supkulturu tradicionalnog

proleterskog radnika. Teke industrije poput rudarstva, brodogradnje i eline industrije, ukojima zaposlenici esto ive zajedniki u radnikim naseljima, smanjile su se. Opadanje


21/73

www.nasciturus.com

zapoljavanja u proizvodnji do kojeg je dolo u proteklim desetljeima proirilo se i izvantradicionalnih tekih industrija. Novi industrijski poslovi danas se koncentriraju uelektronikoj industriji koja je smjetena na lokacijama poput silicijske doline u kotskoj,Junog Walesa itd. Ove je promjene pratilo pomicanje u odnosu mukaraca i ena zaposlenihu proizvodnji.

Beynon- tvrdi da nipoto ne svjedoimo kraju industrijskog radnika ili nestanku ove klasenego da se preuveliava smanjivanje industrijskog rada iz nekoliko razloga:

1. mnogi proizvodni poslovi nisu nestali nego su preseljeni u inozemstvo kako bi seiskoristile prednosti jeftine radne snage.

2. mnogi poslovi koje se klasificira u sektor uslunih djelatnosti zapravo su proizvodnisektor a razlika izmeu proizvodnje i usluga je poneto artificijelna.

3. neki poslovi su redefinirani kao da pripadaju uslunom sektoru zbog promjena u tometko zapoljava radnike a ne zbog promjena u naravi posla.

Zakljuuje da jo uvijek postoji vrlo velik broj radnika ukljuenih u proizvodnju i da se nemoe tvrditi da industrijski radnik nestaje.

Premda je broj manualnih radnika opao, prosjeni ivotni standard stalno zaposlenihmanualnih radnika porastao je. Bolje plaene skupine manualnih radnika su bile meu onimakoji su profitirali od ovog opeg porasta ivotnog standarda. Uoeno je da imuni manualniradnici poinju razvijati privatni ivotni stil koji se zasniva na kui i da ih vie zaokupljakupnja potronih dobara nego iskazivanje solidarnosti s kolegama s posla. Neki sociolozismatraju da se radnika klasa sve vie razdvaja u razliite skupine. Radnici s raznimstupnjevima vjetina vie se brinu zbog zatite vlastitih interesa negoli to rade na stvaranjuzajednikog cilja cijele radnike klase. za neke, pripadnici radnike klase su postali primarnozainteresirani za debljinu svojih platnih vreica i imaju mali potencijal za razvijanje klasnesvijesti.

Buruiziranje

Marx je predviao da e posredni sloj propasti u redove proletarijata. Tijekom 1950-ih i 1960-ih niz sociologa je tvrdio da se dogaa upravo suprotno- da dolazi do procesa buruiziranja,ime sve vei broj manualnih radnika ulazi u srednji sloj i postaje srednjom klasom.Tijekom 1950-ih dolo je do opeg uveanja blagostanja u naprednim industrijskim drutvimai naroito, meu sve veim brojem manualnih radnika ija su primanja sada poela dosezatirazinu bijelih ovratnika. Te se dobro plaene, imune radnike sve vie smatra tipinima za

manualne radnike.Siromatvo sve vie nestaje, pa je dolo do vjerovanja da se transformira oblik sustavastratifikacije. Od trokutastog ili piramidalnog oblika koji je sustav stratifikacije imao u 19.stoljeu ( s velikom i relativno siromanom radnikom klasom u bazi i malom bogatomskupinom na vrhu), razvio se dijamantni ili pentagonalni oblik, sa sve veim brojem ljudi kojispadaju u srednji sloj. Najvei dio stanovnitva pripada srednjoj, a ne radnikoj klasi.

Tvrdilo se da zahtjevi moderne tehnologije i napredne industrijske ekonomije determinirajuoblik sustava stratifikacije. Clark Kerr- tvrdio je da uznapredovali industrijalizam trai svevie obrazovanu, kolovanu i kvalificiranu radnu snagu koja dovodi do viih zarada izanimanja vieg statusa.

Jessie Bernard- tvrdio je da je bogatstvo radnike klase povezano s potrebama industrijskeekonomije za masovnim tritem. Kako bi ekspandirala, industrija zahtijeva veliko trite za


22/73


23/73

www.nasciturus.com

roaci niti susjedi. Imuni radnici ne pokazuju elju da se drue s pripadnicima srednje klase inema dokaza da oni cijene ili tee stjecanju statusa srednje klase. drutveni odnosi imunihradnika su usredotoeni i ogranieni na dom. Svoje vrijeme provode gledajui televiziju,radei u vrtu, obavljajui poslove u kui i druei se s neposrednom obitelji.

Imuni radnici se razlikuju u vanim aspektima od tradicionalnih radnika. Njihovi se ciljevirazlikuju od ciljeva srednje klase u tome to se oni jednostavno usredotouju na materijalnedobitke, a nisu zaokupljeni napredovanjem. Neki od njih vide drutvo ili kroz model moi ,koji se zasniva na ideji o nama i njima ili kroz model prestia koji je tipian za srednjuklasu. Najvea skupina shvaa novac kao temelj klasnih podjela. Kroz novac, ili novanimodel oni vide veliku sredinju klasu koju ini veina radnog stanovnitva. ini se da se

pogledi na ivot i slike drutva imunih radnika ne razvijaju u pravcu srednje klase.

Pronali su malo dokaza u prilog shvaanju da imunost navodi manualne radnike da glasujuza Konzervativnu stranku. Podravanje laburistike stranke i sindikata.

Testirali su hipotezu o buruiziranju pod uvjetima povoljnim za njeno potvrivanje ali suotkrili da ona nije potvrena. Veliki dijelovi manualnog stanovnitva postaju srednjomklasom.

David Lockwood- vjerovao je da e privatizirani instrumentalist kojeg je otkrila studija oimunim radnicima postupno zamijeniti proleterskog tradicionalista.John Goldthorpe- je iao i dalje tvrdei da je instrumentalizam radnike klase glavni faktorkoji je prouzroio inflaciju 1970-ih. Kako su skupine radnika zahtijevale vie nadnice i

pokuavale prednjaiti pred drugim manualnim radnicima po zaradama, industrijski sutrokovi rasli, a s njima i cijene. Dok su cijene rasle, radnici su traili jo vie nadnice.

Stephen Hill- londonski luki radnici:Privatizirani instrumentalni radnik postaj uobiajeniji. Studija je takoer iznijela sumnje otome koliko su se radnici ikada uklapali u sliku proleterskog tradicionalista. Upozorava danova radnika klasa moda i nije tako nova kao to to misle Goldthorpe i ostali. Luke su jednood arita proleterskog tradicionalizma. Snana radnika solidarnost, dugotrajna lojalnost

prema sindikatu i Laburistikoj stranci, bliske veze meu kolegama s posla, zajednikeaktivnosti u slobodno vrijeme, naglasak na meusobnom pomaganju i drutveni model moismatrali su se karakteristinim za luke radnike. Promjena na stalno zapoljavanje moda jereducirala tradicionalnu solidarnost lukih radnika. Njihov je glavni prioritet poboljati svojivotni standard. Samo malo njih nalazi prijatelje na poslu. Veina lukih radnika ivi

privatiziranim ivotnim stilom, a aktivnosti slobodnog vremena su im veinom usredotoenena dom i obitelj. Luki radnici smatraju kolektivnu akciju sindikata bitnom za ekonomskonapredovanje-identifikacija s laburistima kao strankom radnike klase. Hill zakljuuje da jeradnika klasa relativno homogena skupina i da je argument o podjeli izmeu stare i noveradnike klase preuvelian.

Fiona Devine- ponovno preispitivanje imunih radnika: izravno je testirala Lockwoodovutvrdnju da e privatizirani instrumentalisti postati tipini predstavnici radnike klase. Devine

je bila u stanju izravno usporediti svoje vlastite nalaze iz 1980-ih i Goldthorpove iz 1960-ih.

Otkrila je visoku razinu geografske mobilnosti. Nije pronala da su se oni doselili u Luton u

potrazi za viim ivotnim standardom nego uz visoku nezaposlenost u 1980-im mnogi su


24/73

www.nasciturus.com

otili u potrazi za veom sigurnou na poslu. Neki od njih koji su se doselili iz Londonauinili su to kako bi jeftinije stanovali.

Otkrila je da je njen uzorak zainteresiran na koritenje rada kao sredstva poboljavanjavlastitog standarda. Bili su vie zaokupljeni pronalaenjem vee sigurnosti. Uzorak iz 1980-ih

je i dalje podravao sindikate. Vidjeli su ih kao kolektivno sredstvo osiguranja interesaradnike klase. Novac nije bio njihova jedina briga, a druge teme su ih vodile do osjeajasolidarnosti s kolegama radnicima-bili su im zajedniki loi uvjeti rada. Zabrinjavala ih je iraspodjela moi na poslu, a bili su zainteresirani za osiguravanje ljudskih i potenih odnosa zakolege i njih same u njihovu radnom vijeku. Mnogi od njih bili su kritini prema sindikatima,ali ova kritika je bila upravljena na sindikalnu taktiku, a ne na naelo da sindikati postoje kako

bi branili interese radnike klase. Otkriva vie dokaza za postojanje kolektivizma 1980-ihnego to je bio sluaj 1960-ih. Zaokupljenost novcem i ivotnim standardima nije sprijeilaradnike da imaju osjeaj solidarnosti s kolegama radnicima.

Mukarci su imali prijatelje s posla i mnoge supruge su zadrale bliske kontakte s roacima. I

dalje su provodili (mukarci) slobodno vrijeme izvan kue, s drugim mukarcima, bavei sesportom ili odlazei u pub. Premda su mnoge supruge imale zaposlenje, jo uvijek su bile

primarno odgovorne za domae poslove. Ovo je ograniavalo da slobodno vrijeme proveduizvan kue. U posebnim fazama ciklusa, dom je vrlo vaan. Obitelji s malom djecom imajuograniene mogunosti za provoenje slobodnog vremena u zajednici. Mukarci esto rede

prekovremeno da bi bolje materijalno potpomogli obitelj, a ene imaju glavninu odgovornostiza brigu o djeci. Njihov ivotni stil nije niti komunalni kao u proleterskih tradicionalista, nitiusredotoen na dom i privatiziran kao u Goldthorpeovih imunih radnika.

Oni imaju novani model klasne strukture. Veina smatra da pripadaju masovnojradnikoj /srednjoj klasi koja se nalazi izmeu vrlo bogatih i vrlo siromanih. Mnogi od njihosjeaju odbojnost prema ljudima koji su naslijedili novac i imaju osjeaj nepravde zbog

postojanja krajnjih klasnih nejednakosti.

Otkrila je dokaze o opadanju podrke Laburistikoj stranci. Povukli su svoju odanost modazbog politikih propusta stranke. Sumnjali su u njezinu sposobnost da ostvari ekonomski

boljitak ili nisku nezaposlenost.

Odbacuje ideju o novoj radnikoj klasi i nijee da su imuni radnici bili prisiljeni nekritikiprihvatiti kapitalistiko drutvo. Oni imaju tenje kao potroai, i njihov je ivotni standardporastao, ali ipak bi voljeli ivjeti u egalitarnijem drutvu. Izgubili su vjeru u sposobnost

sindikata i Laburistike stranke da postignu taj cilj, ali nisu fundamentalno izmijenili svojevrijednosti.

G. Marshall. H. Newby, D. Rose i C.Vogler-kontinuitet u radnikoj klasi:Tvrde da povijesne studije pokazuju da su postojali obrtnici koji su primarni naglasakstavljali na svoj kuni ivot i koji su imali instrumentalno stajalite prema poslu prilinodavno u 19. stoljeu. Njihovi podaci o suvremenim radnicima upuuju na to da oni zadravajuodreenu predanost svom poslu i ne slijede potpuno privatizirane ivotne stilove. Nemanikakvih dokaza o znaajnom pomaku prema instrumentalizmu i privatizmu.

Najnii sloj u modernim drutvima


25/73

www.nasciturus.com

Premda neki sociolozi smatraju radniku klasu najniim slojem u kapitalistikim drutvima,drugi tvrde da postoji skupina ispod nje- oni su je vidjeli kao entitet s nizom uoljivihkarakteristika: siromatvo, nezaposlenost i ovisnost o socijalnoj pomoi. Ovo se definira kaoskupina ije je ponaanje suprotno normama i vrijednostima drutva. Najnii sloj se shvaakao socijalni problem koji je prijetnja drutvu.

Marxje bio meu onima koji su izrazili svoje poglede na ove skupine. On je koristio nizrazliitih termina kako bi opisao one na dnu sustava stratifikacije kapitalistikog drutva.Rabio je rije lumpenproletarijat da bi opisao skupinu najniu od svih. Govori o njima kaoo klasi, na drugim mjestima odbacuje ideju da oni mogu oblikovati klasu jer smatra kakoimaju slab potencijal za razvijanje klasne svijesti ili poduzimanje kolektivne akcije.

Prema njenu, postoje neizbjena razdoblja booma tijekom kojih se zapoljava vie radnika irazdoblja krize kad mnogi radnici gube posao. Rezervna armija rada se sastoji od onih koji sezapoljavaju kao dodatni radnici i koji su potrebni samo u razdoblju ekspanzije. Oni obavljajuvane funkcije u kapitalistikim drutvima.

Ona pomae u sniavanju trokova za nadnice za kapitalistike poslodavce, jer ini fleksibilnuskupinu radnika koji ude za poslom i spremni su prihvatiti nadnice nie od onih kojezahtijevaju drugi radnici. Oni e takoer zauzeti mjesto onih koji su otputeni ili proglaenisuvinima. Kad opada profitabilnost kompanije, ugroavajui njen opstanak, poslodavac bimogao biti prisiljen prihvatiti jeftinije radnike iz rezervne armije rada.

Koristio je i trei termin, relativni viak stanovnitva, kako bi govorio o onima na dnu sustavastratifikacije. Ovo ukljuuje pripadnike rezervne armije rada, ali takoer obuhvaa i skupinekoje je na drugim mjestima definirao kao pripadnike lumpenproletarijata. Relativni viakstanovnitva je podijeljen na 4 dijela:

1. plutajui viak stanovnitva- od radnika koji su bili zaposleni dok nisu odrasli, ali supotom otputeni jer odrasli primaju vie nadnice.

2. latentni viak stanovnitva-od poljoprivrednih radnika koji vie nisu potrebni i kojiupravo trae posao u urbanim podrujima.

3. stagnirajui viak stanovnitva- onaj dio aktivne radne snage koji se zapoljavaneredovito. To je neiscrpan rezervoar radne snage koja je na raspolaganju, koji imanii ivotni standard od prosjeka radnike klase. suvini radnici i oni koji su izgubili

posao zbog uvoenja novih tehnologija vjerojatno e biti u ovoj skupini. Pripadniciesto imaju velike obitelji- to su njihove nadnice nie, to imaju vie djece.

4. na dnu se nalazi sfera siromatva- siromasi su podijeljeni na 4 skupine-prvo:kriminalci, lutalice, prostitutke, pravi lumpenproletarijat, drugo: siromasi koji su

sposobni raditi, ali jednostavno ne mogu pronai posao, tree: siroad i siromanadjeca za koje je vjerojatno da e biti regrutirani u rezervnu armiju rada u buduimgodinama, etvrto: demoralizirani, gnjevni i oni koji ne mogu raditi. To su stari, rtveindustrijskih nesrea, invalidi, bolesni, udovice

Kirk Mann tvrdi da Marx koristi irok spektar kriterija da bi razlikovao najnii sloj odostatka radnike klase. on se ne dri isto ekonomske definicije klase, to je karakteristikanjegova rada o drugim klasama. Neka su shvaanja toliko kritina glede najnieg sloja pase ini da nisu nita vie od osobne predrasude. Moda je jedan razlog to je Marx biotako kritian prema relativno suvinom stanovnitvu bio taj to ih nije shvaao kao

potencijal koji moe razviti klasnu svijest.


26/73

www.nasciturus.com

Oni odraavaju probleme s kojima se suoilo vie suvremenih sociologa u pokuaju darazlikuju skupinu ispod radnike klase. Veina suvremenih sociologa koristi termin

potklase da bi opisala skupine na dnu sustava stratifikacije.

Charles Murray- potklasa u Americi i Britaniji: u knjiziLosing Ground, tvrdi da u SAD-u

raste potklasa ljudi koja predstavlja ozbiljnu prijetnju amerikom drutvu. Vladina politikanavodi sve vei broj ljudi da postaje ovisan o socijalnoj pomoi. Tvrdi da je rastuaveliina potklase prijetnja socijalnoj i ekonomskoj dobrobiti zemlje jer zbog njenih

pripadnika raste stopa kriminala, a pomo koja im se isplauje skupa je poreznimobveznicima.

Izdao je lanak za Sunday Times-u njemu tvrdi da se i u Britaniji razvija potklasa,premda-za razliku od Amerike-ona nije vrsto uspostavljena niti se sastoji veinom odpripadnika etnikih manjina. Definira potklasu u smislu ponaanja. Ovi se znakovi sastojeod brojki koje pokazuju rastui broj izvanbrane djece, uveanu stopu kriminala i navodnunevoljkost meu mnogim britanskim mladim ljudima da se zaposle.

On zanemaruje bilo koje ekonomske podjele koje pridonose stvaranju jedne takve klase: umnogim pogledima njegov je rad bolje shvatiti kao teoriju siromatva nego kao teorijustratifikacije. Postoje mnogi dokazi da u SAD-u sustav socijalne pomoi nema one

posljedice za koje je on tvrdio da ima. Dokazi koje koristi da bi dokazao postojanjepotklase u Britaniji povrni su i ponekad kontradiktorni. Krivi potklasu za njene nevolje,objanjavajui situaciju njezinim vlastitim devijantnim ponaanjem.

Ralf Dahrendorf- potklasa i erozija graanstva:Ima odreene slinosti s Murrayevom-takoer vidi potklasu kao tip drutvene bolesti,nazivajui je rakom koji izjeda tkivo drutva. Razlikuje se od njega po objanjenjunastanka potklase.

Tvrdi da je razvoj klase proizaao iz promjena u nainu rada. Tehnoloke inovacije suomoguile proizvodnju puno vie robe sa znatno manje radnika. Trokovi nadnica suvisoki u velikom dijelu Europe, i to ini mnoge usluge preskupima za potroae.Posljedica je da to generira malo dodatnih poslova i ne sprjeava rast potklasenezaposlenih.U SAD-u su s druge strane nadnice fleksibilnije i uobiajenije je zapoljavati radnike zavrlo niske nadnice da bi se osigurale usluge. Problem je u tome to su nadnice tako niskeda oni koji ih dobivaju ne mogu izbjei da postanu pripadnici potklase. ak i oni koji

imaju relativno dobro plaeno zaposlenje, sve su ee zaposleni pola radnog vremena ilina odreeni rok. Mnogi se brinu zbog sigurnosti svojeg posla, a takve sumnje su jedan odrazloga zbog kojeg su skloni zatvarati vrata za sobom. Uspjena veina koja imaodgovarajue izvore zarade eli si osigurati da je njen poloaj zatien. Sindikati,kompanije i obrazovni establiment iskljuuju potklasu iz institucija koje bi im mogledonijeti uspjeh. Sindikati tite nadnice svojih lanova na teret stvaranja nezaposlenosti zadruge, kompanije zapoljavaju samo one s dobrim kvalifikacijama, a obrazovni sustav nedaje pripadnicima potklase adekvatne mogunosti da steknu kvalifikacije koje im trebaju.

Pravo graanstva ukljuuje postojanje nekih prava za sve. Pripadnici potklase nisupunopravni graani jer nemaju ekonomski udio u drutvu, a drutvo im daje malo

sigurnosti. Meu njima su mnogi imigranti i mladi ljudi koji nisu imali priliku postatipunopravnim lanovima drutva, dok su neki od starijih i oni koji su pretrpjeli nevolju


27/73

www.nasciturus.com

izgubili svoje mjesto u drutvu. Oni koji nemaju udjela u drutvu nemaju niti razlog da sepokoravaju drutvenim normama ve razvijaju svoje vlastite i postaju prijetnja ostalimpripadnicima drutva.On sumnja da e ikad vie doi do pune zaposlenosti u drutvu, ali vjeruje da postoji netoto bi se moglo dobiti ravnopravnijom distribucijom rada. Dioba posla i sline mjere

omoguit e da vie pripadnika drutva postane punopravnim graanima.

Daje uvjerljivije objanjenje razvoja potklase od Murraya, ali se i on utjee prilinostereotipnim opisima njihova ponaanja. Ukljuuje iroku raznolikost skupina u svoju

potklasu. Nejasno je to tono ove skupine imaju zajedniko. I dok za sve njih misli danemaju puno pravo graanstva ne uspijeva dati preciznu definiciju tog prava. Tvrdi da je

potklasa jednostavno skupina ljudi koje drutvo ne treba i koji predstavljaju prijetnjudominantnim vrijednostima. Njegov rad malo toga dodaje teorijama stratifikacije.

Anthony Giddens- potklasa i dualno trite rada:Siguran je da potklasa postoji, potpunije integrira svoju teoriju potklase u teoriju

stratifikacije i preciznije definira potklasu. Smatra srednjom klasom samo one koji imajuobrazovne ili tehnike kvalifikacije. To im daje prednost na tritu rada pred pripadnicimaradnike klase koji na prodaju nude samo svoju manualnu radnu snagu. Pripadnici

potklase se takoer moraju osloniti na prodaju vlastite manualne radne snage, ali uusporedbi s radnikom klasom oni su u loijem poloaju kad to pokuavaju uiniti.Posljedica toga je da oni nalaze nejnepoeljnije i nejnesigurnije poslove.

Tvrdi da suvremena kapitalistika drutva imaju dualno trite rada. Poslovi naprimarnom tritu rada imaju visoke i stabilne ili progresivne razine ekonomskeisplativosti, sigurnost zaposlenja i odreene mogunosti napredovanja u karijeri. Poslovina sekundarnom tritu rada imaju nisku stopu ekonomske isplativosti, lou sigurnost

posla i male mogunosti napredovanja u karijeri. Upravo ovi radnici iz sekundarnogsektora tvore potklasu.

Naroito je vjerojatno da e unutar potklase biti ene i pripadnici etnikih manjina.Poslodavci daju enama poslove tipine za potklasu zbog drutvenih predrasuda ali i zatoto je vjerojatnije da e one prekinuti karijeru zbog braka i roenja djece. Pripadnicietnikih manjina su takoer rtve diskriminacije i predrasuda. U SAD-u suAfroamerikanci i Hispanoamerikanci glavni pripadnici potklase. Smatra da je amerika

potklasa najrazvijenija , zapaa da migrirajui radnici esto postaju pripadnici potklase.

Postoje temeljne razlike u interesima izmeu potklase i radnike klase. Vjerojatnije je dae se radnika klasa neprijateljski odnositi prema pozivu na radikalnu drutvenu promjenukoja dolazi iz potklase.

I on je bio meta snanih kritika. Kirk Mann-postavio je ozbiljna pitanja o dualnom triturada. Tvrdi da ne postoji jasna jasna crta podjele izmeu primarnog i sekundarnog tritarada. Takoer preispituje tvrdnju da dualna trita rada, ako postoje, proizlaze iz taktikekojom se slue poslodavci kako bi regrutirali odgovarajue radnike i odrali niske cijenerada. Trite rada je i pod utjecajem radnikih akcija i elja poslodavaca. Njegova najjaakritika se tie pokuaja da objasni zato odreene skupine radnika zavre na dualnomtritu rada. Nema stvarnog objanjenja zato su odreene skupine rtve diskriminacije.

Teorija dualnog trita rada ne uspijeva dati prikaz rasistikih i seksistikih ideologijakoje dovode do iskljuenja ena i pripadnika etnikih manjina iz mnogih boljih poslova.


28/73

www.nasciturus.com

Duncan Gallie- heterogenost potklase:Preispitivao i konzervativna i radikalna shvaanja potklase. Nijee da takozvana potklasaima distinktivnu kulturu, odbacuje ideju o dualnom tritu rada, tvrdei da je maloempirijskih dokaza da ono postoji. Slijedi Giddensa tvrdei da postoji znaajan i sve vei

broj ljudi koji su u vrlo slabom poloaju na tritu rada. ini se da sve ovo upuuje narastuu potklasu, ali ono to dovodi u pitanje jest mogu li se skupine koje su ukljuene uovaj proces smatrati klasom, bilo u kulturnom ili nekom drugom smislu.

Koristi podatke iz studije Savjeta za ekonomska i drutvena istraivanja pod naslovomInicijativa za drutvenu promjenu i ekonomski ivot. I zaposleni i nezaposleni su imali

prosjeno 6 zaposlenja tijekom svoje radne karijere. Nezaposleni su, ini se, barem uprolosti bili u stanju zadrati svoj posao na due vrijeme, pokazujui da ih se nikako nemoe svrstati meu ljude koje nije mogue zaposliti. tovie, oni su bili predaniji poslu odzaposlenih. Nije bilo niti dokaza da su dugotrajno nezaposleni postali apatini i rezignirani

jer su bez posla. Oni koji su bili nezaposleni due razdoblje imali su vei osjeaj

deprivacije to su bez posla od onih koji su bili bez posla samo krae vrijeme.

Otkrio je da su nezaposleni materijalno deprivirani i da su znatno siromaniji odzaposlenih. Malo je vjerojatno i ima malo dokaza za to da nezaposleni, ili openitijereeno oni koji su najhendikepiraniji u drutvu, oblikuju i ujedinjenu, klasno svjesnuskupinu.Pripadnici etnikih manjina su hendikepirani na tritu rada, ali postoje znatne varijacije uindividualnim situacijama. Neki pripadnici etnikih manjina vrlo su uspjeni. Isto se tie iena i u svakom je sluaju manje vjerojatno da e nezaposlene biti ene nego mukarci.Premda mnoge ene naputaju trite rada kad imaju malu djecu, ini se da veina ena tosmatra legitimnim. Nemaju osjeaj da trpe, to bi ih eventualno navelo da se pridruedrugim ljudima koji nemaju plaeni posao. Vjerojatnije je da e ene biti djelominozaposlene. Shvaa nezaposlene kao skupinu za koju je najvjerojatnije da e razvitiodreenu vrstu distinktivne kulture potklase.Dugotrajno nezaposleni su prilino heterogeni. Mukarci i ene u ovoj skupini su esto urazliitim osobnim situacijama, a pojedinci koji su dugotrajno nezaposleni mogu senalaziti na vrlo razliitim razvojnim stupnjevima svog ivotnog ciklusa.

Otkrio je malo dokaza o politikom razilaenju izmeu pripadnika radnike klase ipripadnika potklase. Otkrio je da nezaposleni uglavnom imaju politike nazoretradicionalne radnike klase. S druge strane, bilo je vjerojatnije da e oni izraziti podrku

dravnoj potronji za socijalne programe, u usporedbi s pripadnicima radnike klase.zakljuuje da nezaposlenost ne dovodi niti do sklonosti izravnoj akciji niti do politikepasivnosti. Nezadovoljstvo nezaposlenih je kanalizirano u uveanu podrku tradicionalnojstranci radnike klase- Laburistikoj stranci. Smatra da dugotrajno nezaposleni imaju

bliske veze s radnikom klasom: veina njih prije su bili manualni radnici ili su dolazili izradnikog miljea.

Uspjeno pokazuje da navodna potklasa, posebice nezaposleni, ne mogu stvoriti naroitokohezivnu skupinu, neki autori preispituju ne obezvrjeuje li to u potpunosti ideju o

potklasi. Ken Roberts tvrdi da potklasa ukljuuje vrlo raznolike skupine s razliitimivotnim stilovima, ali da je svejedno koristan koncept. Imaju neke zajednike

karakteristike-svi su vie deprivirani od radnike klase, njihova deprivacija moe trajatidugo razdoblje i mogu imati ivotne stilove i drutvene mree koje se razlikuju od onih


29/73

www.nasciturus.com

koje imaju zaposleni. On vjeruje da je prilino vjerojatno da se ona stvara i da e se ubudunosti ona znatno razviti.

W.G.Runciman-potklasa kao skupina koja trai socijalnu pomo: stvorio je sedmoklasnimodel britanske klasne strukture koji se temelji na razlikama u kontroli, vlasnitvu i

sposobnosti za samoostvarivanje na tritu. On izriito odbacuje Giddensovo shvaanje dabi potklasu trebalo definirati kao kategoriju radnika sustavno hendikepiranih na triturada. Spominje Galliev rad upuujui da je potrebna drugaija definicija potklase- definira

je kao one pripadnike britanskog drutva ije ih uloge smjetaju vie ili manjepermanentno na ekonomsku razinu gdje drava daje socijalnu pomo onima koji su uopenesposobni sudjelovati na tritu rada. Mnogi od njih potjeu iz etnikih manjina, a meunjima su i mnoge ene, naroito samohrane majke, ali u potklasu ih smjeta upravonjihovo oslanjanje na dravnu socijalnu pomo, a ne njihov spol ili etnika pripadnost.

Kritike:Hartley Dean i Peter Taylor-Gooby napali su njeg

Soci - haralambos

Documents

Transcript of Soci - haralambos